DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 47 <-- 47 --> PDF |
A. LUBARDENIK Povijesne, geomorfološke i klimatske značajke Fakultetska šuma Lubardenik u današnjem opsegu nije bila u sklopu državnih šuma, već je pripadala bivšoj imovnoj općini Nova Gradiška, za koju još ni početkom dvadesetog stoljeća nije izrađena karta (osim katastarske). Šuma Lubardenik bila je dana isključivo pravoužitnicima imovne općine za podmirivanje njihovih potreba na drvarenju, ispaši i žirenju (Zakon od 8. 6. 1871). Spomenutom šumom upravljala je Direkcija imovne općine Nova Gradiška preko svoje šumarije u Međuriću. Za šumu Lubardenik izrađena je prva gospodarska osnova 1939. godine u taksaciji Nove Gradiške (Ra d o š e v i ć, 1961). Početkom 20-tog stoljeća to su u neku ruku šume prašumskog tipa, sa stablima svih dimenzija (od 1—250 cm prsnog promjera). Prvi opis sastojine za Jamaričko Brdo (1909) spominje na više mjesta prastare bukove sastojine. Hrast se na više mjesta navodi kao kitnjak, lužnjak i cer. Sječa tih šuma obavljena je uglavnom između 1930—1940. godine. Stanje po dobnim razredima šume Lubardenik u vrijeme uređivanja 1939. i 1959. god. bilo je slijedeće: Dobni razred: Godina: 1939. 195? 1—20 10% 12% 21—40 19% 12% 41—60 35% 13% 61—80 27% 35% 81—100 2% 26% 101—120 7% 2% Vrste drveća bile su zastupljene godine 1959. po masi u slijedećem omjeru: bukva 36% hrast 37% grab . . . . . 24% ostale vrste .. . 3% Šuma Lubardenik prostire se na obroncima Blatuškog Brda. S južne strane omeđena je putem Lipovljani — Kozarice, a s istočne teče međa glavnom prosjekom (NS) uz Klobučarev put. Sa sjevera je omeđena putem Bujavice — Janja Lipa — Međurić, a sa zapadne cestom Lipovljani — Krivaj — Banova Jaruga. Nadmorska visina se kreće od 120—162 m. Teren je brežuljkast te ispresijecan dugim dolinama, kojima teku vode slijevajući se u Pakru i dalje u rijeku Savu. Najznačajniji je potok Krivajac, koji teče od istoka prema zapadu polovicom odjela 6, 7 i 8. Cijeli teren je nagnut uglavnom od jugoistoka prema sjevero-zapadu, a predstavljen je s nekoliko većih ravni, koje su ispresijecane potočnim dolinama. Na nekoliko mjesta u šumi zapažena je i jaružna erozija. |