DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 68     <-- 68 -->        PDF

a tvore je: Palygnum lapatifolium, Galium palustre, Sium latifolium, Lythrumsalicaria, Stachys palustris, Lemna minor, Lemna trisulca, Roripa amphybia,
Hottonia palustris, Iris pseudacorus, Glyceria fluitans, Gliccria maxima, Symphytum
officinale, Caltha palustris, Sparganium erectum, Urtica radicans.
Peucedanum palustre i mnoge druge (Tab. 4).


Crno johine šume u Posavini zaslužuju naročitu pažnju i sa šumsko-uzgojnog
gledišta. Crna joha je pionirska, meliorativna i brzorastuća vrsta te
ima veliko privredno značenje. Ona obrašćuje prva, u stvari prava prirodna
staništa i na taj način stvara uvjete za razvoj drugih šumskih cenoza. Na
takvim staništima (biotopima) vrlo dobro se održava te će i u budućnosti
ostati dominantna u čistim sastojinama, grupama i skupovima, jer se drugo
drveće ne može održati u tim nepovoljnim prilikama.


Uzgojnim mjerama potrebno je pomoći razvitak crnojohinih šuma.


Biološki spektar


Životni oblici u Vo


Biljna zajednica


Ph Ch H G Th


1.
Carpino betuli-Quercetum roboris 37 11 38 9 5
2.
Genisto elatae-Quercetum robots 32 8 54 4 2
3.
Leucoio-Fraxinetum angustifoliae 28 6 57 5 4
4.
Frangulo-Alnetum glutinosae 33 11 47 5 4
ZAKLJUČAK


Na osnovi obavljenih fitocenoloških istraživanja i kartiranja šumske vegetacije
u fakultetskim šumama Lubardenik i Opeke mogu se donijeti slijedeći
zaključci:


1.
Šuma Lubardenik pripada pretežno šumskoj zajednici hrasta kitnjaka
i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum caricetosum
pilosae Horv. 1942) na površinama koje je jasno izražena varijanta
Quercus robur, jer je udio hrasta lužnjaka u toj zajednici velik.
2.
U sastojinama Lubardenika vrlo lijepo uspijevaju bukva, hrast kitnjak
i lužnjak te obični grab. Zbog toga tu smjesu treba i dalje
podržavati vodeći računa o pravilnom omjeru zastupljenosti pojedine
vrste drveća.
3.
Izrađena vegetacijska karta 1:5000 vrlo jasno odrazuje zastupljenost
i tendencije pojedinih biljnih grupacija. Na nama je da te tendencije
u okviru ekoloških zahtjeva i dalje podržavamo, jer ćemo jedino
na taj način imati zdravu i stabilnu šumsku zajednicu, koja
je u stanju da u postojećim prilikama daje najviše koristi (karta će
biti posebno tiskana u boji).
4.
U šumskim sastojinama Opeka došle su do izražaja četiri biljne
zajednice i to:
a) šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom
(Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 71),
b) šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
(Genisto alatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 38),