DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Iz filmova za otkrivanje kamuflaža izrađenih tijekom II svjetskog rata, razvili su se obojeni fotoslojevi, koji koriste i nevidljive infracrvene zrake, tzv. pseudo kolor filmovi. Poznati su spektrozonalni filmovi iz SSSR-a i »false color« filmovi iz USA. Preslikavanje je izobličeno, boje na snimku ne odgovaraju bojama u prirodi. Neko »prirodno« preslikavanje za Infracrveno područje nije ni moguće dati, jer ljudsko oko nije ni osjetljivo na taj dio spektra. Zato se za infracrvenu sliku može izabrati boja, koja će omogućiti najbolju diferencijaciju snimljenih detalja. Spektrozonaln i film se sastoji od dva sloja, jednog osjetljivog na dio vidljivog svijetla (550—650 mu.) i drugog osjetljivog na infracrveno (oko 750 m/4). Spektrozonalni negativi se kopiraju ili na troslojni kolor papir ili na posebni dvoslojni spektrozonalni papir. Objekti koji reflektiraju infracrveno registriraju se na kolor papiru crveno, narančasto ili žuto, ovisno o jačini refleksije, a oni objekti koji infracrveno odbijaju samo slabo, registriraju se zeleno [(15), (17)]. »False color« film, poznat i kao »camouflage detection film«, te »color infrared«, proizvodi tvrtka Kodak pod nazivom Ektachrome Infrared Aero Film (stariji tip) i Aerochrome Infrared Film (noviji tip). Sastavljen je od tri fotosloja, koji razvijeni su slično kao i kod normalnog kolor filma žute, ljubičaste i plavo-zelene boje, ali su im osjetljivosti pomaknute za jedan valni pojas u desno, žuti sloj osjetljiv je na zeleno, ljubičasti na crveno, a plavo-zeleni na infracrveno. Svi fotoslojevi su uz to, također, osjetljivi na plavo, ali se taj dio spektra pri snimanju uklanja odgovarajućim žutim filtrom. Boje nastaju po istom principu kao i na normalnom kolor filmu. Objekti s jako m crveno m refleksijom uvjetuju jaku saturaciju žutog i plavo-zelenog sloja na razvijenom dijapozitivu, a slabu ili nikakvu ljubičastog. Kod promatranja prosvjetljavanjem bijelim svijetlom, plavo i crveno bit će zadržani i objekti se vide zeleno. Jaka infracrvena refleksija s nekog objekta uvjetuje saturaciju žutog i ljubičastog sloja, a slabu plavo-zelenog. Kod promatranja plavo i zeleno bit će zadržani, tako da se ti objekti preslikaju crveno . Vidi tabele 1 i 2 [(6), (7), (18)]. 3. REMISIJA SVIJETLA SA ZDRAVE ŠUMSKE VEGETACIJE Stvaranje slike snimanog objekta uvelike ovisi o spektrofotometrijskoj karakteristici svijetla odbijenog s njegove površine, o tzv. spektralno j remisiji . Na si. 2 shematski je prikazan sastav svijetla odbijenog sa zdravih organa za asimilaciju i koje djeluje na fotosloj. Spektrofotometrijska mjerenja pokazuju dva podjednaka minimuma remisije u području vidljivog spektra od oko 380 mp i 650 my. (plavo i crveno), te dva maksimuma, jedan niži u području zelenog (oko 550 m\i) i drugi znatno viši u području nevidljivog bližeg infracrvenog zračenja (700—900 m\i). Konstatirana je izrazita razlika u remisiji između listača i četinjača. U vidljivom dijelu spektra četinjače reflektiraju uglavnom manje energije od listača, što je uzrok da se one preslikavaju nešto tamnije. U infracrvenom području četinjače odbijaju izrazito manje od listača, oko /00%, zato je na infracrvenim snimcima snimljenim za vrijeme vegetacijske periode moguće te dvije grupe biljaka razlikovati vrlo velikom točnosti. Najveće razlike u remisiji listača i četinjača su tijekom proljeća i jeseni, a najmanje ljeti. Ustanovljene su, također, raz |