DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 80 <-- 80 --> PDF |
sastavni je dio uzgoja i održavanja šuma. Nailazilo se i na dopis u štampi koji doslovno glasi: »Milion hektara uništenih šuma — ogolelih površina «. Slijedi tekst koji govori da je to rezultat politike i rada onih koji gospodare šumama. Da, ima kod nas mnogo uništenih šuma. To niko i ne poriče. Ali od kada je to uništavaanje počelo? 0 tome niko ne piše i ne govori. To su rezultati odnosa prema šumi koji datiraju još iz maše daleke prošlosti, a ne stava i rada sadašnjih stručnjaka i radnih organizacija šumarstva. Sjekli smo i mi. Sjekli smo iza Oslobođenja mnogo i svuda. Ali ne po želji i shvatanju zaposlenih radnih ljudi u ovoj privrednoj grani, a posebno ne stručnjaka koji su tu radili, nego po sili objektivnih potreba i nužde našeg društva, njegove slobode i potrebe njegovog privrednog razvoja. O tome ne bi trebalo da se sada uvjeravamo i okrivljujemo. Onaj ko to nezna ne bi trebao da piše i diže svoj »patriotski glas« za spašavanje šuma od nas, koji elo bezdušno gospodarimo s tim narodnim dobrom. Šumama istina upravljaju u ime društva radne organizacije iz oblasti šumarstva. Posluju po principu ostale naše privrede. Treba znati da je proizvodnja drveta odnosno podizanje šume od sadnje i sjetve do nji hove upotrebne vrijednosti najčešće i po pravilu veoma dugoročan pro ces. Da li neko ima pravo da od ovih radnih ljudi traži ulaganje samo njihovih sredstava u takve dugoročne poduhvate i procese proizvodnje od kojih će imati koristi buduće generacije i društvo u cjelini? Šuma nije tvornica čarapa, tvornica namještaja, automobila, hladnjaka, televizora itd. Ona je nešto drugo, a to joj bar deklarativno i društvo priznaje. Prema tome i financiranje radova proširene reprodukcije u šumarstvu trebalo bi biti drugačije tretirano i dugoročno riješeno. Šta je s izgradnjom šumskih cesta, koje po pravilu postaju putevi javnog saobraćaja? Povezuju sela, pa i čitava područja. Otvaraju put u tim krajevima kulturi i civilizaciji, a izgradnja i održavanje ovih puteva ostavlja se radnim organizacijama u šumarstvu. Da ne navodimo ovdje i sve one druge probleme koje bi šumarstvo u interesu društva treba lo rješavati. Dakle problemi nisu tako jednostavni kako to neko misli, prikazuje ih i o njima piše. Na žalost na kraju ovog parcijalnog prikaza o nekim problemima u šumarstvu moramo konstatirati da nam u cjelini štampa nije naklonjena. Ne nama pojedincima, koji u ovim granama privrede radimo, nego problemima s kojima se susrećemo, na koje ukazujemo, koje i sami svojim snagama djelimično ipak uspješno rješavamo. Problemi šumarstva su širi i vrlo često od interesa čitavog društva. Šume i šumarstvo čine velike usluge vodoprivredi, elektroprivredi, poljoprivredi, saobraćaju, turizmu, narodnoj obrani, posebno Zaštiti i unapređenju čovjekove okoline, pa se postavlja pitanje dugoročnog odnosa sviju nas prema ovim problemima šume. Pitanje odnosa društva, njegove brige i obaveze bar prema problemima, koji nisu samo proizvodnja drveta za industriju i druge potrebe, nego se pojavljuju i trajno žive u vidu opće korisnih funkcija šume, ostaje veoma važno i otvoreno pitanje i traži svoje rješenje svakako i od radnih organizacija šumarstva, stručnjaka ove oblasti privrede i od našeg društva u cjelini. Košta Tdbaković, dipl. ing. šum. |