DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 80     <-- 80 -->        PDF

sastavni je dio uzgoja i održavanja šuma. Nailazilo se i na dopis u štampi
koji doslovno glasi: »Milion hektara uništenih šuma — ogolelih površina
«. Slijedi tekst koji govori da je to rezultat politike i rada onih
koji gospodare šumama. Da, ima kod nas mnogo uništenih šuma. To
niko i ne poriče. Ali od kada je to uništavaanje počelo? 0 tome niko
ne piše i ne govori. To su rezultati odnosa prema šumi koji datiraju
još iz maše daleke prošlosti, a ne stava i rada sadašnjih stručnjaka
i radnih organizacija šumarstva. Sjekli smo i mi. Sjekli smo iza Oslobođenja
mnogo i svuda. Ali ne po želji i shvatanju zaposlenih radnih
ljudi u ovoj privrednoj grani, a posebno ne stručnjaka koji su tu radili,
nego po sili objektivnih potreba i nužde našeg društva, njegove slobode
i potrebe njegovog privrednog razvoja. O tome ne bi trebalo da
se sada uvjeravamo i okrivljujemo. Onaj ko to nezna ne bi trebao da
piše i diže svoj »patriotski glas« za spašavanje šuma od nas, koji elo
bezdušno gospodarimo s tim narodnim dobrom.


Šumama istina upravljaju u ime društva radne organizacije iz oblasti


šumarstva. Posluju po principu ostale naše privrede. Treba znati da je


proizvodnja drveta odnosno podizanje šume od sadnje i sjetve do nji


hove upotrebne vrijednosti najčešće i po pravilu veoma dugoročan pro


ces. Da li neko ima pravo da od ovih radnih ljudi traži ulaganje samo


njihovih sredstava u takve dugoročne poduhvate i procese proizvodnje


od kojih će imati koristi buduće generacije i društvo u cjelini?


Šuma nije tvornica čarapa, tvornica namještaja, automobila, hladnjaka,


televizora itd. Ona je nešto drugo, a to joj bar deklarativno i društvo


priznaje. Prema tome i financiranje radova proširene reprodukcije u


šumarstvu trebalo bi biti drugačije tretirano i dugoročno riješeno. Šta


je s izgradnjom šumskih cesta, koje po pravilu postaju putevi javnog


saobraćaja? Povezuju sela, pa i čitava područja. Otvaraju put u tim


krajevima kulturi i civilizaciji, a izgradnja i održavanje ovih puteva


ostavlja se radnim organizacijama u šumarstvu. Da ne navodimo ovdje


i sve one druge probleme koje bi šumarstvo u interesu društva treba


lo rješavati. Dakle problemi nisu tako jednostavni kako to neko misli,


prikazuje ih i o njima piše.


Na žalost na kraju ovog parcijalnog prikaza o nekim problemima u
šumarstvu moramo konstatirati da nam u cjelini štampa nije naklonjena.
Ne nama pojedincima, koji u ovim granama privrede radimo, nego
problemima s kojima se susrećemo, na koje ukazujemo, koje i sami
svojim snagama djelimično ipak uspješno rješavamo. Problemi šumarstva
su širi i vrlo često od interesa čitavog društva. Šume i šumarstvo
čine velike usluge vodoprivredi, elektroprivredi, poljoprivredi, saobraćaju,
turizmu, narodnoj obrani, posebno Zaštiti i unapređenju čovjekove
okoline, pa se postavlja pitanje dugoročnog odnosa sviju nas prema
ovim problemima šume. Pitanje odnosa društva, njegove brige i obaveze
bar prema problemima, koji nisu samo proizvodnja drveta za
industriju i druge potrebe, nego se pojavljuju i trajno žive u vidu
opće korisnih funkcija šume, ostaje veoma važno i otvoreno pitanje
i traži svoje rješenje svakako i od radnih organizacija šumarstva,
stručnjaka ove oblasti privrede i od našeg društva u cjelini.


Košta Tdbaković, dipl. ing. šum.