DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ZNANSTVENI SKUPOVI MEĐUKATEDARSKI SASTANAK ŠUMARSKIH FAKULTETA IZ PREDMETA ŠUMARSKA GENETIKA Na šumarskom fakultetu u Zagrebu održan je dne 15. i 16. 3. 1973. godine međukatedarski sastanak na kojem su uzeli učešće slijedeći nastavnici i suradnici: prof, dr R. Erker, Biotehnički fakultet, Ljubljana, prof, dr M. Vidaković, mr ing. A. Krstinić, mr B. Jurković i ing. Ž. Borzan, Šumarski fakultet, Zagreb, prof, dr M. Jovančević, Šumarski fakultet, Sarajevo, prof, dr A. Tucović i prof, dr Stilinović, šumarski fakultet, Beograd te doc. dr A. Andonovski, Zemjodelski fakultet, Skopje. U radu savjetovanja učestvovao je i prof. dr. D. Klepac, dekan šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prvog dana savjetovanja (15. 3. 1973.) održana su dva predavanja. Prof. dr M. Jovančević je imao predavanje pod naslovom: »Selekcija i uzgoj drveća na osnovi njihove spolnosti«, dok je prof, dr A. Tucović govorio o »Ulozi oplemenjivanja biljaka u prevođenju biosfere u noosferu«. Predavanju su prisustvovali brojni studenti, nastavnici i suradnici šumarskog fakulteta u Zagrebu, kao i velik broj stručnjaka iz Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom. Istog dana poslije podne prof, dr M. Vidaković je referirao o nastavnom planu i programu iz predmeta Šumarska genetika i Oplemenjivanje šumskog drveća na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, dok je asistent mr A. Krstinić izložio nastavni plan i program vježbi i terenske nastave iz spomenutog predmeta. Nakon toga se razvila diskusija na osnovi koje je zaključeno slijedeće: 1. Postojeći nastavni planovi i programi su različiti po opsegu i sadržaju na šumarskim fakultetima u Jugoslaviji. Iste bi trebalo uskladiti te sačiniti tako da čim više služe stručnim disciplinama. 2. Poželjno bi bilo da se spomenuti predmet predaje u III godini studija sa minimalnom satnicom 2 + 2 sata kroz dva semestra. 3. U predavanjima iz predmeta Šumarska genetika odnosno Oplemenjivanje šumskog drveća trebalo bi jače naglasiti vezu između genetike određene vrste i okoline. 4. U programima iz spomenutog predmeta trebalo bi uvrstiti i osnovne principe iz biologije te evolucije (Darvinizam) gdje to još do danas nije učinjeno. 5. Program vježbi i terenske nastave trebalo bi sačiniti tako da kroz iste student svlada ne samo teoretske postavke već i praktičnu stranu oplemenjivanja, tj. da u njima čim jače bude naglašen eksperimen |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 82 <-- 82 --> PDF |
talni karakter, kao što je to slučaj na vježbama i terenskoj nastavi na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. 6. Osim iznesenog pod toč. 5, treba naglasiti da je studentima neophodno potrebno što više prikazivati i domaća dostignuća iz oplemenjivanja šumskog drveća, koja se mogu primjeniti u praksi (demonstracija eksperimentalnih ploha). U tu svrhu potrebno je tijesno surađivati na Šumarskim institutima. 7. Pokazalo se da je postojeća interfakultetska suradnja iz predmeta Šumarska genetika i oplemenjivanje šumskog drveća vrlo korisna pa bi je i ubuduće trebalo nastaviti te proširiti i aa druga područja nastave (postdiplomski studij, doktorand). 8. Učesnici smatraju da će se ovakvom suradnjom dati vidan doprinos reformi nastave na šumarski mfakultetima u Jugoslaviji. Slijedećeg dana (16. 3. 1973.) članovi interkatedarskog sastanka posjetili su Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom, gdje su upoznati sa historijatom razvoja Instituta odnosno njegovih pojedinih odsjeka, laboratorijama, rasadnikom te eksperimentalnim plohama »Goić« na kojima se odvija dio terenske nastave iz predmeta šumarska genetika i Oplemenjivanje šumskog drveća za studente Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Mr A. Krstinić, dipl. ing. šum. |