DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 81     <-- 81 -->        PDF

ZNANSTVENI SKUPOVI


MEĐUKATEDARSKI SASTANAK ŠUMARSKIH FAKULTETA
IZ PREDMETA ŠUMARSKA GENETIKA


Na šumarskom fakultetu u Zagrebu održan je dne 15. i 16. 3. 1973. godine
međukatedarski sastanak na kojem su uzeli učešće slijedeći nastavnici
i suradnici: prof, dr R. Erker, Biotehnički fakultet, Ljubljana, prof, dr M.
Vidaković, mr ing. A. Krstinić, mr B. Jurković i ing. Ž. Borzan, Šumarski
fakultet, Zagreb, prof, dr M. Jovančević, Šumarski fakultet, Sarajevo, prof,
dr A. Tucović i prof, dr Stilinović, šumarski fakultet, Beograd te doc. dr


A. Andonovski, Zemjodelski fakultet, Skopje. U radu savjetovanja učestvovao
je i prof. dr. D. Klepac, dekan šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Prvog dana savjetovanja (15. 3. 1973.) održana su dva predavanja. Prof.
dr M. Jovančević je imao predavanje pod naslovom: »Selekcija i uzgoj drveća
na osnovi njihove spolnosti«, dok je prof, dr A. Tucović govorio o
»Ulozi oplemenjivanja biljaka u prevođenju biosfere u noosferu«. Predavanju
su prisustvovali brojni studenti, nastavnici i suradnici šumarskog fakulteta
u Zagrebu, kao i velik broj stručnjaka iz Jugoslavenskog instituta
za četinjače u Jastrebarskom.


Istog dana poslije podne prof, dr M. Vidaković je referirao o nastavnom
planu i programu iz predmeta Šumarska genetika i Oplemenjivanje šumskog
drveća na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, dok je asistent mr A.
Krstinić izložio nastavni plan i program vježbi i terenske nastave iz spomenutog
predmeta.


Nakon toga se razvila diskusija na osnovi koje je zaključeno slijedeće:


1.
Postojeći nastavni planovi i programi su različiti po opsegu i sadržaju
na šumarskim fakultetima u Jugoslaviji. Iste bi trebalo uskladiti te
sačiniti tako da čim više služe stručnim disciplinama.
2.
Poželjno bi bilo da se spomenuti predmet predaje u III godini studija
sa minimalnom satnicom 2 + 2 sata kroz dva semestra.
3.
U predavanjima iz predmeta Šumarska genetika odnosno Oplemenjivanje
šumskog drveća trebalo bi jače naglasiti vezu između genetike
određene vrste i okoline.
4.
U programima iz spomenutog predmeta trebalo bi uvrstiti i osnovne
principe iz biologije te evolucije (Darvinizam) gdje to još do danas
nije učinjeno.
5.
Program vježbi i terenske nastave trebalo bi sačiniti tako da kroz
iste student svlada ne samo teoretske postavke već i praktičnu stranu
oplemenjivanja, tj. da u njima čim jače bude naglašen eksperimen


ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 82     <-- 82 -->        PDF

talni karakter, kao što je to slučaj na vježbama i terenskoj nastavi
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


6.
Osim iznesenog pod toč. 5, treba naglasiti da je studentima neophodno
potrebno što više prikazivati i domaća dostignuća iz oplemenjivanja
šumskog drveća, koja se mogu primjeniti u praksi (demonstracija
eksperimentalnih ploha). U tu svrhu potrebno je tijesno surađivati
na Šumarskim institutima.
7.
Pokazalo se da je postojeća interfakultetska suradnja iz predmeta
Šumarska genetika i oplemenjivanje šumskog drveća vrlo korisna pa
bi je i ubuduće trebalo nastaviti te proširiti i aa druga područja
nastave (postdiplomski studij, doktorand).
8.
Učesnici smatraju da će se ovakvom suradnjom dati vidan doprinos
reformi nastave na šumarski mfakultetima u Jugoslaviji.
Slijedećeg dana (16. 3. 1973.) članovi interkatedarskog sastanka posjetili
su Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom, gdje su upoznati sa
historijatom razvoja Instituta odnosno njegovih pojedinih odsjeka, laboratorijama,
rasadnikom te eksperimentalnim plohama »Goić« na kojima se odvija
dio terenske nastave iz predmeta šumarska genetika i Oplemenjivanje
šumskog drveća za studente Šumarskog fakulteta u Zagrebu.


Mr A. Krstinić, dipl. ing. šum.