DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 83     <-- 83 -->        PDF

STRUČNI SKUPOVI


MEHANIZACIJA I RACIONALIZACIJA BIOLOŠKIH RADOVA
U ŠUMARSTVU


Simpozij održan u Novom Sadu 18. V 1973. g.


Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar — služba šumske proizvodnje
u suradnji s Privrednom komorom Jugoslavije — savjetom za šumarstvo
i drvnu industriju, poslovnim udruženjima šumarstva iz Beograda,
Zagreba i Ljubljane, proizvođačima strojeva i opreme, organizirao je simpozij
o mehanizaciji i racionalizaciji bioloških radova u šumarstvu. Simpozij
je održan u okviru 40. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom
Sadu, na kojem su prikazani i demonstrirani strojevi i oprema koja se
upotrebljava u rasadničarskoj proizvodnji, pošumljavanju i njezi sastojina.


Prema navodima organizatora cilj simpozija je da se stručnjacima iz
proizvodnje prezentiraju najnovija naša i strana dostignuća u mehanizaciji
i racionalizaciji bioloških radova u šumarstvu.


Pored sedam referenata iz Norveške, Finske, SR Njemačke i Austrije,
svoja iskustva iz područja mehanizacije i racionalizacije bioloških radova u
šumarstvu je iznijelo i sedam jugoslavenskih stručnjaka. Simpoziju je prisustvovao
impozantan broj predstavnika šumsko-privrednih organizacija, šumarskih
instituta i fakulteta.


Bura, D.: BIOLOŠKI RADOVI U ŠUMARSTVU I NJIHOVA PROBLEMATIKA


U svom uvodnom izlaganju autor ističe da problem izvršenja bioloških
radova u šumarstvu postaje sve prisutniji u našoj praksi, te dovodi u pitanje
očuvanje potrajnosti šumskog fonda. Iznoseći statističke podatke, koji
se odnose za područje Jugoslavije za razdoblje od 1960. g. do 1970. g. o
izvršenim radovima na pošumljavanju, njezi i melioracijama šuma, autor
ističe da je ukupan broj izvršenih radova za 50°/o niži od stvarnih potreba.
Taj pad se naročito osjeća kod osnivanja plantaža i kultura topola i brzorastućih
četinjača, kao i kod obogaćivanja očuvanih i degradiranih šuma s
vrednijim vrstama drveća.


Kao uzroke opadanja izvršenja bioloških radova autor navodi porast
osobnih dohodaka, cijene šumskih proizvoda i nedostatak investicionih i
obrtnih sredstava. Osobni dohoci u privredi Jugoslavije su u zadnjih 10 godina
porasli od indexa 100 na index 600, dok su cijene bukovog ogrjeva porasle
od indexa 100 na index 300. Disproporcija između porasta osobnih dohodaka
i propisanih cijena šumskih sortimenata u uvjetima samofinanciranja
šumarstva negativno se odražava na izvršenju bioloških radova.


Izlaz iz takve situacije autor vidi u primjeni suvremenih koncepcija u
gospodarenju šumama, koncentraciji radova, uvođenju mehanizacije i su


229




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 84     <-- 84 -->        PDF

vremene opreme te omogućavanju da šumski radnik bude plaćen jednako
kao i radnik u drugim privrednim granama.


Wagner, F.: ISKUSTVA U RACIONALIZACIJI I MEHANIZACIJI ŠUMSKO
KULTURNIH RADOVA


Autor referata je direktor Direkcije šuma Regensburg u SR Njemačkoj.
On je iznio neka od stečenih iskustava u racionalizaciji šumsko kulturnih radova
na području šumske direkcije Regensburg u Bavarskoj.


Unatoč stalnog porasta troškova za radnu snagu, koji za razdoblje od
1960 do 1972. g. iznosi 300%, uspjeli su da troškove za šumsko-kulturne radove
održe na snošljivom nivou od 120%. To su postigli smanjenjem materijalnih
troškova, sniženjem troškova za radnu snagu uvođenjem mehanizacije
te poboljšanom organizacijom rada i tehnologijom.


Kod pripreme sječina za pošumljavanje vrlo dobro se pokazala upotreba
traktora s viljuškama za utovar kao i gusjeničari s grabljama za utovar.
Uvođenjem strojeva za rad troškovi po hektaru su se smanjili za preko
2/3. Potrebno je napomenuti da odgovarajući način vođenja sječa (grupimična
sječa, sječa u prugama itd.) smanjuje izdatke uređenja sječina.


Kod obrade zemljišta autor iznosi podatak da rad sa velikom frezom,
odnosno tanjuračom, desetorostruko smanjuje troškove u odnosu na ručni
rad. Veličina površine utječe na smanjenje troškova kod upotrebe većih
strojeva. i´Kod površine od 10 ha troškovi su za 30"/o manji u odnosu na
površinu od 1 ha. Izdužena pravokutna površina smanjuje izdatke obrade
tla.


Kod rasipanja gnojiva troškovi se znatno smanjuju upotrebom odgovarajućih
strojeva s ispušnim uređajima i uređajima za rasipanje na traktorima
srednje jačine. Najbolji uspjeh je postignut upotrebom aviona za gnojenje
sastojina.


Najbolji rezultati kod sadnje biljaka na terenu se postižu stručnim rukovođenjem
i pravilnim izborom vrsta drveća, te pomoću optimalnog broja
biljaka po ha i poboljšanim načinom sadnje. Mehanizirana sadnja je neophodna
kod sadnje velikog broja biljaka, radi sniženja troškova sadnje. Broj
biljaka kod smreke iznosi 3.000 kom/ha, kod običnog bora smatraju da je
dovoljan broj nešto manji od 10.000 kom/ha. Kod duglazije upotrebljavaju


1.000 kom/ha a topola 300 kom/ha.
Najveći efekt razionalizacije kod njege šumskih kultura se postiže uporabom
kemijskih sredstava za suzbijanje trava, korova, i šiblja. Gdje uporaba
kemijskih sredstava nije moguća, dobre rezultate su pokazali specijalni
strojevi za sječu i rezanje.
Autor ističe visoke troškove kod radova na kulturama bora (3.000 DM/ha)
te niske troškove u kulturama duglazije (500 DM/ha).


Na kraju referata je istaknuto da se sve mjere racionalizacije moraju
uvijek ponovno kritički ocjeniti s jednog cjelovitijeg aspekta, radi toga što
ponekad djelomične koristi mogu u cjelini biti štetne. Naročitu kontrolu
treba posvetiti utjecaju racionalizacije na biologiju šume i okoline. Tamo
gdje potrajnost i zaštitno djelovanje šume počima biti ugrožavano, tamo




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 85     <-- 85 -->        PDF

treba biti i granica u forsiranju racionalizacije i mehanizacije. Osim toga,
mehanizacija ne smije biti sama sebi svrha nego treba da bude sredstvo
za razumna rješenja postavljenih zadataka.


Heerman, R.: PRILOG POZNAVANJU UREĐAJA SISTEMA STIHL U MEHANIZACIJI
I RACIONALIZACIJI BIOLOŠKIH RADOVA U
ŠUMARSTVU


[HP*


Autor ovog referata je direktor Stihl tvornice strojeva u Woiblingenu u
SR Njemačkoj, koja više od 40. g. izrađuje motorne pile i druge uređaje
za šumarstvo i poljoprivredu.


Na prvom mjestu u referatu su istaknuti samonosivi uređaji za sadnju
biljaka, suzbijanje korova i njegu pomladka radi njihove praktičnosti i ekonomičnosti.


Za bušenje jama za sadnju biljaka na terenu autor preporuča ove strojeve:


Stihl 08 S sa uređajem za bušenje 4308


Stihl 04SAV sa uređajem za bušenje 4308


Stihl 08 S sa uređajem za bušenje 4309


Upotrebom ovih strojeva učinci su 2 do 4 puta veći nego da se radi
ručno.


Za čišćenje i njegu pomlatka preporuča se uređaj Stihl FS 08.


Za suzbijanje štetnika preporuča se Stihl SG 17.


Borresen, E.: RACIONALIZACIJA I MEHANIZACIJA BIOLOŠKIH RADOVA
U NORVEŠKOJ


Na prvom mjestu autor ističe da su topografski odnosi na području
Skandinavije tako raznoliki da je primjena mehanizacije u nekim dijelovima
jako korisna i praktična a u nekim dijelovima skoro nemoguća. Kao primjer
navodi da se u Finskoj i Švedskoj mogu dobro primijeniti strojevi za
sađenje, dok je to nemoguće u Norveškoj, koja ima pretežno strme ispresjecane
i djelomično kamenite terene.


Budući da se vrlo rano zapazilo da biljke uzgojene i sađene u šumi u
vlastitom supstratu imaju manji postotak uginuća i kraće razdoblje stagnacije,
norveški šumari već 20-tih godina uzgajaju biljke u supstratu od treseta.
Koristeći to saznanje došlo je do upotrebe Jiffy Pot-prešanih lončića od
treseta, s dodatkom drvne tvari obogaćene dušikom. Jiffy Pot su prodrli
kako u norveško šumarstvo tako i u šumarstvo cijele Skandinavije. Međutim,
zbog dugog vremena proizvodnje (dvogodišnje smreke i borovi) i problema
oko transporta potražene su nove metode. Osnovno je bilo da se
skrati vrijeme od sjetve do sadnje na terenu. U Finskoj se pokušala proizvodnja
biljaka u plastičnim staklenicama, u kojima su poboljšani klimatski
uvjeti, a treset i gnojivo podstiču brzi rast biljaka.


U Norveškoj se koristi »Paper-Pot« koji potječe iz Japana, a koji se
sastoji od šesterokutnih ćelija. Isporučuje se u nekoliko dimenzija a ljepilo
se prilikom zalijevanja brzo rastvara.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Ćelije se pune tresetom, a u svaku dođe 1 sjemenka. Punjenje, sjetva
i transport »Paper-Pota« je kompletno mehanizirano. »Paper-Pot« se nalazi
u plastičnim staklenicama, a na kraju prve vegetacije biljke su sposobne
za sadnju na terenu.


Sadnja »Paper-Pot« biljaka na terenu se vrši specijalnom spravom »Pottiputki
« koja ima izgled »mehaniziranog sadilja«. Princip sadnje je slijedeći
da radnik zabada sadilj u zemlju, pravi rupu od 9 do 15 cm dubine, kroz
otvor na gornjem kraju sadilja ubaci »Paper-Pot« biljku, vadi sadilj, te
nakon što je malo prigazio busen zasađene biljke nastavlja sadnju slijedeće
biljke. Dnevni učinak za 8 sati rada iznosi 1.000 do 4.000 komada posađenih
sadnica.


Negativna strana ove metode je u tome što ne daje biljke potrebne
veličine za sadnju na zakorovljenim terenima, transport biljaka iziskuje
veće izdatke te je ophodnja nešto duža nego kad se radi sa većim biljkama.


Pozitivne strane su u tome što biljke u vlastitom supstratu ne proživljavaju
šok prilikom sadnje, skraćenje vremena ophodnje i ranom proredom
proizvodnja se može povećati za 10—20%», sadnja se može obavljati u svakom
godišnjem dobu s izuzetkom kad je vrijeme mrazeva i snijega, a isto tako
ovim načinom proizvodnje sadnica postižu se velike uštede u sjemenu.


Sokeri Oy, L.: PAPER-POT SISTEM NOVA EKONOMIČNA METODA ZA
UZGOJ ŠUMSKIH SADNICA


Autor navodi prednosti uzgoja biljaka Paper-Pot sistemom, naglašavajući
jđa se u Finskoj i Švedskoj tim sistemom danas proizvodi 200 milijuna
biljaka. Da bi se mogao proizvoditi toliki broj biljaka konstruiran je jedan
potpuno automatski sistem u kojem se Paper-Pot puni, sije i prekriva sjeme.


U Finskoj se pretežno uzgajaju jednogodišnji borovi koji postižu visinu
od 10—15 cm.
Za sadnju autor preporuča cijev za sadnju (Pottiputki), a na kraju
se iznose ove prednosti Paper-Pot sistema:



vrijeme uzgajanja sadnica skraćeno je sa 2—4 na 1—2 godine, čak
i na nekoliko mjeseci.

Za uzgajanje je potrebna mnogo manja površina.

Sadnju je moguće obavljati u svako godišnje doba osim kad ima
mrazeva.
—- Radovi na sadnji su bitno olakšani.



Produktivnost rada je povećana.
Trzesniowski, A.: POŠUMLJAVANJE ČETINJAČA U AUSTRIJI I SADNJA
POD KUTOM.


Prema navodima autora mehanizacija i racionalizacija u šumarstvu Austrije
se uvodila u više etapa. Prva primjena mehanizacije uslijedila je u
gradnji šumskih puteva, zatim kod uvođenja motornih pila i izvlačenja drveta,
dok se danas radi na tome da se radovi u uzgajanju šuma mehaniziraju
i racionaliziraju.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 87     <-- 87 -->        PDF

S obzirom na nagnutost terena koji se pošumljavaju austrijski šumari
pronalaze najpovoljnije strojeve za pošumljavanje strmih terena. Nedavno
je konstruiran takav stroj koji kod nagiba od 45"/« može posaditi 800 do


1.000 sadnica na sat.
Da bi se racionaliziralo pošumljavanje, nije uvijek neophodna mehanizacija.
Primjenjujući sadnju pod kutom, već prije 15 godina su austrijski
šumari uspjeli postići efekat koji je za 2 do 3 puta veći nego kod klasičnog
pošumljavanja. Pored, za tu svrhu specijalno konstruirane motike, saditelj
mora imati gumenu kecelju s džepovima u kojima drži biljke zaštićene od
isušivanja.


S obzirom na pomanjkanje radne snage sadnja pod kutom, prema navodima
autora, predstavlja napredak u tehničkom i biološkom pogledu.


Rath, F. K.: RASADNICARSKA PROIZVODNJA ČETINJAČA 1 NJENA
MEHANIZACIJA U AUSTRIJI


Autor je proizvođač sadnog materijala četinjača u vlastitim rasadnicima
u površini od 46 ha, kao i vlasnik firme »Rath« koja proizvodi strojeve
odnosno traktorske priključke s kojima je moguće ostvariti industrijsku
proizvodnju sadnica u rasadnicima.


Navode se ovi strojevi za rasadničarsku proizvodnju:



stroj za pikiranje sadnica
— kultivator za obradu tla

prskalica

stroj za prihranjivanje

samohodni kultivator koji se može opremiti sa oruđima za okopavanje,
prihranjivanje, površinsko prskanje i međuredno prskanje

stroj za vađenje sadnica

samovezačica
— prikolica za prikrivanje sjetve

stroj za pošumljavanje

tekuća traka

stroj za pošumljavanje sječina
Platzer, H.: GNJOJENJE U AUSTRIJSKIM ŠUMAMA — stanje 1972/73. g.


U svom referatu autor iznosi rezultate fertilizacije mineralnim gnjojivima
šumskih rasadnika, kultura i prirodnih sastojina. U šumskim rasadnicima
najviše se upotrebljava kombinirano gnjojivo 12:12:18 bez klora.


Gnjojenje novih kultura ima zadatak da pomogne sadnicama da brže
izbjegnu opasnostima od mrazeva i šteta od divljači. Uštede koje se postižu
kod njege takvih kultura velikim dijelom otplate troškove umjetnog
gnojiva.


Gnjojenje prirodnih sastojina, koje ima za cilj povećanje prirasta kao i
melioracije degradiranih i devastiranih površina, pokazalo se vrlo prihvatljivim.
Najbolje rezultate je pokazalo granulirano kompleksno gnjojivo 20:10:




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 88     <-- 88 -->        PDF

:10 bez klora, s napomenom da su ekološki uvjeti presudni kod donošenja
odluke o gnjojenju prirodnih sastojina.


Antić, M., Stevančević, S.: TRESET U RACIONALIZACIJI BIOLOŠKIH
RADOVA U ŠUMARSTVU.


Autori vrlo detaljno daju pregled upotrebe treseta kao supstrata za
proizvodnju sadnog materijala u rasadničarskoj proizvodnji. Upotreba treseta
po sistemu Nisulo (1962), »sjemenskih ploča« (1965) »brike« (1969) i
najnovijeg Hasselflors Multicomp (1972) imaju jedan jedinstveni zadatak:
sve veću racionalizaciju bioloških radova u rasadničarskoj proizvodnji i pošumljavanju.


Autori ističu da u svjetlu već stečenih saznanja i iskustava treba prići
organiziranom proučavanju svih navedenih sistema, kako bi se prišlo njihovim
primjenama i u našem šumarstvu. U vezi s tim ŠIK Bosansko Grahovo,
njegov pogon treseta u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Beogradu
već je počeo probnu proizvodnju tresetnih pločica za proizvodnju sadnica,
a uskoro namjeravaju eksperimentalno primijeniti i sve ostale najnovije
sisteme upotrebe treseta u rasadničarskoj proizvodnji.


Kordiš, F.: MEHANIZACIJA I RACIONALIZACIJA BIOLOŠKIH RADOVA U
ŠUMARSTVU — Iskustva u SR Sloveniji.


Autor vrlo detaljno iznosi rezultate do kojih se došlo u racionalizaciji
radova u uzgajanju šuma na području SR Slovenije.


Kao rezime svega ističe se da suvremeni način gospodarenja i uzgojno
planiranje predstavljaju put najveće racionalizacije u uzgajanju šuma. Osim
toga, uvođenjem mehanizacije pri pošumljavanju postignuti su izvjesni rezultati
koji nikako nisu na nivou koji bi se mogao postići imajući na umu
razvoj tehnike u svijetu. Razvoj mehanizacije u uzgajanju šuma ne teče
onim tempom kao kod eksploatacije šuma, što ima negativan odraz na
opseg radova u uzgajanju šuma. Uporaba herbicida u uzgajanju šuma bi
bila daleko veća da su istraživački radovi na njihovoj upotrebi veći.


Mudrenović, S., Preveden, V.: DOSADAŠNJA ISKUSTVA U PRIPREMI ZEMLJIŠTA
ZA PODIZANJE INTENZIVNIH CETINARSKIH KULTURA I
RASADNICKOJ PROIZVODNJI NA PODRUČJU »INCEL« OOUR »INDUSTRIJSKE
PLANTAŽE« BANJA LUKA


Autori iznose vlastita iskustva u primjeni mehanizacije na obradi zemljišta
za sadnju četinjača, kao i iskustva o primjeni suvremene mehanizacije
u rasadnicima četinjača industrijskog tipa.


Imajući u vidu 10-godišnja iskustva u obradi zemljišta za sadnju biljaka,
može se zaključiti da se paralelno sa novim saznanjima mijenja i tehnologija
rada. Oranje površine s traktorom gusjeničarom S-80, koji vuče
dvobrazdni plug i ore na dubini od 50 cm, s tim da se ore po izohipsama na


234




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 89     <-- 89 -->        PDF

preskok (razmak brazda 2 m) daje najbolje rezultate i ima mnogo prednosti
u odnosu na bušenje i kopanje rupa. Troškovi obrade zemljišta stoje u
odnosu oranje : kopanje rupa : bušenje rupa 1 : 1,5 : 1,8.


U daljnjem tekstu prikazana je kompletna mehanizacija u rastilištu gdje
dominiraju strojevi tipa Egedal, koja se mogu uspješno upotrebljavati u
rasadnicima veličine 15—25 ha.


Luketa, P., Tomić, M.: MEHANIZACIJA ŠUMSKO UZGOJNIH RADOVA U
BRDSKOPLANINSKIM UVJETIMA SA POSEBNIM OSVRTOM NA ISKUSTVA
ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODUZEĆA »GOSTOVIĆ« IZ ZAVIDOVICA


Naglašavajući da se na području SR BiH osjeća zaostajanje u opsegu
šumsko uzgojnih radova specijalno u brdskoplaninskim uvjetima, autori vide
rješenje toga problema u napuštanju dosadašnje prakse isključivog angažiranja
ljudske radne snage u tim radovima, te prelasku na kombinirani rad
mehanizacije i ljudske radne snage.


Navodeći čvrste argumente koji govore u prilog mehanizaciji radova na
pošumljavanju, autori kronološkim redom opisuju tipove motornih bušilica
koje su se upotrebljavale i koje se upotrebljavaju na pošumljavanju u SR
BiH. Posebno je istaknuta bušilica Stihl 08 S koja je, prema tvrdnji autora
najmasovnija u upotrebi i najpodesnija za bosansko hercegovačke uvjete.


Komparirajući praktična iskustva na ručnom kopanju jama za sadnju
biljaka te mehaniziranom bušenju rupa došlo se do podataka da su troškovi
mehaniziranog bušenja za cea 50°/o niži u odnosu na ručno kopanje, a
isto .tako i uspjeh pošumljavanja je za 5% veći u korist mehaniziranog
bušenja.


Jevtić, M.: RACIONALIZACIJA RADOVA U UZGAJANJU ŠUMA — OSVRT
NA NEKA NOVIJA DOMAĆA I STRANA STREMLJENJA


Navodeći odlične rezultate koje je suvremeno uzgajanje šuma postiglo
u njezi šuma, autor ističe da takav način njege iziskuju veliko angažiranje
manuelnog rada, što predstavlja nepremostiv problem u uzgajanju šuma.
Ta konstatacija obvezuje i stimulira da se traže novi putevi u njezi šuma,
bazirani na principima suvremene ekonomike, imajući u vidu da se uzgajivači
nikako ne mogu odreći neophodnih uzgojnih zahvata u sastojinama.


Izlazi se traže na više načina kao na primjer:


1.
Racionalizacija svih radova u šumarstvu (sječa, sakupljanje i doprema
drveta do kamionskog puta)
2.
Optimalna gustoća cestovne mreže.
3.
Prostorna organizacija radne površine, uspostavljanjem unutrašnje
mreže puteva.
4.
Redukcija radne površine parcijalnim tretmanom u njezi šuma.
5.
Primjena kemijskih sredstava (fitocida) u reguliranju omjera smjese
i gustoće mladih sastojina.
235




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 90     <-- 90 -->        PDF

6.
Ekonomiziranje s brojem i razmještajem sadnica, čime se reduciraju
i pojednostavljuju radovi na osnivanju i njezi kultura.
7.
Selekcija biljnog reprodukcionog materijala u cilju postizavanja visoke
genetske vrijednosti pomladka, a s tim u vezi i smanjenje opsega
radova na njezi šuma.
8.
Ubrzanje rasta kultura primjenom dobro razvijenih sadnica, prvenstveno
vrsta brzog rasta i dodavanjem mineralnih gnjojiva pri osnivanju
kultura.
Navodeći da s ovim nije ni izbliza iscrpljena lista svih navedenih rješenja
na racionalizaciji bioloških radova u šumarstvu, i da su to tek početni
koraci u traženju novih puteva u uzgajanju šuma, autor ističe da je
normalno za očekivati dinamičan razvoj već postojeće tehnike i pojavu novih
savršenijih rješenja.


Vasić, M., Djurica, A.: SUZBIJANJE GUBARA I OSTALIH DEFOLIJATORA
LIŠĆA ŠUMSKOG DRVEĆA KORIŠĆENJEM INSEKTICIDA U NOVOJ
FORMULACIJI AEROSOLA.


Autori iznose rezultate najnovijih istraživanja da se šumarskoj praksi,
odnosno zaštiti šuma da novi preparat koji se može koristiti u zaštiti šumskog
drveća bez upotrebe aparature. Veći broj insekticida se miješa s nekim
pirotehničkim sredstvom, a kod sagorjevanja takve smjese stvara se oblik
aerosola koji sa sobom nosi aktivnu materiju štetnu za defolijatore lišća
šumskog drveća. Navodeći čitav niz prednosti takvog tretiranja napadnutih
šuma, na kraju se ističe da taj preparat proizvodi Kemijski kombinat
»Chromos« iz Zagreba.


Mr Slavko Matić, dipl. ing. šum.