DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 83 <-- 83 --> PDF |
STRUČNI SKUPOVI MEHANIZACIJA I RACIONALIZACIJA BIOLOŠKIH RADOVA U ŠUMARSTVU Simpozij održan u Novom Sadu 18. V 1973. g. Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar — služba šumske proizvodnje u suradnji s Privrednom komorom Jugoslavije — savjetom za šumarstvo i drvnu industriju, poslovnim udruženjima šumarstva iz Beograda, Zagreba i Ljubljane, proizvođačima strojeva i opreme, organizirao je simpozij o mehanizaciji i racionalizaciji bioloških radova u šumarstvu. Simpozij je održan u okviru 40. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, na kojem su prikazani i demonstrirani strojevi i oprema koja se upotrebljava u rasadničarskoj proizvodnji, pošumljavanju i njezi sastojina. Prema navodima organizatora cilj simpozija je da se stručnjacima iz proizvodnje prezentiraju najnovija naša i strana dostignuća u mehanizaciji i racionalizaciji bioloških radova u šumarstvu. Pored sedam referenata iz Norveške, Finske, SR Njemačke i Austrije, svoja iskustva iz područja mehanizacije i racionalizacije bioloških radova u šumarstvu je iznijelo i sedam jugoslavenskih stručnjaka. Simpoziju je prisustvovao impozantan broj predstavnika šumsko-privrednih organizacija, šumarskih instituta i fakulteta. Bura, D.: BIOLOŠKI RADOVI U ŠUMARSTVU I NJIHOVA PROBLEMATIKA U svom uvodnom izlaganju autor ističe da problem izvršenja bioloških radova u šumarstvu postaje sve prisutniji u našoj praksi, te dovodi u pitanje očuvanje potrajnosti šumskog fonda. Iznoseći statističke podatke, koji se odnose za područje Jugoslavije za razdoblje od 1960. g. do 1970. g. o izvršenim radovima na pošumljavanju, njezi i melioracijama šuma, autor ističe da je ukupan broj izvršenih radova za 50°/o niži od stvarnih potreba. Taj pad se naročito osjeća kod osnivanja plantaža i kultura topola i brzorastućih četinjača, kao i kod obogaćivanja očuvanih i degradiranih šuma s vrednijim vrstama drveća. Kao uzroke opadanja izvršenja bioloških radova autor navodi porast osobnih dohodaka, cijene šumskih proizvoda i nedostatak investicionih i obrtnih sredstava. Osobni dohoci u privredi Jugoslavije su u zadnjih 10 godina porasli od indexa 100 na index 600, dok su cijene bukovog ogrjeva porasle od indexa 100 na index 300. Disproporcija između porasta osobnih dohodaka i propisanih cijena šumskih sortimenata u uvjetima samofinanciranja šumarstva negativno se odražava na izvršenju bioloških radova. Izlaz iz takve situacije autor vidi u primjeni suvremenih koncepcija u gospodarenju šumama, koncentraciji radova, uvođenju mehanizacije i su 229 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 84 <-- 84 --> PDF |
vremene opreme te omogućavanju da šumski radnik bude plaćen jednako kao i radnik u drugim privrednim granama. Wagner, F.: ISKUSTVA U RACIONALIZACIJI I MEHANIZACIJI ŠUMSKO KULTURNIH RADOVA Autor referata je direktor Direkcije šuma Regensburg u SR Njemačkoj. On je iznio neka od stečenih iskustava u racionalizaciji šumsko kulturnih radova na području šumske direkcije Regensburg u Bavarskoj. Unatoč stalnog porasta troškova za radnu snagu, koji za razdoblje od 1960 do 1972. g. iznosi 300%, uspjeli su da troškove za šumsko-kulturne radove održe na snošljivom nivou od 120%. To su postigli smanjenjem materijalnih troškova, sniženjem troškova za radnu snagu uvođenjem mehanizacije te poboljšanom organizacijom rada i tehnologijom. Kod pripreme sječina za pošumljavanje vrlo dobro se pokazala upotreba traktora s viljuškama za utovar kao i gusjeničari s grabljama za utovar. Uvođenjem strojeva za rad troškovi po hektaru su se smanjili za preko 2/3. Potrebno je napomenuti da odgovarajući način vođenja sječa (grupimična sječa, sječa u prugama itd.) smanjuje izdatke uređenja sječina. Kod obrade zemljišta autor iznosi podatak da rad sa velikom frezom, odnosno tanjuračom, desetorostruko smanjuje troškove u odnosu na ručni rad. Veličina površine utječe na smanjenje troškova kod upotrebe većih strojeva. i´Kod površine od 10 ha troškovi su za 30"/o manji u odnosu na površinu od 1 ha. Izdužena pravokutna površina smanjuje izdatke obrade tla. Kod rasipanja gnojiva troškovi se znatno smanjuju upotrebom odgovarajućih strojeva s ispušnim uređajima i uređajima za rasipanje na traktorima srednje jačine. Najbolji uspjeh je postignut upotrebom aviona za gnojenje sastojina. Najbolji rezultati kod sadnje biljaka na terenu se postižu stručnim rukovođenjem i pravilnim izborom vrsta drveća, te pomoću optimalnog broja biljaka po ha i poboljšanim načinom sadnje. Mehanizirana sadnja je neophodna kod sadnje velikog broja biljaka, radi sniženja troškova sadnje. Broj biljaka kod smreke iznosi 3.000 kom/ha, kod običnog bora smatraju da je dovoljan broj nešto manji od 10.000 kom/ha. Kod duglazije upotrebljavaju 1.000 kom/ha a topola 300 kom/ha. Najveći efekt razionalizacije kod njege šumskih kultura se postiže uporabom kemijskih sredstava za suzbijanje trava, korova, i šiblja. Gdje uporaba kemijskih sredstava nije moguća, dobre rezultate su pokazali specijalni strojevi za sječu i rezanje. Autor ističe visoke troškove kod radova na kulturama bora (3.000 DM/ha) te niske troškove u kulturama duglazije (500 DM/ha). Na kraju referata je istaknuto da se sve mjere racionalizacije moraju uvijek ponovno kritički ocjeniti s jednog cjelovitijeg aspekta, radi toga što ponekad djelomične koristi mogu u cjelini biti štetne. Naročitu kontrolu treba posvetiti utjecaju racionalizacije na biologiju šume i okoline. Tamo gdje potrajnost i zaštitno djelovanje šume počima biti ugrožavano, tamo |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 85 <-- 85 --> PDF |
treba biti i granica u forsiranju racionalizacije i mehanizacije. Osim toga, mehanizacija ne smije biti sama sebi svrha nego treba da bude sredstvo za razumna rješenja postavljenih zadataka. Heerman, R.: PRILOG POZNAVANJU UREĐAJA SISTEMA STIHL U MEHANIZACIJI I RACIONALIZACIJI BIOLOŠKIH RADOVA U ŠUMARSTVU [HP* Autor ovog referata je direktor Stihl tvornice strojeva u Woiblingenu u SR Njemačkoj, koja više od 40. g. izrađuje motorne pile i druge uređaje za šumarstvo i poljoprivredu. Na prvom mjestu u referatu su istaknuti samonosivi uređaji za sadnju biljaka, suzbijanje korova i njegu pomladka radi njihove praktičnosti i ekonomičnosti. Za bušenje jama za sadnju biljaka na terenu autor preporuča ove strojeve: Stihl 08 S sa uređajem za bušenje 4308 Stihl 04SAV sa uređajem za bušenje 4308 Stihl 08 S sa uređajem za bušenje 4309 Upotrebom ovih strojeva učinci su 2 do 4 puta veći nego da se radi ručno. Za čišćenje i njegu pomlatka preporuča se uređaj Stihl FS 08. Za suzbijanje štetnika preporuča se Stihl SG 17. Borresen, E.: RACIONALIZACIJA I MEHANIZACIJA BIOLOŠKIH RADOVA U NORVEŠKOJ Na prvom mjestu autor ističe da su topografski odnosi na području Skandinavije tako raznoliki da je primjena mehanizacije u nekim dijelovima jako korisna i praktična a u nekim dijelovima skoro nemoguća. Kao primjer navodi da se u Finskoj i Švedskoj mogu dobro primijeniti strojevi za sađenje, dok je to nemoguće u Norveškoj, koja ima pretežno strme ispresjecane i djelomično kamenite terene. Budući da se vrlo rano zapazilo da biljke uzgojene i sađene u šumi u vlastitom supstratu imaju manji postotak uginuća i kraće razdoblje stagnacije, norveški šumari već 20-tih godina uzgajaju biljke u supstratu od treseta. Koristeći to saznanje došlo je do upotrebe Jiffy Pot-prešanih lončića od treseta, s dodatkom drvne tvari obogaćene dušikom. Jiffy Pot su prodrli kako u norveško šumarstvo tako i u šumarstvo cijele Skandinavije. Međutim, zbog dugog vremena proizvodnje (dvogodišnje smreke i borovi) i problema oko transporta potražene su nove metode. Osnovno je bilo da se skrati vrijeme od sjetve do sadnje na terenu. U Finskoj se pokušala proizvodnja biljaka u plastičnim staklenicama, u kojima su poboljšani klimatski uvjeti, a treset i gnojivo podstiču brzi rast biljaka. U Norveškoj se koristi »Paper-Pot« koji potječe iz Japana, a koji se sastoji od šesterokutnih ćelija. Isporučuje se u nekoliko dimenzija a ljepilo se prilikom zalijevanja brzo rastvara. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Ćelije se pune tresetom, a u svaku dođe 1 sjemenka. Punjenje, sjetva i transport »Paper-Pota« je kompletno mehanizirano. »Paper-Pot« se nalazi u plastičnim staklenicama, a na kraju prve vegetacije biljke su sposobne za sadnju na terenu. Sadnja »Paper-Pot« biljaka na terenu se vrši specijalnom spravom »Pottiputki « koja ima izgled »mehaniziranog sadilja«. Princip sadnje je slijedeći da radnik zabada sadilj u zemlju, pravi rupu od 9 do 15 cm dubine, kroz otvor na gornjem kraju sadilja ubaci »Paper-Pot« biljku, vadi sadilj, te nakon što je malo prigazio busen zasađene biljke nastavlja sadnju slijedeće biljke. Dnevni učinak za 8 sati rada iznosi 1.000 do 4.000 komada posađenih sadnica. Negativna strana ove metode je u tome što ne daje biljke potrebne veličine za sadnju na zakorovljenim terenima, transport biljaka iziskuje veće izdatke te je ophodnja nešto duža nego kad se radi sa većim biljkama. Pozitivne strane su u tome što biljke u vlastitom supstratu ne proživljavaju šok prilikom sadnje, skraćenje vremena ophodnje i ranom proredom proizvodnja se može povećati za 10—20%», sadnja se može obavljati u svakom godišnjem dobu s izuzetkom kad je vrijeme mrazeva i snijega, a isto tako ovim načinom proizvodnje sadnica postižu se velike uštede u sjemenu. Sokeri Oy, L.: PAPER-POT SISTEM NOVA EKONOMIČNA METODA ZA UZGOJ ŠUMSKIH SADNICA Autor navodi prednosti uzgoja biljaka Paper-Pot sistemom, naglašavajući jđa se u Finskoj i Švedskoj tim sistemom danas proizvodi 200 milijuna biljaka. Da bi se mogao proizvoditi toliki broj biljaka konstruiran je jedan potpuno automatski sistem u kojem se Paper-Pot puni, sije i prekriva sjeme. U Finskoj se pretežno uzgajaju jednogodišnji borovi koji postižu visinu od 10—15 cm. Za sadnju autor preporuča cijev za sadnju (Pottiputki), a na kraju se iznose ove prednosti Paper-Pot sistema: — vrijeme uzgajanja sadnica skraćeno je sa 2—4 na 1—2 godine, čak i na nekoliko mjeseci. — Za uzgajanje je potrebna mnogo manja površina. — Sadnju je moguće obavljati u svako godišnje doba osim kad ima mrazeva. —- Radovi na sadnji su bitno olakšani. — Produktivnost rada je povećana. Trzesniowski, A.: POŠUMLJAVANJE ČETINJAČA U AUSTRIJI I SADNJA POD KUTOM. Prema navodima autora mehanizacija i racionalizacija u šumarstvu Austrije se uvodila u više etapa. Prva primjena mehanizacije uslijedila je u gradnji šumskih puteva, zatim kod uvođenja motornih pila i izvlačenja drveta, dok se danas radi na tome da se radovi u uzgajanju šuma mehaniziraju i racionaliziraju. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 87 <-- 87 --> PDF |
S obzirom na nagnutost terena koji se pošumljavaju austrijski šumari pronalaze najpovoljnije strojeve za pošumljavanje strmih terena. Nedavno je konstruiran takav stroj koji kod nagiba od 45"/« može posaditi 800 do 1.000 sadnica na sat. Da bi se racionaliziralo pošumljavanje, nije uvijek neophodna mehanizacija. Primjenjujući sadnju pod kutom, već prije 15 godina su austrijski šumari uspjeli postići efekat koji je za 2 do 3 puta veći nego kod klasičnog pošumljavanja. Pored, za tu svrhu specijalno konstruirane motike, saditelj mora imati gumenu kecelju s džepovima u kojima drži biljke zaštićene od isušivanja. S obzirom na pomanjkanje radne snage sadnja pod kutom, prema navodima autora, predstavlja napredak u tehničkom i biološkom pogledu. Rath, F. K.: RASADNICARSKA PROIZVODNJA ČETINJAČA 1 NJENA MEHANIZACIJA U AUSTRIJI Autor je proizvođač sadnog materijala četinjača u vlastitim rasadnicima u površini od 46 ha, kao i vlasnik firme »Rath« koja proizvodi strojeve odnosno traktorske priključke s kojima je moguće ostvariti industrijsku proizvodnju sadnica u rasadnicima. Navode se ovi strojevi za rasadničarsku proizvodnju: — stroj za pikiranje sadnica — kultivator za obradu tla — prskalica — stroj za prihranjivanje — samohodni kultivator koji se može opremiti sa oruđima za okopavanje, prihranjivanje, površinsko prskanje i međuredno prskanje — stroj za vađenje sadnica — samovezačica — prikolica za prikrivanje sjetve — stroj za pošumljavanje — tekuća traka — stroj za pošumljavanje sječina Platzer, H.: GNJOJENJE U AUSTRIJSKIM ŠUMAMA — stanje 1972/73. g. U svom referatu autor iznosi rezultate fertilizacije mineralnim gnjojivima šumskih rasadnika, kultura i prirodnih sastojina. U šumskim rasadnicima najviše se upotrebljava kombinirano gnjojivo 12:12:18 bez klora. Gnjojenje novih kultura ima zadatak da pomogne sadnicama da brže izbjegnu opasnostima od mrazeva i šteta od divljači. Uštede koje se postižu kod njege takvih kultura velikim dijelom otplate troškove umjetnog gnojiva. Gnjojenje prirodnih sastojina, koje ima za cilj povećanje prirasta kao i melioracije degradiranih i devastiranih površina, pokazalo se vrlo prihvatljivim. Najbolje rezultate je pokazalo granulirano kompleksno gnjojivo 20:10: |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 88 <-- 88 --> PDF |
:10 bez klora, s napomenom da su ekološki uvjeti presudni kod donošenja odluke o gnjojenju prirodnih sastojina. Antić, M., Stevančević, S.: TRESET U RACIONALIZACIJI BIOLOŠKIH RADOVA U ŠUMARSTVU. Autori vrlo detaljno daju pregled upotrebe treseta kao supstrata za proizvodnju sadnog materijala u rasadničarskoj proizvodnji. Upotreba treseta po sistemu Nisulo (1962), »sjemenskih ploča« (1965) »brike« (1969) i najnovijeg Hasselflors Multicomp (1972) imaju jedan jedinstveni zadatak: sve veću racionalizaciju bioloških radova u rasadničarskoj proizvodnji i pošumljavanju. Autori ističu da u svjetlu već stečenih saznanja i iskustava treba prići organiziranom proučavanju svih navedenih sistema, kako bi se prišlo njihovim primjenama i u našem šumarstvu. U vezi s tim ŠIK Bosansko Grahovo, njegov pogon treseta u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Beogradu već je počeo probnu proizvodnju tresetnih pločica za proizvodnju sadnica, a uskoro namjeravaju eksperimentalno primijeniti i sve ostale najnovije sisteme upotrebe treseta u rasadničarskoj proizvodnji. Kordiš, F.: MEHANIZACIJA I RACIONALIZACIJA BIOLOŠKIH RADOVA U ŠUMARSTVU — Iskustva u SR Sloveniji. Autor vrlo detaljno iznosi rezultate do kojih se došlo u racionalizaciji radova u uzgajanju šuma na području SR Slovenije. Kao rezime svega ističe se da suvremeni način gospodarenja i uzgojno planiranje predstavljaju put najveće racionalizacije u uzgajanju šuma. Osim toga, uvođenjem mehanizacije pri pošumljavanju postignuti su izvjesni rezultati koji nikako nisu na nivou koji bi se mogao postići imajući na umu razvoj tehnike u svijetu. Razvoj mehanizacije u uzgajanju šuma ne teče onim tempom kao kod eksploatacije šuma, što ima negativan odraz na opseg radova u uzgajanju šuma. Uporaba herbicida u uzgajanju šuma bi bila daleko veća da su istraživački radovi na njihovoj upotrebi veći. Mudrenović, S., Preveden, V.: DOSADAŠNJA ISKUSTVA U PRIPREMI ZEMLJIŠTA ZA PODIZANJE INTENZIVNIH CETINARSKIH KULTURA I RASADNICKOJ PROIZVODNJI NA PODRUČJU »INCEL« OOUR »INDUSTRIJSKE PLANTAŽE« BANJA LUKA Autori iznose vlastita iskustva u primjeni mehanizacije na obradi zemljišta za sadnju četinjača, kao i iskustva o primjeni suvremene mehanizacije u rasadnicima četinjača industrijskog tipa. Imajući u vidu 10-godišnja iskustva u obradi zemljišta za sadnju biljaka, može se zaključiti da se paralelno sa novim saznanjima mijenja i tehnologija rada. Oranje površine s traktorom gusjeničarom S-80, koji vuče dvobrazdni plug i ore na dubini od 50 cm, s tim da se ore po izohipsama na 234 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 89 <-- 89 --> PDF |
preskok (razmak brazda 2 m) daje najbolje rezultate i ima mnogo prednosti u odnosu na bušenje i kopanje rupa. Troškovi obrade zemljišta stoje u odnosu oranje : kopanje rupa : bušenje rupa 1 : 1,5 : 1,8. U daljnjem tekstu prikazana je kompletna mehanizacija u rastilištu gdje dominiraju strojevi tipa Egedal, koja se mogu uspješno upotrebljavati u rasadnicima veličine 15—25 ha. Luketa, P., Tomić, M.: MEHANIZACIJA ŠUMSKO UZGOJNIH RADOVA U BRDSKOPLANINSKIM UVJETIMA SA POSEBNIM OSVRTOM NA ISKUSTVA ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODUZEĆA »GOSTOVIĆ« IZ ZAVIDOVICA Naglašavajući da se na području SR BiH osjeća zaostajanje u opsegu šumsko uzgojnih radova specijalno u brdskoplaninskim uvjetima, autori vide rješenje toga problema u napuštanju dosadašnje prakse isključivog angažiranja ljudske radne snage u tim radovima, te prelasku na kombinirani rad mehanizacije i ljudske radne snage. Navodeći čvrste argumente koji govore u prilog mehanizaciji radova na pošumljavanju, autori kronološkim redom opisuju tipove motornih bušilica koje su se upotrebljavale i koje se upotrebljavaju na pošumljavanju u SR BiH. Posebno je istaknuta bušilica Stihl 08 S koja je, prema tvrdnji autora najmasovnija u upotrebi i najpodesnija za bosansko hercegovačke uvjete. Komparirajući praktična iskustva na ručnom kopanju jama za sadnju biljaka te mehaniziranom bušenju rupa došlo se do podataka da su troškovi mehaniziranog bušenja za cea 50°/o niži u odnosu na ručno kopanje, a isto .tako i uspjeh pošumljavanja je za 5% veći u korist mehaniziranog bušenja. Jevtić, M.: RACIONALIZACIJA RADOVA U UZGAJANJU ŠUMA — OSVRT NA NEKA NOVIJA DOMAĆA I STRANA STREMLJENJA Navodeći odlične rezultate koje je suvremeno uzgajanje šuma postiglo u njezi šuma, autor ističe da takav način njege iziskuju veliko angažiranje manuelnog rada, što predstavlja nepremostiv problem u uzgajanju šuma. Ta konstatacija obvezuje i stimulira da se traže novi putevi u njezi šuma, bazirani na principima suvremene ekonomike, imajući u vidu da se uzgajivači nikako ne mogu odreći neophodnih uzgojnih zahvata u sastojinama. Izlazi se traže na više načina kao na primjer: 1. Racionalizacija svih radova u šumarstvu (sječa, sakupljanje i doprema drveta do kamionskog puta) 2. Optimalna gustoća cestovne mreže. 3. Prostorna organizacija radne površine, uspostavljanjem unutrašnje mreže puteva. 4. Redukcija radne površine parcijalnim tretmanom u njezi šuma. 5. Primjena kemijskih sredstava (fitocida) u reguliranju omjera smjese i gustoće mladih sastojina. 235 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 90 <-- 90 --> PDF |
6. Ekonomiziranje s brojem i razmještajem sadnica, čime se reduciraju i pojednostavljuju radovi na osnivanju i njezi kultura. 7. Selekcija biljnog reprodukcionog materijala u cilju postizavanja visoke genetske vrijednosti pomladka, a s tim u vezi i smanjenje opsega radova na njezi šuma. 8. Ubrzanje rasta kultura primjenom dobro razvijenih sadnica, prvenstveno vrsta brzog rasta i dodavanjem mineralnih gnjojiva pri osnivanju kultura. Navodeći da s ovim nije ni izbliza iscrpljena lista svih navedenih rješenja na racionalizaciji bioloških radova u šumarstvu, i da su to tek početni koraci u traženju novih puteva u uzgajanju šuma, autor ističe da je normalno za očekivati dinamičan razvoj već postojeće tehnike i pojavu novih savršenijih rješenja. Vasić, M., Djurica, A.: SUZBIJANJE GUBARA I OSTALIH DEFOLIJATORA LIŠĆA ŠUMSKOG DRVEĆA KORIŠĆENJEM INSEKTICIDA U NOVOJ FORMULACIJI AEROSOLA. Autori iznose rezultate najnovijih istraživanja da se šumarskoj praksi, odnosno zaštiti šuma da novi preparat koji se može koristiti u zaštiti šumskog drveća bez upotrebe aparature. Veći broj insekticida se miješa s nekim pirotehničkim sredstvom, a kod sagorjevanja takve smjese stvara se oblik aerosola koji sa sobom nosi aktivnu materiju štetnu za defolijatore lišća šumskog drveća. Navodeći čitav niz prednosti takvog tretiranja napadnutih šuma, na kraju se ističe da taj preparat proizvodi Kemijski kombinat »Chromos« iz Zagreba. Mr Slavko Matić, dipl. ing. šum. |