DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 84     <-- 84 -->        PDF

vremene opreme te omogućavanju da šumski radnik bude plaćen jednako
kao i radnik u drugim privrednim granama.


Wagner, F.: ISKUSTVA U RACIONALIZACIJI I MEHANIZACIJI ŠUMSKO
KULTURNIH RADOVA


Autor referata je direktor Direkcije šuma Regensburg u SR Njemačkoj.
On je iznio neka od stečenih iskustava u racionalizaciji šumsko kulturnih radova
na području šumske direkcije Regensburg u Bavarskoj.


Unatoč stalnog porasta troškova za radnu snagu, koji za razdoblje od
1960 do 1972. g. iznosi 300%, uspjeli su da troškove za šumsko-kulturne radove
održe na snošljivom nivou od 120%. To su postigli smanjenjem materijalnih
troškova, sniženjem troškova za radnu snagu uvođenjem mehanizacije
te poboljšanom organizacijom rada i tehnologijom.


Kod pripreme sječina za pošumljavanje vrlo dobro se pokazala upotreba
traktora s viljuškama za utovar kao i gusjeničari s grabljama za utovar.
Uvođenjem strojeva za rad troškovi po hektaru su se smanjili za preko
2/3. Potrebno je napomenuti da odgovarajući način vođenja sječa (grupimična
sječa, sječa u prugama itd.) smanjuje izdatke uređenja sječina.


Kod obrade zemljišta autor iznosi podatak da rad sa velikom frezom,
odnosno tanjuračom, desetorostruko smanjuje troškove u odnosu na ručni
rad. Veličina površine utječe na smanjenje troškova kod upotrebe većih
strojeva. i´Kod površine od 10 ha troškovi su za 30"/o manji u odnosu na
površinu od 1 ha. Izdužena pravokutna površina smanjuje izdatke obrade
tla.


Kod rasipanja gnojiva troškovi se znatno smanjuju upotrebom odgovarajućih
strojeva s ispušnim uređajima i uređajima za rasipanje na traktorima
srednje jačine. Najbolji uspjeh je postignut upotrebom aviona za gnojenje
sastojina.


Najbolji rezultati kod sadnje biljaka na terenu se postižu stručnim rukovođenjem
i pravilnim izborom vrsta drveća, te pomoću optimalnog broja
biljaka po ha i poboljšanim načinom sadnje. Mehanizirana sadnja je neophodna
kod sadnje velikog broja biljaka, radi sniženja troškova sadnje. Broj
biljaka kod smreke iznosi 3.000 kom/ha, kod običnog bora smatraju da je
dovoljan broj nešto manji od 10.000 kom/ha. Kod duglazije upotrebljavaju


1.000 kom/ha a topola 300 kom/ha.
Najveći efekt razionalizacije kod njege šumskih kultura se postiže uporabom
kemijskih sredstava za suzbijanje trava, korova, i šiblja. Gdje uporaba
kemijskih sredstava nije moguća, dobre rezultate su pokazali specijalni
strojevi za sječu i rezanje.
Autor ističe visoke troškove kod radova na kulturama bora (3.000 DM/ha)
te niske troškove u kulturama duglazije (500 DM/ha).


Na kraju referata je istaknuto da se sve mjere racionalizacije moraju
uvijek ponovno kritički ocjeniti s jednog cjelovitijeg aspekta, radi toga što
ponekad djelomične koristi mogu u cjelini biti štetne. Naročitu kontrolu
treba posvetiti utjecaju racionalizacije na biologiju šume i okoline. Tamo
gdje potrajnost i zaštitno djelovanje šume počima biti ugrožavano, tamo