DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 84 <-- 84 --> PDF |
vremene opreme te omogućavanju da šumski radnik bude plaćen jednako kao i radnik u drugim privrednim granama. Wagner, F.: ISKUSTVA U RACIONALIZACIJI I MEHANIZACIJI ŠUMSKO KULTURNIH RADOVA Autor referata je direktor Direkcije šuma Regensburg u SR Njemačkoj. On je iznio neka od stečenih iskustava u racionalizaciji šumsko kulturnih radova na području šumske direkcije Regensburg u Bavarskoj. Unatoč stalnog porasta troškova za radnu snagu, koji za razdoblje od 1960 do 1972. g. iznosi 300%, uspjeli su da troškove za šumsko-kulturne radove održe na snošljivom nivou od 120%. To su postigli smanjenjem materijalnih troškova, sniženjem troškova za radnu snagu uvođenjem mehanizacije te poboljšanom organizacijom rada i tehnologijom. Kod pripreme sječina za pošumljavanje vrlo dobro se pokazala upotreba traktora s viljuškama za utovar kao i gusjeničari s grabljama za utovar. Uvođenjem strojeva za rad troškovi po hektaru su se smanjili za preko 2/3. Potrebno je napomenuti da odgovarajući način vođenja sječa (grupimična sječa, sječa u prugama itd.) smanjuje izdatke uređenja sječina. Kod obrade zemljišta autor iznosi podatak da rad sa velikom frezom, odnosno tanjuračom, desetorostruko smanjuje troškove u odnosu na ručni rad. Veličina površine utječe na smanjenje troškova kod upotrebe većih strojeva. i´Kod površine od 10 ha troškovi su za 30"/o manji u odnosu na površinu od 1 ha. Izdužena pravokutna površina smanjuje izdatke obrade tla. Kod rasipanja gnojiva troškovi se znatno smanjuju upotrebom odgovarajućih strojeva s ispušnim uređajima i uređajima za rasipanje na traktorima srednje jačine. Najbolji uspjeh je postignut upotrebom aviona za gnojenje sastojina. Najbolji rezultati kod sadnje biljaka na terenu se postižu stručnim rukovođenjem i pravilnim izborom vrsta drveća, te pomoću optimalnog broja biljaka po ha i poboljšanim načinom sadnje. Mehanizirana sadnja je neophodna kod sadnje velikog broja biljaka, radi sniženja troškova sadnje. Broj biljaka kod smreke iznosi 3.000 kom/ha, kod običnog bora smatraju da je dovoljan broj nešto manji od 10.000 kom/ha. Kod duglazije upotrebljavaju 1.000 kom/ha a topola 300 kom/ha. Najveći efekt razionalizacije kod njege šumskih kultura se postiže uporabom kemijskih sredstava za suzbijanje trava, korova, i šiblja. Gdje uporaba kemijskih sredstava nije moguća, dobre rezultate su pokazali specijalni strojevi za sječu i rezanje. Autor ističe visoke troškove kod radova na kulturama bora (3.000 DM/ha) te niske troškove u kulturama duglazije (500 DM/ha). Na kraju referata je istaknuto da se sve mjere racionalizacije moraju uvijek ponovno kritički ocjeniti s jednog cjelovitijeg aspekta, radi toga što ponekad djelomične koristi mogu u cjelini biti štetne. Naročitu kontrolu treba posvetiti utjecaju racionalizacije na biologiju šume i okoline. Tamo gdje potrajnost i zaštitno djelovanje šume počima biti ugrožavano, tamo |