DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 85 <-- 85 --> PDF |
treba biti i granica u forsiranju racionalizacije i mehanizacije. Osim toga, mehanizacija ne smije biti sama sebi svrha nego treba da bude sredstvo za razumna rješenja postavljenih zadataka. Heerman, R.: PRILOG POZNAVANJU UREĐAJA SISTEMA STIHL U MEHANIZACIJI I RACIONALIZACIJI BIOLOŠKIH RADOVA U ŠUMARSTVU [HP* Autor ovog referata je direktor Stihl tvornice strojeva u Woiblingenu u SR Njemačkoj, koja više od 40. g. izrađuje motorne pile i druge uređaje za šumarstvo i poljoprivredu. Na prvom mjestu u referatu su istaknuti samonosivi uređaji za sadnju biljaka, suzbijanje korova i njegu pomladka radi njihove praktičnosti i ekonomičnosti. Za bušenje jama za sadnju biljaka na terenu autor preporuča ove strojeve: Stihl 08 S sa uređajem za bušenje 4308 Stihl 04SAV sa uređajem za bušenje 4308 Stihl 08 S sa uređajem za bušenje 4309 Upotrebom ovih strojeva učinci su 2 do 4 puta veći nego da se radi ručno. Za čišćenje i njegu pomlatka preporuča se uređaj Stihl FS 08. Za suzbijanje štetnika preporuča se Stihl SG 17. Borresen, E.: RACIONALIZACIJA I MEHANIZACIJA BIOLOŠKIH RADOVA U NORVEŠKOJ Na prvom mjestu autor ističe da su topografski odnosi na području Skandinavije tako raznoliki da je primjena mehanizacije u nekim dijelovima jako korisna i praktična a u nekim dijelovima skoro nemoguća. Kao primjer navodi da se u Finskoj i Švedskoj mogu dobro primijeniti strojevi za sađenje, dok je to nemoguće u Norveškoj, koja ima pretežno strme ispresjecane i djelomično kamenite terene. Budući da se vrlo rano zapazilo da biljke uzgojene i sađene u šumi u vlastitom supstratu imaju manji postotak uginuća i kraće razdoblje stagnacije, norveški šumari već 20-tih godina uzgajaju biljke u supstratu od treseta. Koristeći to saznanje došlo je do upotrebe Jiffy Pot-prešanih lončića od treseta, s dodatkom drvne tvari obogaćene dušikom. Jiffy Pot su prodrli kako u norveško šumarstvo tako i u šumarstvo cijele Skandinavije. Međutim, zbog dugog vremena proizvodnje (dvogodišnje smreke i borovi) i problema oko transporta potražene su nove metode. Osnovno je bilo da se skrati vrijeme od sjetve do sadnje na terenu. U Finskoj se pokušala proizvodnja biljaka u plastičnim staklenicama, u kojima su poboljšani klimatski uvjeti, a treset i gnojivo podstiču brzi rast biljaka. U Norveškoj se koristi »Paper-Pot« koji potječe iz Japana, a koji se sastoji od šesterokutnih ćelija. Isporučuje se u nekoliko dimenzija a ljepilo se prilikom zalijevanja brzo rastvara. |