DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 87 <-- 87 --> PDF |
S obzirom na nagnutost terena koji se pošumljavaju austrijski šumari pronalaze najpovoljnije strojeve za pošumljavanje strmih terena. Nedavno je konstruiran takav stroj koji kod nagiba od 45"/« može posaditi 800 do 1.000 sadnica na sat. Da bi se racionaliziralo pošumljavanje, nije uvijek neophodna mehanizacija. Primjenjujući sadnju pod kutom, već prije 15 godina su austrijski šumari uspjeli postići efekat koji je za 2 do 3 puta veći nego kod klasičnog pošumljavanja. Pored, za tu svrhu specijalno konstruirane motike, saditelj mora imati gumenu kecelju s džepovima u kojima drži biljke zaštićene od isušivanja. S obzirom na pomanjkanje radne snage sadnja pod kutom, prema navodima autora, predstavlja napredak u tehničkom i biološkom pogledu. Rath, F. K.: RASADNICARSKA PROIZVODNJA ČETINJAČA 1 NJENA MEHANIZACIJA U AUSTRIJI Autor je proizvođač sadnog materijala četinjača u vlastitim rasadnicima u površini od 46 ha, kao i vlasnik firme »Rath« koja proizvodi strojeve odnosno traktorske priključke s kojima je moguće ostvariti industrijsku proizvodnju sadnica u rasadnicima. Navode se ovi strojevi za rasadničarsku proizvodnju: — stroj za pikiranje sadnica — kultivator za obradu tla — prskalica — stroj za prihranjivanje — samohodni kultivator koji se može opremiti sa oruđima za okopavanje, prihranjivanje, površinsko prskanje i međuredno prskanje — stroj za vađenje sadnica — samovezačica — prikolica za prikrivanje sjetve — stroj za pošumljavanje — tekuća traka — stroj za pošumljavanje sječina Platzer, H.: GNJOJENJE U AUSTRIJSKIM ŠUMAMA — stanje 1972/73. g. U svom referatu autor iznosi rezultate fertilizacije mineralnim gnjojivima šumskih rasadnika, kultura i prirodnih sastojina. U šumskim rasadnicima najviše se upotrebljava kombinirano gnjojivo 12:12:18 bez klora. Gnjojenje novih kultura ima zadatak da pomogne sadnicama da brže izbjegnu opasnostima od mrazeva i šteta od divljači. Uštede koje se postižu kod njege takvih kultura velikim dijelom otplate troškove umjetnog gnojiva. Gnjojenje prirodnih sastojina, koje ima za cilj povećanje prirasta kao i melioracije degradiranih i devastiranih površina, pokazalo se vrlo prihvatljivim. Najbolje rezultate je pokazalo granulirano kompleksno gnjojivo 20:10: |