DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 89 <-- 89 --> PDF |
preskok (razmak brazda 2 m) daje najbolje rezultate i ima mnogo prednosti u odnosu na bušenje i kopanje rupa. Troškovi obrade zemljišta stoje u odnosu oranje : kopanje rupa : bušenje rupa 1 : 1,5 : 1,8. U daljnjem tekstu prikazana je kompletna mehanizacija u rastilištu gdje dominiraju strojevi tipa Egedal, koja se mogu uspješno upotrebljavati u rasadnicima veličine 15—25 ha. Luketa, P., Tomić, M.: MEHANIZACIJA ŠUMSKO UZGOJNIH RADOVA U BRDSKOPLANINSKIM UVJETIMA SA POSEBNIM OSVRTOM NA ISKUSTVA ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODUZEĆA »GOSTOVIĆ« IZ ZAVIDOVICA Naglašavajući da se na području SR BiH osjeća zaostajanje u opsegu šumsko uzgojnih radova specijalno u brdskoplaninskim uvjetima, autori vide rješenje toga problema u napuštanju dosadašnje prakse isključivog angažiranja ljudske radne snage u tim radovima, te prelasku na kombinirani rad mehanizacije i ljudske radne snage. Navodeći čvrste argumente koji govore u prilog mehanizaciji radova na pošumljavanju, autori kronološkim redom opisuju tipove motornih bušilica koje su se upotrebljavale i koje se upotrebljavaju na pošumljavanju u SR BiH. Posebno je istaknuta bušilica Stihl 08 S koja je, prema tvrdnji autora najmasovnija u upotrebi i najpodesnija za bosansko hercegovačke uvjete. Komparirajući praktična iskustva na ručnom kopanju jama za sadnju biljaka te mehaniziranom bušenju rupa došlo se do podataka da su troškovi mehaniziranog bušenja za cea 50°/o niži u odnosu na ručno kopanje, a isto .tako i uspjeh pošumljavanja je za 5% veći u korist mehaniziranog bušenja. Jevtić, M.: RACIONALIZACIJA RADOVA U UZGAJANJU ŠUMA — OSVRT NA NEKA NOVIJA DOMAĆA I STRANA STREMLJENJA Navodeći odlične rezultate koje je suvremeno uzgajanje šuma postiglo u njezi šuma, autor ističe da takav način njege iziskuju veliko angažiranje manuelnog rada, što predstavlja nepremostiv problem u uzgajanju šuma. Ta konstatacija obvezuje i stimulira da se traže novi putevi u njezi šuma, bazirani na principima suvremene ekonomike, imajući u vidu da se uzgajivači nikako ne mogu odreći neophodnih uzgojnih zahvata u sastojinama. Izlazi se traže na više načina kao na primjer: 1. Racionalizacija svih radova u šumarstvu (sječa, sakupljanje i doprema drveta do kamionskog puta) 2. Optimalna gustoća cestovne mreže. 3. Prostorna organizacija radne površine, uspostavljanjem unutrašnje mreže puteva. 4. Redukcija radne površine parcijalnim tretmanom u njezi šuma. 5. Primjena kemijskih sredstava (fitocida) u reguliranju omjera smjese i gustoće mladih sastojina. 235 |