DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ZAKONI ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I KORIŠCENJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U Narodnim novinama SR Hrvatske broj 14 od 16. travnja o. g. objavljen je republički zakon o prostornom uređenju i korišćenju građevinskog zemljišta. Za nas je ovaj zakon, uz ostalo, interesantan, jer se u III glavi ovoga zakona govori o zaštiti čovjekove okoline i donosi niz mjera zaštite i unapređenja čovjekove sredine putem prostornog uređenja i korišćenja građevinskog zemljišta. Stoljećima* su ljudi smatrali, da su prirodna bogatstva zemljišta, mora, voda, šuma, zraka beskonačna. Međutim je čovjek svojim djelovanjem narušavao postojeće prirodne sisteme, koji automatski regeneriraju tlo, zrak i vodu tj. te samoobnavljajuće cikluse. To narušavanje ravnoteže po čovjeku se dalje nastavlja i to na štetu »homo sapiensa«. Napose je stanje zagađenosti životne okoline veoma ozbiljno i iz godine u godinu se, naročito u pojedinim lokalitetima sve više pogoršava. U mnogim gradovima i industrijskim centrima zagađenost je dostigla veoma ozbiljne razmjere. Međutim, kako se veliki grad može istinski osloboditi posljedica zagađenosti koje iz toga nastaju, pokazao je London! Ovih se dana u dnevnoj štampi moglo pročitati kako su stručnjaci Šumskog gospodarstva — Bled izračunali za područje Jesenica, da gubitak drvne mase kroz 10 proteklih godina zbog zagađenosti zraka iznosi preko 15.000 m3 drveta. Naša štampa je također donijela vijest da je u dolini Mežice kod Zerjava u Sloveniji propala sva vegetacija, jer mjesna topionica ispušta dnevno oko 15 tona sumpornog dioksida u atmosferu. Velike termoelektrane i toplane dnevno ispuštaju u zrak i više od 3—20 puta veće količine štetnih plinova. U spomenutom Zakonu o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta u glavi I. Opće odredbe govori se o svrsi i cilju ovoga zakona. Tako čl. 2 ka * Preporučujemo stručnjacima šumarstva 1 drvne industrije da se u svojem radu posluže podacima odlične i veoma korisne knjige: U tvrđivanje i društveno vrednovanje općekoris nih funkcija šuma« što ju je priredio i izdao Savez ITSDI Jugoslavije, Beograd 1971. g. že: »Planiranje i uređenje prostora vrši se radi postizanja što boljeg razmještaja svih funkcija u prostoru, zaštite i unapređenja prirodnih i od čovjeka stvorenih vrijednosti, te izgradnje i uređenja naseljenih mjesta, kao i područja, koja su namjenjena za odmor i rekreaciju, a na taj način koji osigurava povoljne uvjete za život i rad ljudi«. Isto tako u čl. 5 stoji: »Vrijednost čovjekove okoline, nastale prirodnom evolucijom i djelovanjem čovjeka, naročito temeljni uvjeti čovjekova opstanka u prirodnoj i izgrađenoj sredini, su pod zaštitom društva.« i dalje u čl. 6 se kaže: »Zemljišna renta, koja je nastala ulaganjem društvenih sredstava u zemljište u svrhu njegovog korištenja za građevinske, prometne, komunalne i privredne svrhe pripada općini, i u pravilu se koristi za uređenje zemljišta i prostora na kome je renta nastala.« U poglavlju II. Planiranje i uređenje prostora i članovi 7—45 reguliraju i govore o republičkim, regionalnim i općinskim prostornim planovima, kao i o urbanističkom planu i prostornom planu područja posebne namjene. Zatim govore o razvojnim i provedbenim planovima, te njihovoj izradi po projektnim organizacijama, koje udovoljavaju propisanim uvjetima. U III. glavi zakon detaljno govori o zaštiti čovjekove okoline na tako prostorno uređenim i korištenim građevinskim zemljištima, kao i o mjerama zaštite i unapređenja čovjekove okoline, u pogledu uređenja prostora. Upravo zbog »Zaštite čovjekove sredine« na području »prostornog uređenja i korištenja građevinskog zemljišta« smatramo potrebnim upozoriti šumarsku javnost na ovaj nedavno izišli Zakon, koji je tek jedan od niza predviđenih zakona i uredaba, koji se dotiče i obuhvaća dio zaštite čovjekove okoline. Zbog toga donosimo III. glavu ovoga Zakona u cijelosti (izvadak iz zakona): III. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE Clan 46. Zaštita i unapređenje čovjekove okoline ostvaruje se primjenom odredaba ovog za 237 |