DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ZAKONI


ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I
KORIŠCENJU GRAĐEVINSKOG
ZEMLJIŠTA


U Narodnim novinama SR Hrvatske
broj 14 od 16. travnja o. g. objavljen je
republički zakon o prostornom uređenju
i korišćenju građevinskog zemljišta. Za
nas je ovaj zakon, uz ostalo, interesantan,
jer se u III glavi ovoga zakona govori o
zaštiti čovjekove okoline i donosi niz mjera
zaštite i unapređenja čovjekove sredine
putem prostornog uređenja i korišćenja
građevinskog zemljišta.


Stoljećima* su ljudi smatrali, da su prirodna
bogatstva zemljišta, mora, voda, šuma,
zraka beskonačna. Međutim je čovjek
svojim djelovanjem narušavao postojeće
prirodne sisteme, koji automatski regeneriraju
tlo, zrak i vodu tj. te samoobnavljajuće
cikluse. To narušavanje ravnoteže
po čovjeku se dalje nastavlja i to na štetu
»homo sapiensa«.


Napose je stanje zagađenosti životne okoline
veoma ozbiljno i iz godine u godinu
se, naročito u pojedinim lokalitetima
sve više pogoršava. U mnogim gradovima
i industrijskim centrima zagađenost je
dostigla veoma ozbiljne razmjere. Međutim,
kako se veliki grad može istinski osloboditi
posljedica zagađenosti koje iz toga
nastaju, pokazao je London!


Ovih se dana u dnevnoj štampi moglo
pročitati kako su stručnjaci Šumskog gospodarstva
— Bled izračunali za područje
Jesenica, da gubitak drvne mase kroz 10
proteklih godina zbog zagađenosti zraka
iznosi preko 15.000 m3 drveta. Naša štampa
je također donijela vijest da je u dolini
Mežice kod Zerjava u Sloveniji propala
sva vegetacija, jer mjesna topionica ispušta
dnevno oko 15 tona sumpornog dioksida
u atmosferu. Velike termoelektrane i
toplane dnevno ispuštaju u zrak i više od
3—20 puta veće količine štetnih plinova.


U spomenutom Zakonu o prostornom uređenju
i korištenju građevinskog zemljišta
u glavi I. Opće odredbe govori se o
svrsi i cilju ovoga zakona. Tako čl. 2 ka


* Preporučujemo stručnjacima šumarstva 1
drvne industrije da se u svojem radu posluže


podacima odlične i veoma korisne knjige: U


tvrđivanje i društveno vrednovanje općekoris


nih funkcija šuma« što ju je priredio i izdao


Savez ITSDI Jugoslavije, Beograd 1971. g.


že: »Planiranje i uređenje prostora vrši se
radi postizanja što boljeg razmještaja svih
funkcija u prostoru, zaštite i unapređenja
prirodnih i od čovjeka stvorenih vrijednosti,
te izgradnje i uređenja naseljenih
mjesta, kao i područja, koja su namjenjena
za odmor i rekreaciju, a na taj način
koji osigurava povoljne uvjete za život i
rad ljudi«.


Isto tako u čl. 5 stoji: »Vrijednost čovjekove
okoline, nastale prirodnom evolucijom
i djelovanjem čovjeka, naročito temeljni
uvjeti čovjekova opstanka u prirodnoj
i izgrađenoj sredini, su pod zaštitom
društva.« i dalje u čl. 6 se kaže:
»Zemljišna renta, koja je nastala ulaganjem
društvenih sredstava u zemljište u
svrhu njegovog korištenja za građevinske,
prometne, komunalne i privredne svrhe
pripada općini, i u pravilu se koristi
za uređenje zemljišta i prostora na kome
je renta nastala.«


U poglavlju II. Planiranje i uređenje
prostora i članovi 7—45 reguliraju i govore
o republičkim, regionalnim i općinskim
prostornim planovima, kao i o urbanističkom
planu i prostornom planu područja
posebne namjene. Zatim govore o razvojnim
i provedbenim planovima, te njihovoj
izradi po projektnim organizacijama, koje
udovoljavaju propisanim uvjetima.


U III. glavi zakon detaljno govori o
zaštiti čovjekove okoline na tako prostorno
uređenim i korištenim građevinskim
zemljištima, kao i o mjerama zaštite i
unapređenja čovjekove okoline, u pogledu
uređenja prostora.


Upravo zbog »Zaštite čovjekove sredine«
na području »prostornog uređenja i korištenja
građevinskog zemljišta« smatramo
potrebnim upozoriti šumarsku javnost na
ovaj nedavno izišli Zakon, koji je tek jedan
od niza predviđenih zakona i uredaba,
koji se dotiče i obuhvaća dio zaštite čovjekove
okoline. Zbog toga donosimo III.
glavu ovoga Zakona u cijelosti (izvadak
iz zakona):


III. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE
Clan 46.
Zaštita i unapređenje čovjekove okoline
ostvaruje se primjenom odredaba ovog za


237




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 92     <-- 92 -->        PDF

kona, te drugih zakona i propisa donesenih
na temelju zakona.


Clan 47.
Mjere zaštite i unapređenja čovjekove
okoline, u pogledu uređenja prostora, pobliže
se utvrđuju:


— planovima prostornog uređenja i
— drugim planovima i odlukama koje
donose društveno-političke zajednice, nadležni
organi i stručne službe, organizacije
udruženog rada, i njihova udruženja, te
društvene i druge organizacije.
1. Osobito zaštićena područja
Clan 48.
Osobito vrijedni dijelovi čovjekove okoline
su pod posebnom zaštitom i to:


— posebno zaštićeni objekti prirode (u
smislu Zakona o zaštiti prirode),
— spomenički kompleksi i urbanističke
cjeline u smislu Zakona o zaštiti spomenika
kulture),
— more i morska obala i
— osobito vrijedne vode (izvori, vodotoci,
prirodna i umjetna jezera) i njihove
obale.


Objekti prirode, spomenički kompleksi,
urbanističke cjeline, morska obala i posebno
vrijedne vode iz stava 1. ovog člana
(u daljnjem tekstu: osobito zaštićena područja),
utvrđuju se na temelju ovog zakona
i drugih zakona koji važe za te oblasti.


Clan 49.
Akt o proglašenju osobito zaštićenog područja
donosi nadležna društveno-politička
zajednica.
Clan 50.
Osobito zaštićena područja unose se u
planove prostornog uređenja.
Društveno-politička zajednica i organ upravljanja
brinu se o osobito zaštićenom
području, a naročito o ostvarivanju namjene
radi koje se područje stavlja pod
zaštitu.
Clan 51.
Radnje koje mogu prouzrokovati promjene
u osobito zaštićenom području mogu
se odabrati i izvoditi samo ako ne narušavaju
vrijednosti sredine, te ako nisu
U suprotnosti s namjenom zaštite i ne ugrožavaju
biološko-ekološku ravnotežu
prostora.
Clan 52.
Na području koje ima značaj zaštićenog
objekta prirode, spomeničkog kompleksa
ili urbanističke cjeline (u smislu člana 48.


ovog zakona) radnje iz člana 51. mogu
se izvoditi samo na temelju prethodne
dozvole nadležnog organa zaštite.


I


Clan 53.
Obale mora, jezera i vodotoka su pod
posebnom zaštitom radi očuvanja njihovog
prirodnog izgleda i omogućavanja najsvrsishodnijeg
korištenja (za pomorstvo, rekreaciju,
turizam, vodoopskrbu itd.).


Clan 54.
Zaštita mora, jezera i vodotoka od zagađenja,
u dijelu u kojem nije regulirana
posebnim propisima, regulirat će se odlukom
općinske skupštine.
Odlukom iz stava 1. ovog člana općinska
skupština je dužna prema mjesnim prilikama
i konfiguraciji tla regulirati pitanje
zabrane unošenja krute otpadne materije
(staklo, lim, smeće i dr.) u more, jezera i
vodotoke kao i zabranu deponiranja te
materije na obale mora, jezera i vodotoka.
Clan 55.
Pod obalom mora, jezera i vodotoka
smatra se pojas kopna određen posebnim
zakonom.
Clan 56.
Obale mora, jezera i vodotoka ne mogu
se zauzeti niti ograditi niti se na njima
mogu podizati zgrade i drugi objekti osim
u slučajevima kada je to provedbenim
planom predviđeno.


Provedbenim planom mora se osigurati
slobodan pristup obali, kao i slobodan
prolaz uz obalu u odgovarajućoj širini, osim
kod građenja vojnih objekata i objekata
potrebnih za općenarodnu obranu, te
kod privrednih objekata ako to zahtijeva
proizvodni proces (lučki uređaji, pristaništa,
brodogradilišta i si.).


Clan 57.
Planom prostornog uređenja ili odlukom
općinske skupštine utvrđuje se zaštitni obalni
pojas uz more u odgovarajućoj širini
zavisno o konfiguraciji terena i drugih
karakteristika kao i o namjeni površara.
i
Zaštitni obalni pojas utvrđuje se planom
ili posebnom odlukom općinske skupštine
i za obalni pojas osobito vrijednih
voda. j,,
Clan 58.
Zaštitni obalni pojas utvrđuje se u skladu
s ciljevima iz člana 53. ovog zakona.
U zaštitnom obalnom pojasu ne mogu se
graditi nikakvi objekti ako nije donesen
provedbeni plan.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Član 59.


Osobito vrijednim vodama iz člana 48.
ovog zakona smatraju se vode koje su
zbog pejsažnih vrijednosti ili zbog važnosti
za vodoprivredu i vodoopskrbu, razvoj
rekreacije i turizma ili drugih razloga
od šireg društvenog značenja.


2. Ugroženi dijelovi čovjekove okoline
Clan 60.
Dijelovi čovjekove okoline koji su ugroženi
stavljaju se pod poseban režim, i to:


— ugrožena prirodna sredina (tlo, zrak,
voda, pojedini predjeli) i
—ugrožena urbana sredina u građanskom,
higijenskom, psihofizičkom, socijalnom,
estetskom i drugom smislu.


Clan 61.
Ugroženi dijelovi čovjekove okoline utvrđuju
se planom prostornog uređenja ili
posebnom odlukom općinske skupštine.
Planom ili odlukom iz stava 1. određuje
se predmet i područje zaštite, mjere sanacije
i druge mjere.


Clan 62.


Građevinski i drugi radovi koji se izvode
na tlu moraju se izvesti tako, da ne
ugrožavaju trajno stabilnost tla, opstanak
biljnog pokrova i vrijednosti pejsaža.


Clan 63.


Korisnik eksploatacionog polja dužan je
tijekom i po završenoj eksploataciji izvršiti
sanacione radove prema sanacionom
planu odobrenom po nadležnom organu uprave
društveno-političke zajednice.


Clan 64.


Izvorišta voda za piće, mineralni, termalni
i radioaktivni izvori i podzemne
vode kao i druga izvorišta vode moraju
biti zaštićeni od zagađivanja.


Clan 65.
Zaštita voda od zagađenja ostvaruje se:


— utvrđivanjem vodozaštitnih zona oko
izvorišta iz člana 64,
— određivanjem posebnih urbanističkih
uvjeta za građenje objekata i postrojenja
koji ispuštanjem otpadnih voda i drugih
materijala mogu zagaditi vodu,


— zabranom izbacivanja štetnih materija
i drugih tvari iz plovnih i plutaj ućih
objekata i
— nadzorom nad objektima, postrojenjima
i plutajućim plovnim objektima, kao
i nad uređajima za prihvat i pročišćavanje
otpadnih tvari i drugim mjerama.
Clan 66.
Vodozaštitne zone mogu se utvrđivati i
oko budućih, prostornim planom predviđenih
izvorišta iz člana 64. ovog zakona.
Vodozaštitne zone unose se u planove
prostornog uređenja.


Clan 67.


Na području vodozaštitne zone ne mogu
se graditi objekti ili izvoditi drugi radovi
niti koristiti zemljište na način koji
ugrožava kakvoću i količinu vode, ili na
drugi način štetno utječe na režim voda.


Odobrenje za građenje objekata, koji
ispuštanjem štetnih materija ili na drugi
način mogu zagaditi vodu, ne može se
izdati ako nisu osigurani tehnički i drugi
uvjeti za zaštitu voda od zagađenja.


Clan 68.


Urbanistički uvjeti za građenje objekata
i postrojenja iz člana 65. i 67. ovog
zakona određuju se uz prethodnu suglasnost
organa nadležnih za poslove sanitarne
inspekcije i vodoprivrede.


Clan 69.
Korisnici objekta koji može zagađivati
zrak, dužni su da zagađenje svedu na najmanju
moguću mjeru i da primijene tehnologiju
odnosno način eksploatacije koja
neće izazvati zagađenje veće od nužnog i
dozvoljenog.
Mjere protiv zagađenja zraka propisuju
se ovim zakonom i posebnim propisima.
Clan 70.
U cilju zaštite građana i naselja od zagađenja
zraka poduzimaju se urbanističke
i druge mjere preventive i zaštite.
Urbanističke mjere preventive i zaštite
zraka od zagađivanja ostvaruju se naročito:


— lociranjem industrijskih kompleksa i
postrojenja (željezara, koksara, tvornica
cementa, rafinerija, toplana i si.), mjesta
za spaljivanje otpadih tvari i drugih izvora
zagađenja na odgovarajućoj udaljenosti
od stambenih zona, na mjestima gdje će se
obzirom na dominantne smjerove vjetrova
i konfiguraciji terena štetne posljedice po
stanovništvo, imovinu i okolinu, svesti na
najmanju moguću mjeru.
— priključenjem novih stambenih i industrijskih
područja na rajonske kotlovnice
ili toplane,
— utvrđivanjem zaštitnih zelenih zona
(zaštitnih pojaseva) između stambenih naselja
i izvora zagađivanja zraka,
— izgradnjom sistema zelenih površina
i nasada u naseljima i oko naselja radi
239




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 94     <-- 94 -->        PDF

što boljeg provjetravanja i regeneracije
zraka i


— lociranjem dječjih ustanova, škola,
bolnica, igrališta, sportskih terena i drugih
mjesta masovnog okupljanja građana
na što povoljnijim udaljenostima od izvora
zagađivanja.
Clan 71.


Na područjima veće zagađenosti zraka
utvrđuje se urbanističkim planom ili posebnom
odlukom općinske skupštine zone
kritične zagađenosti zraka.


Clan 72.


Za zonu kritične zagađenosti zraka, općinska
skupština urbanističkim planom ili
posebnom odlukom propisuje mjere preventive
i sanacije.


Clan 73.
Mjerama preventive i sanacije iz člana


72. ovog zakona može se propisati:
— zabrana izgradnje objekata i postrojenja
koja mogu izazvati zagađivanje zraka,
— privremena zabrana rada postojećih
pogona i postrojenja,
— premještanje određenih pogona i postrojenja,
— postavljanje uređaja za pročišćavanje
zraka na dimnjacima i drugim izvorima
zagađivanja,
— uvođenje termičkih i drugih sistema
grijanja u naselju i pojedinim zgradama,
— uvjeti kojima moraju odgovarati ložišta,
— zabrana upotrebe određenih vrsta goriva,
— ograničavanje upotrebe određenih vrsta
prometnih sredstava, garažiranja i


— druge mjere.
Clan 74.


U slučaju kada buka u naselju prelazi
ili se predviđa da će prijeći dozvoljenu
granicu, utvrđuju se zone zaštite od buke.


U zonama iz stava 1, ovog zakona uvodi
se posebni režim zaštite od buke putem
preventivnih i sanacionih mjera.


Zone ugrožene od buke utvrđuju se urbanističkim
planom ili posebnom odlukom
općinske skupštine.


Clan 75.
Zašt´.ta od prekomjerne buke provodi se:


— lociranjem objekata i postrojenja koji
mogu biti izvor prekomjerne buke na
odgovarajuću udaljenost od naselja i njegovih
stambenih i rekreacionih zona,
— premještanjem objekata i postrojenja
koja su izvor buke iz ugroženih zona na
nove lokacije,
— ograničavanjem ili zabranom rada objekata
i postrojenja koja su izvor buke
ili utvrđivanjem posebnih uvjeta za njihov
rad,


— regulacijom prometa u svrhu zabrane
ili ograničavanja protoka vozila ili isključivanjem
iz prometa određenih vrsta
vozila,
— podizanjem zaštitnih pojaseva visokog
zelenila i
— drugim mjerama.
Clan 76.
Da bi se ostvario odgovarajući standard
života u naselju, planovima se utvrđuju:


— koeficijent izgrađenosti i gustoća naseljenosti,
— struktura stanova i standard stanovanja,
— komunalna oprema te površine i objekti
namijenjeni društvenom standardu
i rekreaciji,
— uvjeti za promet pješaka i vozila te
prometa u mirovanju i
— sanitarni, sociološki i drugi uvjeti
izgradnje.
Clan 77.
Poseban režim građenja i korištenja zemljišta
može se planom prostornog uređenja
ili posebnom odlukom općinske
skupštine propisati i za druge dijelove
sredine koji se ističu posebnim prirodnim
obilježjima ili od čovjeka stvorenim vrijednostima
ili su zbog svoje privlačnosti,
položaja u blizini većih gradova ili prometnica
izloženi nepoželjnim promjenama
(zaštitni koridori prometnica, vidikovci,
pojedine vizure i dr.).


Za dijelove sredine iz stava 1. ovog
člana mogu se propisati posebni uvjeti
građenja, zabrana građenja, način korištenja
poljoprivrednog zemljišta, te šumsko-
uzgojne i druge mjere zaštite, unapređenja
i oplemenjivanja okoliša.


Clan 78.


Planovima prostornog uređenja utvrđuju
se urbanističke mjere radi zaštite naselja
od elementarnih i drugih nepogoda kao
i mjere od interesa za narodnu obranu.


Clan 79.
Urbanističke mjere iz člana 78. ovog zakona
u prostornim planovima širih područja
(općinskim i regionalnim prostornim
planovima, te republičkom prostornom
planu) sastoje se naročito u određivanju
položaja, pravaca i kapaciteta sistema
infrastrukture i njihovog povezivanja
s lokalnim sistemima, a naročito svih
vrsta prometnica, brana i energetskih po




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 95     <-- 95 -->        PDF

strojenja, ključnih objekata vodoopskrbe
i vodozaštite, te objekata koji služe za
javno komuniciranje (PTT, radio-televizija).


Clan 80.


Urbanističkim mjerama iz člana 78. u
prostornim planovima užeg područja (urbanističkim
planovima i planovima uređenja
manjeg naselja) određuju se naročito:


— razmještaj i dimenzioniranje prometnica
i drugih objekata infrastrukture,
— razmještaj objekata javnih funkcija,
a naročito zdravstvenih, vatrogasnih i
drugih objekata od značenja za pružanje
pomoći,
— razmještaj industrijskih zona u odnosu
na stambene zone i prometne čvorove,
— sistem zelenih površina unutar i izvan
izgrađenih dijelova naselja,
— režim građenja na potresnim, poplavnim
i erozionim područjima,
— mjesta za izgradnju većih javnih
skloništa i
— izgradnja podzemnih garaža, pothodnika,
podzemnih željeznica i drugih objekata
na način koji omogućava korištenje
tih objekata i za skloništa (dvonamjenski
objekti).
U IV. glavi ovoga zakona »Dokumentacija
prostora« govori se u čl. 81—84 o
podlogama, podacima i planovima, koje
vodi republika i općine (geodetska i geološka
podloga, razvojni i sprovedbeni planovi,
katastar voda i objekata i dr.).,
zatim u V. glavi gradnja i uređenje gradova
i naselja, VI. Uređenje građevinskog
zemljišta (parcelacija i uređenje zemljišta,
VII. Građevinsko zemljište u društvenom
vlasništvu (pravo korištenja i
raspologanja, ostvarivanju prvenstvenog
prava korištenja), VIII. Određivanje urbanističkih
uvjeta izgradnje), IX. Nadzor
(vršenje nadzora, provjeravanje, obustavljanje
građenja i dr.) X. Kaznene odredbe
i XI. Prelazne i završne odredbe.


R. Antoljak