DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 18 <-- 18 --> PDF |
14a,b i 15d,f). Selekcija stabala nije bila potpuno slučajna, budući da su bila izabrana fenotipski bolja stabla i ona koja su urodila sjemenom. Pretpostavlja se, da evropski ariš na ovom lokalitetu potječe iz Sudeta, tj. predstavlja rasu sudetskog ariša (izjava Šindelara nakon pregleda te populacije). Starost stabala kretala se od 45—70 godina. Tlo je smeđe podzolirano na podlozi trijarskih dolomita i lapora. U vrijeme odabiranja stabala sabrani su češeri i izvršene potrebne izmjere. Sjetva sjemena izvršena je u rasadniku Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom u vremenu od 28—29. V 1962. godine. Dobivene biljke uzgajane su u rasadniku do proljeća 1966. godine, kada su u vidu testa potomstva presađene na pokusnu plohu »Goić« (21. do 29. III 1966). Test je osnovan u potpuno randomiziranom blok sistemu u 4 ponavljanja, s 12 biljaka u jednom ponavljanju, odnosno s 48 biljaka ukupno po familiji. U pokus je uključeno 19 različitih familija. Razmak sadnje je 2X2 m. Prema pedološkoj karti (MAGDALENIĆ 1957) istraživano područje predstavlja pliocen zastupljen rhomboidejskim naslagama, te pijescima i šljuncima gornjeg pliocena i pleistocen sastavljen od pijeska i šljunaka i tzv. diluvijalnih ilovina. Na području Jastrebarskog (ŠKORIĆ, A. 1963) najviše su zastupljeni pseudoglej obrončani, plitki i oligotrofni, te pseudoglej nizinski, na ilovinama pleistocena slojevite građe. Biljni materijal u testu potomstva izmjeren je u proljeće 1970. godine. Izvršeno je mjerenje i opažanje 9 karakteristika i to: prsnog promjera (u mm), visine (u cm), broja grana na dužini od 1 m počam od prvih postranih grana (nepravilnog pršljena), promjera najdeblje grane u sredini krošnje (u mm), dužine najdeblje grane u sredini krošnje (u cm), promjera u sredini krošnje (u mm), kuta i insercije grana (ocjenjivanjem, i to: 30—60° ocjenom 1; 60—90´ ocjenom 2; 90° i više ocjenom 3), pravnosti debalaca (ocjenjivanjem i to: pravo ocjena 1; 1 blaga krivina ocjena 2; 1 jaka krivina ocjena 3; 2 krivine ocjena 4; 3 krivine i više ocjena 5) i postotka preživjelosti u vremenu od osnivanja pokusa do proljeća 1970. godine. Analiza varijance na bazi sredina redova izvedena je radi proučavanja razlika među familijama za gore navedenih devet karakteristika. Iako analiza bazirana na pojedinačnim izmjerama daje mnogo oštriji »F«-test, nejednaki broj stabala unutar redova, izgubljeni (missing) cijeli redovi ili plohe, onemogućavaju izvedbu takove analize. Međutim, metoda sredina redova ili ploha (plot mean basis) može se upotrijebiti u analiziranju podataka bez osjetnog poremećaja točnosti, čak iako je 50—70% stabala unutar plohe — reda nestalo, odnosno tokom rasta se osušilo (BLAKE C. M. 1959, WRIGHT J. W. i FREELAND D. F. 1960). Sve karakteristike su analizirane na bazi podataka mjerenih na terenu i na bazi ocjenjivanja. Budući da varijanca za podatke o preživljavanju u postotnim iznosima (veličinama) ne može biti nezavisna od sredine, kao što se to traži kod upotrebe analize varijance (ROBERTSON A. i LERNER M. 1949, STEELE R. G. D. i TORIE J. H. 1960), izvršena je transformacija podataka za postotak preživljavanja, i također analizirana. Postotak preživljavanja transformiran je u Arcsin — transformaciju, logaritamsku (normalni logaritam) i drugi korjen transformaciju da bi se smanjila proporcija što bliže nuli i povećala varijanca. |