DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 25 <-- 25 --> PDF |
baturu reakcionog drva. Kod Picea sitchensis pokazao je WARLDE, P. (1967), da se promjer grana može povećati za 1,27 mm ako se razmak sadnje (gustoća) poveća za 30 cm. Budući da okolina, a posebno konkurencija među krošnjama u mnogome utječu na promjer grana, postavlja se pitanje realnosti te tvrdnje. Da bi se dokazalo da gustoća sadnje utječe na promjer grana, bilo bi potrebno primjeniti tzv. NELDER-ov design, kako to NAMKOONG, G. (1966) predlaže. Broj grana u pršljenu, broj pršljenova i broj grana na jedinici dužine od velikog su utjecaja na oblik debla i kvalitet drva. Osim toga, broj grana u pršljenu, broj pršljenova te regularan razvoj debla utječu na jednoličnost rasta, na prirast, pravnost i kvrgavost debla. Dužine i promjeri grana posebno su mjereni na razne načine kod različitih istraživača, kako kod selekcije plus stabala tako i kod testova potomstva. Na pr. GANSEL, G. R. (1966) u SAD upotrijebio je jednostavni subjektivni sistem ocjenjivanja u četiri klase — male, srednje, velike i ekstremno velike grane, dok je ANDERSON, E. (1966) u Švedskoj, kod selekcije plus stabala običnog bora, upotrijebio vrlo kompliciran sistem ocjenjivanja. U Rodeziji BARRET, R. L. et. al. (1968) upotrijebio je omjer između promjera grane i promjera debla, koga je onda prema veličini dijelio u 4 klase, SNYDER, E. B. (1961) i ILLY G. (1966), preporučili su upotrebu omjera promjera grane i promjera debla za Pinus palustris i Pinus pinaster, SHELBOURNE, C. J. A. (1963), radeći sa Pinus khasaya, mjerio je promjere svih grana u sekciji dugoj 5 stopa (cea 1,5 m). WEDEL, K. W. V. et. al. (1967) sugerirao je radi jednostavnosti izmjeru onih grana koje su deblje od cea 2,5—3,0 cm, kod rada s testovima potomstva Pinus taeda. U našim istraživanjima na testu potomstva evropskog ariša izvršena su mjerenja promjera najdeblje grane u cm u sredini krošnje. Mjerenja su izvršena na svim biljkama u testu potomstva (673 kom). Za obje karakteristike izvršena je analiza varijance (Tabela 4). Primjenom analize varijance na bazi sredina redova u pokusu nisu ustanovljene signifikantne razlike među familijama za promjer grane, dok su ustanovljene signifikantne razlike među familijama za dužinu grane u sredini krošnje na nivou od 5%>. Duncan-ov test daje signifikantne razlike među familijama i za debljine i dužine grane (tabela 5). Treba ponovo istaći da najdeblju granu u sredini krošnje ima familija SO-21. Promjer debalca u sredini krošnje Širina krošnje u srednjodobnim kulturama je odraz dužine grana i preživljavanja, a napose je kontrolirana gustoćom sadnje (SMITH, J. H. G. 1964). Širina krošnje, kao odnos između dužine krošnje i visine stabla, u uskom je donosu s promjerom grana. Stabla s uskom krošnjom su bolja u proizvodnji drvne mase, nego stabla sa širokom, asimetričnom ili kišobranastom krošnjom, što je ustanovio ERTELD, W. et. al. (1959), u radu s Pinus sylvestris. U našim istraživanjima na potomstvu evropskog ariša izvršeno je mjerenje promjera debalaca u sredini krošnje, dok druge karakteristike krošnje (širina, dužina i odnosi) nisu ´/ljerene. |