DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 31     <-- 31 -->        PDF

signifikantne na nivou od 5% primjenom F-testa (na bazi sredina redova),
dok su te razlike za dužinu najdeblje grane primjenom istog testa signifikantne.
Primjenom Duncan-ovog testa (na individualnoj bazi), dobivene su
signifikantne razlike za sve tri karakteristike na nivou od 5%. Najmanji broj
grana na 1 m dužine, kao i najdeblju granu u sredini krošnje ima familija
SO-21,


— Razlike u prosječnim vrijednostima između familija za kut insercije
grana nisu signifikantne na nivou od 5% primjenom F-testa na bazi sredina
redova, ali su dobivene signifikantne razlike primjenom Duncan-ovog testa
na istom nivou na individualnoj bazi. Prosječne vrijednosti kuta insercije
grana kreću se od 2,47 (familija SO-20) do 2,84 (familija SO-30),
-— Prosječne vrijednosti između familija za pravnost debalaca signifikantno
se razlikuju na nivou od 5% primjenom F- i Duncan-ovog testa. Familija
SO-21 ima najlošiju prosječnu vrijednost za pravnost (ocjena 3,18), ali
ima najveće vrijednosti za karakteristike rasta i prirasta. Najbolju prosječnu
vrijednost za pravnost ima familija SO-23 (ocjena 1,30), dok je relativno slabija
u prirastu.


— Prosječne vrijednosti za postotak preživljavanja između familija ne
razlikuju se signifikantno na nivou od 5% primjenom F-testa. Međutim primjenom
X2-testa dobivene su signifikantne razlike između familija na nivou
od 5%. Prosječne vrijednosti postotka preživljavanja po familijama kreću se
od 64,81% (familija SO-24) do 93,37 (familija SO-34).
Na kraju, ako se sumira sve što je rečeno, može se zaključiti, da se sva
selekcionirana stabla evropskog ariša populacije Varaždinbreg ne mogu koristiti
kod osnivanja klonskih sjemenskih plantaža (za drugu generaciju), a
iz već osnovanih plantaža trebalo bi ih ukloniti.


LITERATURA


1.
Anderson , E. (1966): The selection of plus trees in Sweeden. Šumarski list
21—40.
2.
A r n b o r g, T. and H a d d e r s, G. (1957): Studies of some forestry qualities in
clones of Pinus sylvestris. Acta Horti Gotoburgensis 21: 125—157.
3.
Bachler , J. (1969): (Report on two sample areas of the second international
Lärche provenance trial 1958—59 after 8 (or 7) years growth.) Forstwiss. Cbl.
88: 15—32.
4.
B a n n i s t e r, M. H. (1966): The improvement of Pinus radiata Characteristics
of Pinus radiata, their properties, heritability, limitations and prospects for improvement.
N. Z. For. Inst. Symp. No. 6: 25—26.
5.
Barber , J. C. (1964): Inherent var´ation among slash pine progenies at the Ida
Cason Callaway Foundation. — U. S. Forest Service Res. Paper SE — 10, Southeast
Forest Expt. Sta., Asheville, N. C. 90 pp.
6.
B a r r e 11, R. L. and M u 11 i n, L. J. (1968): A review of introductions of forest
trees in Rhodesia. Rhod, For. Comn. Res. Bull.
7.
Blake , C. M. (1959): A study to determine optimum plot size for progeny
testing of red pine. M. S. Thesis, Dopt, of Forestry, Univ. of Minnesota, Minneapolis.
8.
Bur don, R. D. (1966): The improvement of Pinus radiata. N. Z. For. Inst. Sym.
No. 6.
9.
Ca 11a ham, R. Z. and L i d d i c o e t, A. R. (1961): Altitudinal variation at 20
years in ponderosa and Jeffrey pines. Your, for 59: 814—820.
10.
D i m p f 1 m e i r, R. (1959): Die Bastardierung in der Gattung Larix. Verlag Paul
Parey, Hamburg und Berlin.