DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 40 <-- 40 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA KRATKI PRIKAZ POVIJESNOG RAZVOJA ŠUMA I ŠUMARSTVA LIKE Ing. KARLO POSAVEC Šume su život Like. Tako je to bilo nekada, a gotovo da vrijedi i danas — posredno ili neposredno. Od prastarih Japoda, čiji se život nije mogao zamisliti bez kože i drveta, pa do suvremenog čovjeka s dnevnom štampom na papiru od prerađenog drveta, vodom u kupaonici koja teče iz šumskih izvora, vatrom na ognjištu i daskom u mrtvačkom sanduku — šuma stvarno prati čovjeka od rođenja do smrti. PRILIKE I ODNOSI PREMA ŠUMI U STAROM I SREDNJEM VIJEKU Opći dojam o rasprostranjenosti i izgledu naših šuma u staro doba može se tek donekle nazrijeti iz i´ragmentarnih izjava i opisa rijetkih putopisaca onoga vremena. Zapažanja starogrčkog pisca Strabon a obuhvaćaju pretežno primorski izgled tih krajeva, dok putopisac prve križarske vojne u XI stoljeću — Villermus Tyrski , opisujući tadanju Dalmaciju, spominje da se u unutrašnjosti prostiru nepregledne šume od jadranske obale do ugarske Drave — samo mjestimično prekinute pašnjacima i livadama, s rijetkim oranicama. Kada R. L a p a š i ć opisuje Liku kao kraj čudovišnih prirodnih ljepota, on kaže: »Dok je Velebit pokrivala gusta šuma, a i ostalo gorje prema Kapelibilo obraslo šumom, a po dolinama se i humcima sterali bujni gajevi i zelene dubrave, pa i vjetrovi nisu imali maha kao sada, bilo je po visokim ravnicama Like i Krbave u Podgorju, a i po obližnjim dolinama i kotlinama dosta crnice zemlje, koja je svakim plodom rodila te je bilo dosta prilike za lagodan i udoban život naroda.«* Na žalost, idilična ljepota djevičanskih netaknutih ličkih šuma nije potrajala vječno. Razvoj čovjeka i teška povijest Like ostavili su iza sebe goleme pustoši na tlu nekadašnjih šuma. Devastacija šuma ima svojih tragova još pred više tisuća godina. Japodska nalazišta u Lici kod Poštaka i Smedereva polja, u kojima su pronađene ljudske kosti na šljunku, pijesku i glini pokrivenoj tek nekoliko centimetara debelim slojem crnice, dokazuju da je zemlja s tih mjesta otplavljena daleko ranije nego su grobovi podizani pa je prema tome s nje i davno ranije nestalo šume od koje je crnica i nastala*". * Kratka povijest Like i Krbave — prof. M. J a p u n č i ć, 1881. * Japodi su svoje mrtvace polagali na najgornji sloj polja, nad njima načinili svod od 1 m naslaganog neklesanog kamenja i na taj svod nabacavil zemlju u obliku cunja promjera 30 m i visine 3 m. Danas t: grobovi izgledaju kao svaki drugi humak. |