DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 26     <-- 26 -->        PDF

tala na kojima su se razvile te sastojine. U koliko bi se želio detaljnije razraditi
ovaj problem bilo bi potrebno istraživanja proširiti na pokusne plohe
većih površina.


Rezultati o relativnoj količini svjetla, koja dopire do visine od 20 cm
iznad tla na svih 50 pokusnih ploha, izraženi su u postocima od intenziteta
osvjetljenja na otvorenom prostoru izvan sastojine. Najniži intenzitet osvjetljenja
iznosi 0,675%, najviši 19,57%, te se u tom rasponu kreće postotak
osvjetljenja na svih 50 pokusnih ploha. Intenzitet osvjetljenja na otvorenom
prostoru, izvan sastojine, iznosi 100%. Podaci su dobiveni kao aritmetičke
sredine od 5 mjerenja na svakoj pokusnoj plohi. Mjerenja su vršena u mjesecu
rujnu između 11 i 13 sati.


1. Utjecaj horizontalne projekcije krošnje
na elemente pomlađivanja
U našim smo istraživanjima ispitivali utjecaj horizontalne projekcije
krošanja u sastojini jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.) u odnosu na
elemente pomlađivanja. Grafički prikaz tog odnosa na osnovi konkretnih izmjera,
kako horizontalne projekcije krošanja tako i samog pomlađivanja,
prikazali smo u slikama 8 i 9 na 16 grafikona. Izmjere su vršene na 50 pokusnih
ploha, te su priloženi grafikoni rezultati matematičko statističke obrade
podataka s tih pokusnih ploha.


Pored grafičkog prikaza odnosa horizontalne projekcije krošanja i elemenata
pomlađivanja, gdje smo na apscismu os (x) nanijeli horizontalnu projekciju
krošanja na površini od 400 m2 u metrima kvadratnim, a na ordinatnu
os (y) jedan od elemenata pomlađivanja izražen u komadima ili metrima,
još smo iznad svakog grafikona ispisali parametre A i B jednadžbe pravac
Y = A + Bx, koji je ucrtan zajedno s granicama konfidencije, te izračunatu
veličinu F. Tablični F iznosi za 5% granica vjerojatnosti 4,04, a za 1%
granica vjerojatnosti 7,19.


Promatrajući 16 grafikona na si. 8 i 9 možemo zaključiti da skoro bez
iznimke postoji visok stupanj ovisnosti između horizontalne projekcije krošanja
stabala i elemenata pomlađivanja.


Na grafikonu 1 slike 8 možemo uočiti čvrstu vezu između horizontalne
projekcije krošanja i broja pomladka i mladika jele, smreke i bukve. Veza
se očituje naglim padom broja pomladka i mladika, povećanjem horizontalne
projekcije krošanja, uskim granicama konfidencije te F vrijednošću koja nam
kaže da je naš pravac signifikantno različit od horizontalnog pravca kod kojeg
je B = o, a A = y.


Broj pomladka i mladika jele i smreke pokazuje zakonitost u ovisnosti o
horizontalnoj projekciji krošanja si. 8, graf. 2 i 3. Uspoređujući graf. 2 i graf.
3 uočavamo visoku F vrijednost kod smreke (F = 17,94) te nešto nižu vrijednost
kod jele (F = 6,09), koja je još uvijek u 5% granicama vjerojatnosti.
Tu dolazi do izražaja veći zahtjev smreke za svjetlom nego jele, te ovisnost
njenog pridolaska o zastrtosti tla krošnjama.


Kod bukve na graf. 4 imamo drugu situaciju. Relativno široke granice
konfidencije nas upućuju na mali broj uzoraka, a mala F vrijednost na neovisnost
broja stabala bukve u pomladku i mladiku o horizontalnoj projekciji
krošanja. S obzirom da se bukva u ovim sastojinama nalazi u vrlo ma