DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 26 <-- 26 --> PDF |
tala na kojima su se razvile te sastojine. U koliko bi se želio detaljnije razraditi ovaj problem bilo bi potrebno istraživanja proširiti na pokusne plohe većih površina. Rezultati o relativnoj količini svjetla, koja dopire do visine od 20 cm iznad tla na svih 50 pokusnih ploha, izraženi su u postocima od intenziteta osvjetljenja na otvorenom prostoru izvan sastojine. Najniži intenzitet osvjetljenja iznosi 0,675%, najviši 19,57%, te se u tom rasponu kreće postotak osvjetljenja na svih 50 pokusnih ploha. Intenzitet osvjetljenja na otvorenom prostoru, izvan sastojine, iznosi 100%. Podaci su dobiveni kao aritmetičke sredine od 5 mjerenja na svakoj pokusnoj plohi. Mjerenja su vršena u mjesecu rujnu između 11 i 13 sati. 1. Utjecaj horizontalne projekcije krošnje na elemente pomlađivanja U našim smo istraživanjima ispitivali utjecaj horizontalne projekcije krošanja u sastojini jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.) u odnosu na elemente pomlađivanja. Grafički prikaz tog odnosa na osnovi konkretnih izmjera, kako horizontalne projekcije krošanja tako i samog pomlađivanja, prikazali smo u slikama 8 i 9 na 16 grafikona. Izmjere su vršene na 50 pokusnih ploha, te su priloženi grafikoni rezultati matematičko statističke obrade podataka s tih pokusnih ploha. Pored grafičkog prikaza odnosa horizontalne projekcije krošanja i elemenata pomlađivanja, gdje smo na apscismu os (x) nanijeli horizontalnu projekciju krošanja na površini od 400 m2 u metrima kvadratnim, a na ordinatnu os (y) jedan od elemenata pomlađivanja izražen u komadima ili metrima, još smo iznad svakog grafikona ispisali parametre A i B jednadžbe pravac Y = A + Bx, koji je ucrtan zajedno s granicama konfidencije, te izračunatu veličinu F. Tablični F iznosi za 5% granica vjerojatnosti 4,04, a za 1% granica vjerojatnosti 7,19. Promatrajući 16 grafikona na si. 8 i 9 možemo zaključiti da skoro bez iznimke postoji visok stupanj ovisnosti između horizontalne projekcije krošanja stabala i elemenata pomlađivanja. Na grafikonu 1 slike 8 možemo uočiti čvrstu vezu između horizontalne projekcije krošanja i broja pomladka i mladika jele, smreke i bukve. Veza se očituje naglim padom broja pomladka i mladika, povećanjem horizontalne projekcije krošanja, uskim granicama konfidencije te F vrijednošću koja nam kaže da je naš pravac signifikantno različit od horizontalnog pravca kod kojeg je B = o, a A = y. Broj pomladka i mladika jele i smreke pokazuje zakonitost u ovisnosti o horizontalnoj projekciji krošanja si. 8, graf. 2 i 3. Uspoređujući graf. 2 i graf. 3 uočavamo visoku F vrijednost kod smreke (F = 17,94) te nešto nižu vrijednost kod jele (F = 6,09), koja je još uvijek u 5% granicama vjerojatnosti. Tu dolazi do izražaja veći zahtjev smreke za svjetlom nego jele, te ovisnost njenog pridolaska o zastrtosti tla krošnjama. Kod bukve na graf. 4 imamo drugu situaciju. Relativno široke granice konfidencije nas upućuju na mali broj uzoraka, a mala F vrijednost na neovisnost broja stabala bukve u pomladku i mladiku o horizontalnoj projekciji krošanja. S obzirom da se bukva u ovim sastojinama nalazi u vrlo ma |