DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJ E HRVATSKE GODIŠTE 97 RUJAN — LISTOPAD GODINA 1973. PRIRODNO POMLAĐIVANJE KAO FAKTOR STRUKTURE SASTOJINE U ŠUMAMA JELE S REBRACOM (BLECHNO-ABIETETUM HORV.)* Mr SLAVKO MATlC, dipl. ing. šum. Katedra za uzgajanje šuma — Šumarski fakultet u Zagrebu I UVOD Šumska zajednica jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.). prema Horvatu, je jedna od najvrednijih zajednica u gospodarskom i prirodnoznanstvenom pogledu. Ona pokriva velike površine na pješčenjačkim podlogama Gorskog Kotara. Te sastojine, koje dolaze na dubljim tlima, uglavnom su viših bonitetnih razreda te otud i njihova velika gospodarska važnost, a naročito s obzirom na drvnu zalihu, prirast i postotak iskorišćenja drvne mase. Nije ni čudo što su znanstvenici posvetili veliki dio svojih radova baš ovoj zajednici, te su je osvjetlili sa skoro svih aspekata šumarske znanosti (Bertović S., Cestar D., Dekan i ć I., Frančišković S., Horvat I., Hren V., Jovanovac A., Klepac D., Majnarić J., Majnolović P., M i 1 e t i ć 2., Pere Z., Šafar J., Tregubov V. i dr.) I pored velikih i za šumarsku znanost značajnih radova spomenutih autora, mišljenja smo da problem prirodnog pomlađivanja u cenozi jele s rebračom nije dovoljno rasvijetljen, a naročito su u našoj literaturi nedostatni podaci konkretnih izmjera pomlađivanja, te njegova komparacija s ostalim elementima strukture sastojine. Problem pomlađivanja, u dosadašnjoj dostupnoj literaturi, se uglavnom rješavao na okularnoj ocjeni ponika, pomlatka i mladika, te se dovodio u vezu s temeljnicom i nekim elementima strukture sastojine. Iz tih opažanja su se uglavnom izvodili zaključci o uspjehu pomlađivanja, te donosile preporuke za njegovo poboljšanje. Mišljenja smo da se prirodnom pomlađivanju u sastojinama jele s rebračom treba posvetiti veća pažnja, tim više što je taj problem svakim danom interesantniji i veći zbog poremećene biološke stabilnosti jelovih sastojina Gorskog Kotara nastale nakon napada jelovog moljca (Argyresthia * Magistarski rad izrađen na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i prihvaćen po članovima komisije prof, dr-u I. Dekanicu i prof, dr-u D. Klepcu. |