DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 42     <-- 42 -->        PDF

C. C. 1963). Premda o tome postoji nedovoljno informacija, općenito je mišljenje
šumarskih genetičara da većina šumskog drveća nije po prirodi inbred
(NAMKOONG, G. 1962). Radi toga pretpostavka broj (4), čini se da ne
pretstavlja značajnih poteškoća.
Pretpostavka broj (5) je najdiskutabilnija. Nema sumnje da kod šumskog
drveća postoji oblik »assortative mating« (pojedina stabla se lakše oplođuju
s polenom određenih stabala — biraju se partneri za oplodnju). Takvi assortativni
mehanizmi mogli bi biti sinhronizirano vrijeme cvatnje, kao i drugi
uzroci polenovog razvoja i konkurencije, a rezultat toga su bliže sredstvo
među familijama od pretpostavljenog half — sib srodstva. Nema sumnje
da kod slobodnog oprašivanja postoji tzv. full — sib potomstvo. Pod predpostavkom
half — sib procijenjena varijanca između familija (<72f) je jednaka
jednoj četvrtini aditivne genetske varijance (a2t = l/4cr2A, cr2A = 4tr2f),
dok bi pod inbreeding — uvjetima procijenjena aditivna varijanca trebala
biti nešto niža nego 4

Tabela 1.


Oblik analize varijance za nejednaku veličinu subuzoraka upotrebljen za
procjenu komponenti varijanci i nasljednosti u testu potomstva


Izvori varijabilnosti D.F.a Srednji Očekivanje za
kvadrat srednji kvadrat
Ponavljanje r-1 Mi ah
Familije f-1 M2
+ *2r! + 4a-,
Familije x eh
Ponavljanja (r-1) (f-1) M3
+ v\t


Unutar redova M4 a2,


a


cr2f = Varijanca usljed razlika familija
k = Harmonijska sredina biljaka po redu
r = Broj ponavljanja
f = Broj familija


Mi = Srednji kvadrat ponavljanja
M2 = Srednji kvadrat familija
M3 = Srednji kvadrat interakcije između familija i ponavljanja
M4 = Srednji kvadrat između biljaka unutar reda