DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 42 <-- 42 --> PDF |
C. C. 1963). Premda o tome postoji nedovoljno informacija, općenito je mišljenje šumarskih genetičara da većina šumskog drveća nije po prirodi inbred (NAMKOONG, G. 1962). Radi toga pretpostavka broj (4), čini se da ne pretstavlja značajnih poteškoća. Pretpostavka broj (5) je najdiskutabilnija. Nema sumnje da kod šumskog drveća postoji oblik »assortative mating« (pojedina stabla se lakše oplođuju s polenom određenih stabala — biraju se partneri za oplodnju). Takvi assortativni mehanizmi mogli bi biti sinhronizirano vrijeme cvatnje, kao i drugi uzroci polenovog razvoja i konkurencije, a rezultat toga su bliže sredstvo među familijama od pretpostavljenog half — sib srodstva. Nema sumnje da kod slobodnog oprašivanja postoji tzv. full — sib potomstvo. Pod predpostavkom half — sib procijenjena varijanca između familija (<72f) je jednaka jednoj četvrtini aditivne genetske varijance (a2t = l/4cr2A, cr2A = 4tr2f), dok bi pod inbreeding — uvjetima procijenjena aditivna varijanca trebala biti nešto niža nego 4 Tabela 1. Oblik analize varijance za nejednaku veličinu subuzoraka upotrebljen za procjenu komponenti varijanci i nasljednosti u testu potomstva Izvori varijabilnosti D.F.a Srednji Očekivanje za kvadrat srednji kvadrat Ponavljanje r-1 Mi ah Familije f-1 M2 + *2r! + 4a-, Familije x eh Ponavljanja (r-1) (f-1) M3 + v\t Unutar redova M4 a2, a cr2f = Varijanca usljed razlika familija k = Harmonijska sredina biljaka po redu r = Broj ponavljanja f = Broj familija Mi = Srednji kvadrat ponavljanja M2 = Srednji kvadrat familija M3 = Srednji kvadrat interakcije između familija i ponavljanja M4 = Srednji kvadrat između biljaka unutar reda |