DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 61     <-- 61 -->        PDF

U baznom pršljenu krošnje registriran je broj grana, njihova debljina
(na 10 cm od debla) i dužina. Na osnovu prosječne dužine grana i dubine krošnje
izračunata je projekcija odnosno volumen krošnje. Ako analiziramo dobivene
rezultate, u prosjeku za zdrava odnosno suha stabla, vidimo da razlike
nisu značajne. Što više, suhi primjerci na lokalitetu V. Buna i Dugave su se u
prošlosti intenzivnije razvijali od zdravih. Iz tih razloga nismo se upuštali u
detaljnije analize debla i krošnje. Našu pažnju usmjerili smo ka analizi korjenovog
sistema


Korjenov sistem šumskog drveća rijetko ima onaj značaj koji se pridaje
deblu i krošnji, kako u praktičnom tako i u znanstvenom radu. Razloga za to
ima više. Međutim, moramo znati da mnogi neuspjesi u radu na podizanju
kultura, i u stagnaciji rasta stabala i sastojina, imaju svoje uzroke u slabom
razvoju ili oštećivanju njihovog korjenovog sistema. Istovremeno treba naglasiti,
da su mlade biljke uvijek više osjetljive na razne ekstreme (preveliku
vlagu, sušu, hladnoću, vrućinu i dr.) nego odrasla (zrela) stabla.


U analizi korjenovog sistema primjenili smo, kako smo to u uvodu istakli,
metod skeleta (3). Kod toga smo se ograničili na dvije osnovne karakteristike
korjena: dubinu zakorjenjavanja i horizontalnu rasprostranjenost.


Prosječna dubina zakorjenjavanja bila je nešto veća kod suhih nego kod
zdravih primjeraka. Ni u jednom slučaju nismo registrirali žilu srčanicu.
Glavni korjen, na navedenoj dubini, se završavao s jače ili slabije izraženim
zadebljanjem (»peta«), iz kojeg je izbijao veći broj sitnijeg postranog kor jenja.
Prema tome, što se tiče razvijenosti glavnog korjena u dubinu nije bilo
značajnije razlike između zdravih i suhih primjeraka. Naprotiv, u prosjeku,
ta dubina bila je nešto veća kod suhih stabala.


Općenito možemo primjetiti, da je kod svih analiziranih stabala na sva
tri lokaliteta dubina zakorjenjavanja bila mala i da je glavnina postranog
korjenja razvijena u plitkom površinskom sloju tla (5—20 cm). Na si. 1 prikazan
je korjenov sistem iskopanog suhog stabla s lokaliteta »Velika buna«,
položen na asfaltni put. Očito je da je on izrazito »tanjurast«.


€´


*^ü


"x


SI. 1. Korjenov sistem suhog primjernog stabla s lokaliteta »V. Buna«, položen na
asfaltnu podlogu (Orig.).