DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 68 <-- 68 --> PDF |
UD K 634.0.113/114:634.0.228.0(497.13—15) UTJECAJ TLA I RELJEFA NA OMJER VRSTA DRVEĆA U ŠUMI BUKVE I JELE NA KRŠU ZAPADNE HRVATSKE Dr mr JAKOB MARTINOVlC UVOD I ZADATAK ISTRAŽIVANJA Omjer vrsta drveća u šumi bukve i jele (Fagetum croal. abietetosum Ht.) na našem kršu ima veliku ekonomsku važnost. Jela spram bukve ima veći prirast i daje prema tržnim cijenama vrijednije šumske Sortimente. Stoga su šumari od davnine bili veoma zainteresirani može li se, koliko i kako, u tim šumama mijenjati omjer vrsta drveća u pravcu povećanja učešća četinjača, u prvom redu autohtonih vrsta jele i smreke. I tu su se susreli s pitanjem koji sve prirodni faktori djeluju — povoljno ili nepovoljno — na putu k ostvarenju toga cilja. O problemu se pisalo prema KAUDERSU (1959) pred više od 200 godina. Prema stalnom šumskom redu na području karlovačkog Generaliteta što ga je sastavio FRANZONI, a godine 1765. odobrilo Dvorsko ratno vijeće »mora se nastojati da se iz suma okrenutih prema moru ukloni bukva i da se ondje odgaja hrast, smreka, jela i bor« Od tada je problem prisutan u velikom broju gospodarskih osnova koje uređuju gospodarenje u šumama bukve i jele. S tim u vezi zanimljivo je i za jedno dugo razdoblje karakteristično ono što je o izboru vrsta drveća i smjese pisao naš poznati stručnjak S. ŠURIĆ (1931) . . . »Sadanje vrsti drveća bukva, jela, smrča su autohtone, dakle potpuno odgovaraju zahtjevima staništa i klime. Sa uzgojnog gledišta ne bi trebalo teliti ni u vrsti drvela ni u omjeru smjese nikakove promjene, jernešto bolje nego je priroda stvorila ne može čovjek naći«. Ali i njega sile na razmišljanje ekonomski pokazatelji pa nastavlja »Sa gledišta rentabilnosti poželjno je da se sadanji omjer bukve i jele promjeni u korist jele. U kojemomjeru treba da budu ove vrste zastupane neda se propisati nego gospodarenjem polučiti. Protekciju jele ne postizavamo tako da u mješovitim jelovimi bukovim šumama sječemo više bukve nego jele. Time možemo polučiti obrnut efekt, da se radi obilja svjetla pojavi više bukovog nego jelovog podmlatka. Promjena smjese polučuje se samo tako da se protežira podmladakŽeljene vrste«. Od novije literature treba upozoriti na dva rada. Prema ŠAFARU (1965) na hrvatskom dijelu Dinarida karakteristična je prirodna izmjena vrsta drveća, odnosno dolazi do pojava »naglijeg obukov- Ijivanja, usporavanja obukovljivanja i većeg očetinjavanja«. U dugom razvoju dominantan utjecaj imali su »činioci klime, manje pedogenetski faktori te posredno i neposredno veoma mnogo antropogeni fak |