DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 69 <-- 69 --> PDF |
tori«. Prosječno na čitavom području Dinarida u toku posljednjih 100—200 godina razvio se jak proces proširivanja bukve i smanjenja učešća jele i smreke. Taj je proces »ekonomski štetan pa ga je potrebno lokalizirati i uopće zaustaviti «. O poziciji bukve u zajednici bukve i jele CESTAR i HREN (1971) su mišljenja da je bukva u spomenutoj zajednici »sekundarna vrsta i njezina je uloga više biološka, a manje proizvodna. Sastojinski oblik, cilj i smjernice gospodarenja podređene su osnovnoj proizvodnoj vrsti: jeli (smreki)«. Najpovoljniji omjer smjese je po tim autorima 70% četinjača i 30% bukve. Ukratko, oskudna su naša znanja o tome kako djeluju mnogi prirodni faktori na smjesu vrsta drveća u arealu bukve i jele. Vrlo se malo zna kako na omjer vrsta drveća utječu svojstva tla, jer se u tom pravcu nisu ni provodila znanstvena istraživanja. Da se osobno zainteresiramo opisanom problematikom išle su na ruku dvije okolnosti. Prvo, u toku mojih pedoloških istraživanja na kršu Hrvatske prikupio sam posljednjih godina velik broj informacija o svojstvima šumskih tala pa i onih koji daju osnovu da se raspravlja o ovom problemu. Drugo, problem zanima širok krug stručnjaka. Najviše su me potakle na rad diskusije koje sam o tome imao sa drugovima u Šumskom gospodarstvu Gospić (N. Maričić, Z. Bunjevčević, I. Božičević i drugi). Te su diskusije potvrdile moje uvjerenje da se radi o krupnom ekološko-biološkom problemu od izuzetne gospodarske važnosti i da ekološka pedologija ima izgleda da mnogo doprinese njegovu rješavanju. Dakako, da se to ostvari predstoji još dug period istraživanja. U ovoj raspravi, koja nas tek uvodi u problem, pokušao sam primjenom naučnog metoda ispitati hipotezu da omjer vrsta drveća, tj. odnos listaća i četinjača u šumama bukve i jele zavisi od svojstava tla i reljefa, pod dalje opisanim uvjetima jednog pokušaja. II. MATERIJAL I METOD RADA a) Istraživanjem su obuhvaćene, u području Gorskog Kotara, Velike i Male Kapele te sjevernog i srednjeg Velebita sa njegovim kontinentalnim padinama, šume bukve i bukve i jele na smeđim i ilimeriziranim tlima na čistim vapnencima i dolomitiziranim vapnencima. Ukupno je analizom obuhvaćeno 207 primjernih ploha, od toga na smeđem tlu na vapnencu 125 i na ilimeriziranom tlu na vapnencu 82. Popis svih primjernih ploha sa naznakom njihovog šireg područja i bližeg okoliša, kao i detaljan opis svih mjerenja koja su na primjernim plohama provedena i signifikantnost tih mjerenja, nalaze se u mojem ranijem radu (MARTINOVIĆ, 1972). Uz to napominjem, da su podatke o omjeru vrsta drveća, zastrtosti tla krošnjama i drvnoj masi sastojina snimili suradnici odjela za tipologiju šuma Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu, dok sam sva ostala mjerenja proveo osobno. Na oba tipa tla zastupljena je uglavnom (67% primjernih ploha) tipična zajednica Fagetum croal. abieletosum Ht. Ostalim brojem primjernih ploha podjednako su obuhvaćene s tom zajednicom granična brdska i subalpska šuma bukve. |