DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 71 <-- 71 --> PDF |
matricom koja ima n kolona (varijabli) i m redova (numerička obilježja varijabli na primjernim objektima). Primjenom pravila linearne algebre transformira se taj nestrukturirani i ne uređeni sistem na parametarski sistem faktora odnosno hipoteza o povezanosti, bliskosti i srodnosti varijabli. U našem primjeru provedena je transformacija 12 statistički povezanih varijabli u 4 do 5 međusobno nepovezanih varijabli-vektora koji reproduciraju isti broj faktora. Svaki faktor predstavlja neku kombinaciju ispitivanih varijabli, koje su u međusobnom srodstvu (zavisnosti). Mjeru tog srodstva i povezanosti daju kordinate (težine, ladunzi) varijabli. Kao značajne uzete su kordinate (ladunzi) sa apsolutnom vrijednošću većom od 0.30, a evidentirane su i one sa vrijednošću većom od 0.20. Sa porastom vrijednosti ladunga varijable raste njezin značaj u funkcionalnoj strukturi faktora i varijabla pokazuje veći stepen bliskosti i povezanosti sa faktorom, tj. sa ostalim varijablama u faktoru. Uz određene uvjete suma kvadrata svih ladunga jedne varijable je 1,0. Suma kvadrata ladunga jedne varijable u svim obuhvaćenim faktorima označava se kao komunalitet (h;-). Komunalitct predstavlja dio vrijednosti varijance jedne varijable koji je sa obuhvaćenim faktorima objašnjen. Komunaliteti varijabli mogu imati vrijednosti između 0 (nema objašnjenja) i 1 (potpuno objašnjenje). U ovom istraživanju provedena je faktorska analiza posebno za svaki tip tla. Matematički model faktorske analize preuzet je iz priručnika »Mathematical methods for digital computerst«, Edited by A. Ralston and H. S. Wilf, John Wiley and Sons, New York 1962, Chapter Z., i realiziran je u Računskom centru Zagreb na IBM računam, sistem 1360, model 30. Rad je obavio programer ing. Ivica Scheicher pa mu se i ovom prilikom zahvaljujem na uloženom trudu. d) U uvjetima istraživanja sadržana je i predpostavka da na ispitivanom materijalu antropogenim utjecajima nije značajno izmijenjen omjer vrsta drveća. Ta je predpostavka potvrđena i provjerena raspoloživim podacima o realizaciji etata u dovoljno velikom broju šumskogospodarskih odjela i jedinica. U provjeri ove pretpostavke kao i ocjeni problema pomogao mi je svojim bogatim znanjem i iskustvom poštovani drug ing. Z. Bunjevčević pa mu i ovdje izražavam zahvalnost. III. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I TUMAČENJE Učinci faktorske analize prikazani su u tabeli 2 i slici 1. Prikazani su samo oni rezultati faktorske analize koji se odnose na varijancu omjera vrsta drveća odnosno drvne mase listača i četinjača. U kombinaciji podataka smeđe tlo na vapnencu (125 primjernih objekata) objašnjeno je 76,6% ukupne varijance omjera vrste drveća (OVD), dok u kombinaciji podataka ilimerizirano tlo (82 primjerna objekta) objašnjen dio varijance iznosi 80%. Dobiveni podaci pokazuju da su analizom obuhvaćene varijable tla, reljefa i sastojina u značajnoj vezi sa varijabilnošću OVD. Međutim, potrebno je pobliže razmotriti strukturu i prirodu tih veza. |