DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 74 <-- 74 --> PDF |
na OVD, već obratno. Prema tome, statistički ustanovljene veze između zastrtosti tla i drvne mase sastojina i OVD nisu svjedočanstvo o uz rocima varijabilnosti OVD. Ako i postoji interakcija tih faktora, pre vaga je uzroka na strani OVD. ZAKLJUČAK U ovoj raspravi analiziran je utjecaj tla i reljefa na omjer vrsta drveća. Istraživanjem su obuhvaćena smeđa i ilimerizirana tla na vapnencima u području Gorskog Kotara, Velike i Male Kapele te dijela Velebita. U specifikaciji modela su bila uključena i dva sastojinska faktora: zastrtost tla i drvna masa sastojina. Na temelju predočenih podataka u tekstu i tabelama može se zaključiti ovo: 1. Ortogonalna faktorska analiza konstatirala je velik stupanj povezanosti ispitivanih svojstava tla, reljefa i sastojina sa omjerom vrsta drveća. 2. Sve utvrđene veze (tabela 2) nisu istinito svjedočanstvo o uzrocima varijabilnosti omjera vrsta drveća. Drvna masa sastojina i zastrtost tla krošnjama posljedice su a ne uzroci varijabilnosti omjera vrsta drveća. Stanje organske materije tla može biti uzrok ali i posljedica varijabilnosti omjera vrsta drveća. 3. U istraživanim uvjetima (tabela 1) na ilimeriziranom tlu na vapnencu na omjer vrsta drveća značajno ne utječu nadmorska visina i ekspozicija (vrijednosti ladunga < 0,30). Veza između inklinacije i OVD nije utvrđena. Na smeđem tlu s porastom nadmorske visine i sa smanjenjem inklinacije povećava se učešće bukve u smjesi drveća. 4. Dubina tla kod oba tipa nema utjecaja na omjer vrsta drveća. Veći sadržaj humusa u tlu, uži C/N odnos, viša pH vrijednost i dublji Aj horizont prati veće učešće bukve u omjeru vrsta drveća. Veći sadržaj gline u Ai horizontu ilimeriziranog tla pogoduje povećanju učešća bukve u smjesi drveća. Navedeni zaključci u točkama 1—4 imaju veliku važnost za uspješno koncipiranje novih zadataka u rješavanju ovim radom bolje upoznatog i postavljenog problema o utjecaju faktora tla i reljefa na omjer vrsta drveća u šumi bukve i jele na kršu Hrvatske. Premda zaključak o glavnom pitanju još nije moguće dati, izneseni rezultati mogu korisno poslužiti u planiranju šumske proizvodnje. LITERATURA 1. Bertović, S., Cestar, D., Hren, V., Martinović, J., (1971): Kvantitativna i kvalitativna proizvodnja bukovih šuma u Zapadnom dijelu Hrvatske. RADOVI Instituta, broj 18, Zagreb 2. H or vat, I. (1925): O vegetac´ji Plješivice u Lici. U zborniku uloga i mjesto fitocenologije u savremenoj šumskoj privredi, Sarajevo 1961. |