DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Današnju farmersku opremu čme ekipažc nosivosti 6—7 tona, opremljene hidrauličnim kranom i jakim traktorom. Vitla su opremljena dodatnim daljinskim upravljačem. Prema tome umjesto dva čovjeka, sada posao obavlja samo jedan. Otvorenost šuma u prosjeku je 7 km/1000 ha i siječe se tokom cijele godine. Pošumljavanje je uglavnom umjetno. Sve su to razlozi, koji bi trebali upučivati na masovnu primjenu debalnc metode i upotrebu zglobnih traktora. Međutim u 1970. godini debalna i stablimična metoda izvlačenja je zastupljena sa svega 11%, a iz godine u godinu je u konstantnom opadanju. 5. STANJE U NAS U Jugoslaviji su zadovoljavajuće mehanizirani radovi na obaranju i krojenju drvne mase. Utovarno-istovarni radovi djelomično su mehanizirani, a na privlačenju još uvijek dominira animalna vuča. U posljednje vrijeme sve se više uvode zglobni traktori sa zadatkom privlačenja dcblovine, prvenstveno u oplodnim i dovršnim sječama. Njihova primjena zahtijeva promjenu tehnologije sječe (debalna, umjesto sortimentne metode), kraće distance privlačenja i rad kroz veći dio godine. Dodamo li tome da je u nas uglavnom prirodno pomlađenje i otvorenost šuma 3,81 km/1000 ha (Savezna privredna komora, Beograd 1969. g.) vidjet ćemo da zglobni traktor postavlja takove zahtjeve kojima ponekad nije moguće udovoljiti. Dok je u brdskim sječama često puta zglobni traktor gotovo nezamjenjiv, dotle je njegova primjena u nizini vjerojatno diskutabilna. Na području ŠG »Hrast« Vinkovci, prije 4 godine započela je primjena malih ekipaža na kombiniranom privlačenju i kraćem transportu prorjednih masa. Za rješenje privlačenja, oplodnih i dovršnih sječa koriste se već pune dvije godine velike zglobne ekipaže. Primjena ekipaža u oba slučaja pokazala se uspješnom. Zadržana je dosadašnja sortimentna metoda i kompenzirana je slaba otvorenost šuma (2,92 km/1000 ha), uz ostvarenje punog zaposlenja stroja — kroz cijelu godinu. ZAKLJUČAK Elmia 73 dala je presjek sadašnjeg stanja kao i osnovne pravce razvoja šumarske opreme. Za nas je posebno važan razvoj male opreme, koja u našim prilikama treba činiti tzv. šumarijsku mehanizaciju. Potrebno je kadrovski osposobiti šumarije da budu u stanju koristiti takovu opremu. Kod teške — i skupe opreme — na privlačenju od sveg viđenog na tom sajmu može se zaključiti da nama preostaje ozbiljan posao oko utvrđivanja tehnologije privlačenja: gdje trupac treba vući, a gdje voziti. O tome ovisi odluka koje od teških strojeva ćemo uključiti u privlačenje drvne mase. Za processore pak vjerujemo da za sada ostaju za nas samo teoretsko pitanje. 400 |