DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 84 <-- 84 --> PDF |
STRUČNI SKUPOVI AKTIVNOST SEKCIJE ZA GENETIKU I OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA NA PODRUČJU CRNE GORE Sekcija za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, koja djeluje u okviru Zajednice istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, organizirala je u vremenu od 24. do 30. septembra 1972. g. stručno savjetovanje na području SR Crne Gore. Na njemu su učestvovali skoro svi naši istaknutiji stručnjaci iz ove oblasti (prof, dr M. Vidaković, prof, dr M. Jovančević, prof, dr A. Tucović, prof, dr S. Stilinović, dr M. Brinar, dr M. Jovanović, mr V. Guzina, ing. S. Orlić, ing. M. Halambek, ing. J. Gračan, ing. D. Vuletić, ing. T. Mikić, ing. M. Adžić, ing. M. Tabaš i dr.). Programom je bilo predviđeno da se najprije zajednički obiđu, pregledaju i prouče terenski objekti koji su značajni sa gledišta genetike, selekcije i oplemenjivanja šumskog drveća. U vezi sa time posjećeni su: prašumski rezervat Biogradska Gora, kanjon Morače, sjemenske sastojine bijelog bora u Tuležima (na putu Moj kovač — Pljevi ja), sjemenske sastojine smreke u Ljubišnji, rasadnik, meliorirane šume i autohtone sastojine crnog bora na Kosanici (u okolini Žabljakaj, šume jele, smreke i ostalih vrsta oko Crnog jezera (ispod Durmitora), prašumske sastojine crnog bora u predjelu Crna poda, sastojine i skupine topolovih i vrbovih stabala oko Skadarskog jezera, umjetni nasadi u okolini Budve i dr. U toku ovog stručnog savjetovanja saslušani su i slijedeći referati: — ing. M. Tabaš: Sadašnje stanje i tekuće potrebe u sjemenarstvu, rasadničkoj i šumskoj proizvodnji Crne Gore sa aspekta genetike, — prof, dr M. Jovančević: Suvremene metode gospodarenja i šumarska genetika u svijetu i kod nas i — prof, dr A. Tucović: Prašume Jugoslavije, njihov značaj i istraživanja iz oblasti šumarske genetike, naši zadaci i programi rada. Pri završetku savjetovanja usvojeni su slijedeći Zaključci: 1. Na teritoriji SR Crne Gore postoje prirodne sastojine crnog bora, bijelog bora, smreke, jele, bukve i drugog drveća koje po svojim genetskim i uzgojnim osobinama predstavljaju veliku vrijednost ne samo za dotičnu Republiku nego i za čitavu Jugoslaviju pa i šire. 2. Sastojine spomenutih vrsta nisu do sada u dovoljnoj mjeri korištene za istraživanje brojnih naučnih (genetska varijabilnost, nasljednost, uzgojne vrijednosti, tehničke vrijednosti, zaštita i si.) i praktičnih (prinosna sposobnost, izrada uređajnih osnova, izdvajanje sjemenskih objekata i si.) pitanja. 3. Iako su u nekim od navedenih sastojina započeti poslovi u svrhu uređivanja sjemenskih baza, ipak nisu u njima dovoljno sprovedene neophod |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ne genetsko-uzgojne mjere koje osiguravaju proizvodnju kvalitetnijeg sjemena. 4. Na području Crne Gore još uvijek ne postoji suvremeno organizirana sjemensko-rasadnička služba. Postojeće stanje ne zadovoljava iz više razloga. 5. Preporučuje se organiziranje takve sjemensko-rasadničke proizvodnje koja će omogućiti i veću i bolju proizvodnju drvne mase. Učesnici Savjetovanja smatraju da bi toj svrsi najbolje odgovarala jedinstvena sjemensko- rasadnička proizvodnja u okviru čitave Republike, jer bi omogućila primjenu principa genetike, selekcije, moderne tehnologije, racionalizacije rada i si. 6. U suvremenoj sjemensko-rasadničkoj proizvodnji može se koristiti samo sjeme iz priznatih i uređenih sjemenskih sastojina. Zato se tome poslu mora što hitnije pristupiti. Međutim, uporedo s time treba raditi i na drugoj fazi selekcije, tj. na podizanju sjemenskih plantaža bilo generativnim bilo vegetativnim putem. 7. U tu svrhu što šireg korišćenja selekcioniranog sjemena i sadnog materijala potrebno je: — prirodnu obnovu degradiranih i genetski malo vrijednih sastojina zamijeniti umjetnom regeneracijom i — introdukciju i očetinjavanje svuda vršiti samo selekcioniranim sjemenom i sadnim materijalom i to na što većim površinama. 8. U prirodnim sastojinama, prilikom svih uzgojnih zahvata, strogo voditi računa o trajnoj primjeni principa genetike i selekcije. Da bi se taj cilj ostvario potrebna je stalna suradnja uzgajivača i genetičara. 9. Prilikom donošenja novih republičkih propisa iz oblasti šumarstva treba insistirati da privredne organizacije pri biološkim investicijama koriste samo normalni i selekcionirani reprodukcioni materijal. 10. Programom radova na uređivanju i istraživanju prašuma i drugih genetski vrijednih sastojina treba obuhvatiti (kako za potrebe šumarske prakse tako i nauke) između ostalog i: — probleme vezane za inventarizaciju, registriranje i zaštitu, — probleme vezane za poznavanje varijabilnosti i populacione strukture pojedinih vrsta šumskog drveća i — probleme vezane za očuvanje genofonda šumskog drveća kako u prašumama tako i u genetski vrijednijim sastojinama. Savjetovanje je ostavilo nepodjeljoni utisak da je bilo vrlo korisno kako za učesnike tako i za domaćine. Zato je dogovoreno da se slijedeći sastanak održi u rujnu 1973. g. u SR Srbiji. Prof. đr Milorađ Jovančević |