DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 88 <-- 88 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA F. LOETSCH, F. Zöhrer, K. E. Haller (t): FOREST INVENTORY (Volume II) Početkom godine 1973. izašao je iz tiska drugi svezak opsežnog djela prof, dr Fritz Loetscha Forest inventory. Cijelo je djelo nastalo na temelju više od 40 god;na dugog znanstvenog i stručnog rada prof. Loetscha u Evropi i izvan Evrope kao i na temelju znanstvenog i stručnog rada njegovih najužih suradnika u Institutu za svjetsko šumarstvo u Reinbeku (SB. Njemačka*) i to Dr K. E. H a 11 e r a i Dr F. Zöhrera. Prvi svezak dovršen u suradnji s Hallerom izašao je iz tiska 1965; drugo izdanje tog sveska ugledalo je svjetlo dana u godini 1973. Oba sveska djela što ga predoč´ijf´m-´ obuhvaćaju preko 900 stranica tiskanih na papiru za umjetni tisak, s ukupno 239 slika i 97 tabela. Više je priručnik nego li udžbenik. Odlikuje se sveobuhvatnošću, preciznošću, trudom autora za jasnoćom i visokom znanstvenom razinom u pristupu, razmišljanju i rješavanju metodičkih, matematskih, instrumentalnih i organizacionih problema u vezi s inventurom šuma. Samo u sada izašlom drugom svesku oslonili su se autori na oko 1100 citiranih radova novijeg i starijeg datuma iz cijeloga svijeta. Djelo je namijenjeno stručnjacima šumarstva koji se bave problemima inventure šuma kako u području prirodnih i umjetno uzgojenih šuma umjerenih regija tako i u području tropskih i borealnih šuma. Užoj dendrometrijskoj problematici posvećeno je u drugom svesku 238 strana, tj. nešto više od četvrtine ukupnog prostora obaju svezaka. Cijela zgrada Inventure šuma, kako ju je konstruirao prof. L o e t s c h, sadrži uz dendrometrijsku bogato iznesenu odnosnu problematiku matematske statistike, fotogrametriju i fotointerpretaciju u šumarstvu, pa zatim šumarsku geodeziju, obra * Bundesforschungsanstalt für Forstund Holzwirtschaft, Abteilung für Forstinventur. du podataka, te posebno probleme metoda uzorka i na kraju razmatranja o planiranju i uspješnosti te razmatranja o terenskim kontrolama u vezi s inventurom šuma. Drugi svezak sadrži na prvom mjestu tematiku o prikupljanju podataka terestričkim mjerenjima i opažanjima. Govori se najprije o principima mjerenja u širem smislu te jedinicama mjera, pogreškama mjerenja i opažanja. Slijedi šumarska geodezija pa poglavlje o mjernim informacijama koje se odnose kako na pojedinačna dubeća stabla tako i na niže i više površinske kategorije šumskih asocijacija. U tom opsežnom poglavlju govori se iscrpno o identifikaciji vrsta drveća s gledišta inventure šuma u raznim regijama svijeta, o prsnom promjeru, dotično opsegu i temeljnici debla, distribuciji prsnih promjera u stabalnim skupinama s rezultatima istraživanja o definiranju strukturnih tipova šuma matematskim funkcijama. Nadalje je riječ o instrumentima i metodama mjerenja prsnog promjera i opsega te promjera u nedohvatnim visinama debla. Posebno mjesto zauzimaju optičke promjerke (Wheeler, Cajanus. Bitterlich i drugi). Razmatranja o kori, i to o određivanju njene zapremine i težine, razmjerno su opsežna. Daljni bitni dendrometrijski elemenat je visina stabala. Tu autori najprije definiraju visinu stabala da bi zatim prikazali instrumente i metode za mjerenje. Posebno se predočuju različiti pojmovi srednjih visina stabalnih skupina. Dalje se u tom dendrometrijskom dijelu detaljno tretira oblik debla pa zatim određivanje zapremine i to kako oborenih debala i drva u složajevima tako i dubećih stabala, sastojina i viših površinskih kategorija po dosada poznatim metodama. Slijede razmatranja o ustanovljivanju težine drva u složajima, i hrpama te drva oblovine, pa načini procjena kvalitete drva. Što se tiče određivanja prirasta Loetsch ne posvećuje toj dendrometrijskoj veličini toliko prostora kao neki drugi autori (npr. M. Proda n). Smatra da se u prošlih 10 do 20 godina bitno promijenio ne samo koncept potraj nog šumskog gospodarenja nego, također, i principi uređivanja šuma uopće i to kako u vezi s porastom ure |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 89 <-- 89 --> PDF |
đajnih radova tako i u vezi s problemima koji se javljaju primjenom sve veće mehanizacije u šumarstvu. Smatra da nekoliko uzastopnih periodičnih inventura šuma QOvoljno pokazuju promjene drvne mase te da je taj trend prirašćivanja dovoljna informacija za daljnje planiranje godišnjih sječa. Prirast i tehnika mjerenja prirasta prsnog promjera, temeljnice, visine, drvne zapremine i krošanja pojedinih stabala te prirast sastojina i viših uređajnih površinskih kategorija razrađeni su na 28 stranica. Na poglavlje o prirastu nadovezuju se teme u vezi s konstrukcijom prirasno- prihodnih tablica, s osvrtom na zahtjeve koji se postavljaju na te tablice kao i u vezi s njihovom, primjenom u inventuri šuma. Autori su se ukratko osvrnuli i na procjenu i kartlranje šumskih staništa kao i na probleme inventure infrastruktura (gustoća cesta ili vodenih tokova, postojeće avionske piste, veća naselja, mogućnosti opskrbe hranom, postojeći medicinski centri, telekomunikacije itd.). Nije izostao ni kratak prikaz (na četiri strane) o prikupljanju podataka (inventuri) ;´z šuma u vezi s društvenom (rekreacijskom i drugom) ulogom šume te u vezi sa zaštitom čovjekove okoline. Na vrlo zoran način su prikazane metode, pribori i instrumenti u vezi s obradom podataka s nekoliko instruktivnih primjera. Ukratko su prikazana sredstva za ručnu obradu da bi se zatim dalo više mjesta mehaničkoj obradi podataka (uz pomoć bušenih kartica), te elektronskoj obradi uz pomoć različitih metoda davanja ulaznih podataka (bušene kartice, papirnate perforirane trake, te magnetske trake dotično plastične trake s magneti ziranim slojem). Tu je ukratko govora i o programiranju za elektronsku obradu podataka te sistem sporazumijevanja s računalima (»jezik« za programiranje). Šesto poglavije je posvećeno opažanjima metodom uzorka. Iscrpno i svestrano su razmatrani oblik i sistem prostornog rasporeda članova uzorka, problem uzorka u vezi s rubnim stablima, svrsishodan izbor oblika i veličine članova (statističkih jedinica tj. primjernih ploha) uzorka. Posebno je poglavlje posvećeno izmjerama statističkom metodom pomoću uzorka bez primjernih ploha (Bitterlichov o m metodom, te metoda Hirate s opisom Bit. terlichova telerelaskopa) u kojem se nalaze na deset stranica opisane metode inventura mjerenjem udaljenosti stabala, naročito u vezi s metodom »point- tree distances«, pri čemu se za inventuru broja stabala N po ha upotrebljavaju udaljenosti stabala od slučajno, dotično sistematski, odabranih »primjernih točaka « u sastojini. Poglavlje završava prikazom inventure pomlađenih šumskih površina, dotično kultura. O metodama inventure drvnih masa uz pomoć uzorka određenog ždrijebom po principu nejednake vjerojatnosti koji je prikazan u 8 poglavlju bilo je riječi već u Šumarskom listu, Zagreb 1971, 9—10. Gradivo drugog sveska završava interesantnim razmatranjima o planiranju te uspješnosti radova na inventuri šuma pa o terestričkim kontrolama radova što je sve s organizacione točke gledanja dobrodošla materija. Oba sveska Forest Inventory čine zaokruženu cjelinu koja se u tom obliku prvi puta predaje svjetskoj šumarskoj javnosti, a zaslužuju najbolju preporuku. Z. Tomašegović |