DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 89 <-- 89 --> PDF |
đajnih radova tako i u vezi s problemima koji se javljaju primjenom sve veće mehanizacije u šumarstvu. Smatra da nekoliko uzastopnih periodičnih inventura šuma QOvoljno pokazuju promjene drvne mase te da je taj trend prirašćivanja dovoljna informacija za daljnje planiranje godišnjih sječa. Prirast i tehnika mjerenja prirasta prsnog promjera, temeljnice, visine, drvne zapremine i krošanja pojedinih stabala te prirast sastojina i viših uređajnih površinskih kategorija razrađeni su na 28 stranica. Na poglavlje o prirastu nadovezuju se teme u vezi s konstrukcijom prirasno- prihodnih tablica, s osvrtom na zahtjeve koji se postavljaju na te tablice kao i u vezi s njihovom, primjenom u inventuri šuma. Autori su se ukratko osvrnuli i na procjenu i kartlranje šumskih staništa kao i na probleme inventure infrastruktura (gustoća cesta ili vodenih tokova, postojeće avionske piste, veća naselja, mogućnosti opskrbe hranom, postojeći medicinski centri, telekomunikacije itd.). Nije izostao ni kratak prikaz (na četiri strane) o prikupljanju podataka (inventuri) ;´z šuma u vezi s društvenom (rekreacijskom i drugom) ulogom šume te u vezi sa zaštitom čovjekove okoline. Na vrlo zoran način su prikazane metode, pribori i instrumenti u vezi s obradom podataka s nekoliko instruktivnih primjera. Ukratko su prikazana sredstva za ručnu obradu da bi se zatim dalo više mjesta mehaničkoj obradi podataka (uz pomoć bušenih kartica), te elektronskoj obradi uz pomoć različitih metoda davanja ulaznih podataka (bušene kartice, papirnate perforirane trake, te magnetske trake dotično plastične trake s magneti ziranim slojem). Tu je ukratko govora i o programiranju za elektronsku obradu podataka te sistem sporazumijevanja s računalima (»jezik« za programiranje). Šesto poglavije je posvećeno opažanjima metodom uzorka. Iscrpno i svestrano su razmatrani oblik i sistem prostornog rasporeda članova uzorka, problem uzorka u vezi s rubnim stablima, svrsishodan izbor oblika i veličine članova (statističkih jedinica tj. primjernih ploha) uzorka. Posebno je poglavlje posvećeno izmjerama statističkom metodom pomoću uzorka bez primjernih ploha (Bitterlichov o m metodom, te metoda Hirate s opisom Bit. terlichova telerelaskopa) u kojem se nalaze na deset stranica opisane metode inventura mjerenjem udaljenosti stabala, naročito u vezi s metodom »point- tree distances«, pri čemu se za inventuru broja stabala N po ha upotrebljavaju udaljenosti stabala od slučajno, dotično sistematski, odabranih »primjernih točaka « u sastojini. Poglavlje završava prikazom inventure pomlađenih šumskih površina, dotično kultura. O metodama inventure drvnih masa uz pomoć uzorka određenog ždrijebom po principu nejednake vjerojatnosti koji je prikazan u 8 poglavlju bilo je riječi već u Šumarskom listu, Zagreb 1971, 9—10. Gradivo drugog sveska završava interesantnim razmatranjima o planiranju te uspješnosti radova na inventuri šuma pa o terestričkim kontrolama radova što je sve s organizacione točke gledanja dobrodošla materija. Oba sveska Forest Inventory čine zaokruženu cjelinu koja se u tom obliku prvi puta predaje svjetskoj šumarskoj javnosti, a zaslužuju najbolju preporuku. Z. Tomašegović |