DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 94     <-- 94 -->        PDF

IN MEMORIAM


Prof. dr F R A N KUŠAN
(1902 — 1972)


Još pod žalosnim dojmovima o nagloj smrti botanika Prof. Dr Maksa
Wrabera — našu biološku i šumarsku javnost potresla je i kosnula, tek 7
dana kasnije, nova tužna vijest.. .


. . . Nakon operacije i kratke ali teške bolesti, dana 21. svibnja 1972.
godine, neočekivano i zauvijek nas je napustio Dr FRAN KUŠAN redovni
profesor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


FRAN KUŠAN bio je, uz I. Pevaleka, I. Horvata i S. Horvatića najmađi
iz generacije uglednih botaničara, učenika Prof. dr Vale Vouka, koji su u
decenijima iza I. svjetskog rata vrlo aktivne djelovali kao pedagozi i znanstvenici
na različitim fakultetima zagrebačkog sveučilišta. Zajedno s F
KUŠANOM om su svojim pionirskim radom, osim izobrazbe mnogobrojnih
mladih naučnih radnika i stručnjaka, dali i vrijedan doprinos razvitku ra




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 95     <-- 95 -->        PDF

zličitih disciplina suvremene botaničke znanosti u Hrvatskoj, Jugoslaviji i
preko granica naše domovine.


Preranom smrću profesora F. KUŠAN-a ugasio se život skromnog čovjeka,
neumorno radišnog i plodnog istraživača, vrsnog nastavnika i jednog
od najaktivnijih popularizatora botaničke znanosti .Ta njegova samoprijegorna
i cijenjena djelatnost osjetljivo će manjkati i taj gubitak teško će se
nadoknaditi u našoj botaničkoj istraživalačkoj, pedagoškoj i društvenoj
oblasti.


FRAN KUŠAN se rodio 18. listopada 1902. godine u selu Vučja Luka kod
Sarajeva kao najmlađi od petero djece Franciske rođ Bresko i oca Jakova,
koji je u tom kraju bio nadlugar. Nakon odlaska starije braće Stjepana,
Slavka i Jakova (kasnije šumarskog nadsavjetmka, liječnika i književnika) u
sarajevske škole, FRAN je proveo djetinjstvo i pretškolsko doba podno
Ozren planine, u šumarskoj kući i njenoj živopisnoj okolici. Svoga zavičaja
sjećao se, sa sjetom u očima i glasu do zadnjih dana života, ali mu se
nije ispunila želja da ga barem još jednom vidi. »Preda mnom ona velika
kao jod zelena prolisina, prošarana otocima raznobojna cvijeća, u dnu jezero
zagušeno šašom, svud naokolo tama šume, uzvici na stovarištu balvana,
cvrkut ptica i udarci capina, zrika zrikavaca, ograde i sokaci — putovi među
njima, bujno grmlje i u dnu travnjaka breza raspuštenih kosa a na krovu
kuće ukipljeni gavran Gavro«. (Iz zapisa i sjećanja Jakše Kušana). Ugođaj
toga životnog ambijenta u djetinjstvu bez sumnje je utjecao na pravac školovanja
i cijeli životni put FRANA KUŠAN-a, na njegovu ljubav prema narodu
i prirodi te na njegovu naglašenu naklonost i bliskost prema šumarstvu
i šumarima.


Pučku školu i klasičnu gimnaziju FRAN KUŠAN je završio u Sarajevu
s dvije godine zakašnjenja, kojega su uzrokovale neimaština i zbivanja 1.
svjetskog rata. Godine 1924. upisao se na Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, gdje je studirao predmete iz skupine prirodopis-geografija. Tu je
odmah pokazao osobito zanimanje za botaniku. Taj interes i pomanjkanje
sredstava za studij uvjetovali su, da se već u 2. godini (od 1. 5. 1926. god.)
namjestio kao dnevničar odnosno demonstrator u Botaničkom zavodu. Uz
redovne poslove, koji su trajali do 21. 12. 1929. god., započinje KUŠAN svoja
samostalna istraživanja u oblasti lihenologije i izrađuje svoj prvi botanički
znanstveni rad (»Predradnje za floru lišajeva Hrvatske«), koji ujedno predstavlja
i njegovu doktorsku disertaciju obranjenu god. 1928. na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iza stečenog doktorata diplomira god. 1929.
na istom fakultetu, položivši državni ispit iz prirodopisa i zemljopisa. Odmah
zatim, dne 22. 12. 1929. god., izabran je za stalnog asistenta u Zavodu za
botaniku Filozofskog fakulteta, u kojem svojstvu ostaje sve do 22. 7. 1940.
godine. Uporedo s tim predaje od god. 1935., kao honorarni nastavnik, sistematsku
botaniku studentima farmacije.


Od 23. 7. 1940. do 11. 8. 1945. godine KUŠAN je na dužnosti izvanrednog
profesora za farmaceutsku botaniku na Farmaceutskom odsjeku tadašnjeg
Filozofskog fakulteta. Po prestanku 2. svjetskog rata izabran je 12. 8. 1945.
godine za redovnog profesora farmaceutske botanike na novo formiranom
Farmaceutskom fakultetu. Tu osniva moderan, funkcionalan i uzorno opremljen
Zavod za farmaceutsku botaniku, a nešto kasnije (5. 5. 1947. godine) i
Botanički vrt ljekovitog i otrovnog bilja. Na položaju predstojnika ovih


413




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 96     <-- 96 -->        PDF

dviju institucija Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
FRAN KUŠAN ostaje sve do svoje prerane smrti.


Počevši od studentskih dana KUŠAN je cijeli svoj život posvetio znanstvenom,
nastavnom i stručno-poularnom radu iz botaničkih oblasti i u
svim tim aktivnostima postigao zapažene rezultate i priznanja.


U početku svoje znanstvene djelatnosti posvetio se proučavanju iišaja
u Jugoslaviji, kojima se do tada nije nitko specijalno bavio. Rezultate istraživanja
u raznim krajevima naše zemlje i sa specijalizacije kod istaknutoga
svjetskog lihenologa Dr A. Zahlbrucknera u Beču, sažeo je u dvadesetak
radova o flori i vegetaciji lišajeva i objavio u raznim domaćim i inozemnim
znanstvenim časopisima. Svoj 10-godišnji lihenološki rad zaokružio je prikazom
svih do sada poznatih Iišaja, u zasad nedostignutom djelu »Prodromus
flore Iišaja Jugoslavije« (1953. god.).


Kao dugogodišnji nastavnik botanike za farmaceute KUŠAN se bavio
posebice proučavanjem i popularizacijom ljekovitog bilja, koje je prikazao
u tri veća djela i u preko 15 stručnih i popularnih prikaza. U vezi s tim
zanimljiva su i njegova proučavanja alelopatskih odnosa među nekim biljkama.


Osnovna preokupacija F. KUŠAN-a bila su eksperimentalno-sistematska,
fitogeografska i ekološka istraživanja viših bilina, između kojih njegovu osobitu
pozornost privlače pionirske i rijetke planinske biljke i biljne grupacije.
U tom radu najviše se zadržavao na Dinarskim planinama (Dinara, Kamešnica,
Troglav, Mosor, Biokovo, Velebit), rjeđe zalazi i u ostale krajeve Jugoslavije,
a proširuje svoje komparativne studije i na neke planine u Poljskoj
(god. 1958.) i Grčkoj (god. I960.). U obradi pojedinih biljnih svojti
uvijek je nastojao proniknuti i objasniti biološki smisao postanka, razvitka i
međusobnih odnosa pojedinih biljaka i biljnog pokrova u cjelini, ne prihvaćajući
pri tom neke fitosociološke postavke i gledišta. Između biljnogeografskih
radova ističu se opis vegetacije planine Kamešnice, iscrpna monografska
rasprava »Biljni pokrov Biokova« i posljednja tiskana studija iz ove oblasti
»Funkcija sutjeski i prijevoja u florogenezi Dinarida«.


U sklopu djelatnosti d na poticaj bivšeg Odsjeka za ekologiju i tipologiju
šuma Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, KUŠAN je god. 1966. pristupio proučavanju flore Medvednice te
morfološko-sistematskom istraživanju bukve u njenim različitim zajednicama
graničnih krajeva Hrvatske.


Osobitu komponentu u dugogodišnjem radu F. KUŠAN-a predstavlja smišljeno
podizanje i uređenje posebnih botaničkih vrtova. Osnivao ih je i brižno
održavao, usporedno s opisanim florističkim i fitogeografskim istraživanjima
Dinarida, radi komparativnih morfološko-sistematskih proučavanja pojedinih
biljnih svojti, za praktične i nastavno-popularizacijske svrhe i potrebe. Nadovezujući
se na radove u Pokusnoj stanici za ljekovito bilje Filozofskog
fakulteta smještenoj na Volovčici, KUŠAN osniva i dva planinska botanička
vrta: god. 1938. na Medvednici (koji je na žalost zapušten za vrijeme rata)
i godine 1967. u Modrić docu podno Zavižana u sjevernom Velebitu. Po
originalnosti koncepcije, biljnom inventaru, opsegu istraživanja i mnogostrukoj
namjeni postao je svjetski poznat Botanički vrt ljekovitog bilja Farmaceutsko-
biokemijskog fakulteta u Zagrebu, kojeg je KUŠAN započeo stvarati
1947. godine. Od dana osnutka KUŠAN, sa svojim suradnicima, deceni


414




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 97     <-- 97 -->        PDF

jima je neumorno sabirao i dopremao živi biljni materijal u taj vrt i obavljao,
osim istraživanja, svakodnevno i najteže poslove oko njegova održavanja
i uređenja. Na to ga je silio poziv istraživača, pedagoga i popularizatora
prirode. Ali, osim tog, ne želeći to priznati kao da je htio donesti, uzgojiti
i na dohvatu sačuvati barem dijelić onoga raskošnog bogatstva "i raznolikosti
naše samonikle flore, do koje na njenim prirodnim staništima u poznijim
danima života više neće moći doprijeti.


Rijetki su znanstvenici koji su poput profesora KUŠAN-a znali i htjeli
rezultate svojih istraživanja i bogato iskustvo tako neposredno i znalački
popularizirati te pružiti ljudima u svakodnevnom životu. Ta osobina i vrlina
pokojnog profesora nalazi pun izraz u njegovim dugotrajnim poslovima oko
osnutka i korišćenja botaničkih vrtova, tretmanu ljekovitoga, ukrasnog i
ostalog bilja, zaštite biljnog svijeta i cjelokupne prirode. F. KUŠAN bio je
izraziti protivnik statične sterilne zaštite prirode, osnovane na prekobrojnim
(nepoštivanim) zakonskim rješenjima i zabranama — a odlučni pobornik
dinamične i efikasne edukativne zaštite, koja danas prerašćuje u široko
shvaćenu zaštitu čovjekove okoline.


Povezano s preduzetom djelatnošću i zadacima Botaničkog zavoda i vrta,


F. KUŠAN je, sa svojim dugogodišnjim suradnicima, pristupio izdavanju
povremene ali vrlo aktuelne i vrijedne zavodske publikacije »Informationes
botanicae«. Osobitu aktivnost razvija u zamjeni biljnog sjemena s mnogim
botaničkim vrtovima u svijetu putem vlastitog kataloga »Delectus seminum«,
koji izlazi redovito svake godine. Pokojni profesor bio je voditelj ili član komisija
za nekoliko doktorskih disertacija i magistarskih radova, a u više
navrata biran je za dekana ili prodekana svoga matičnog fakulteta.
Za vrijeme svog 40-godišnjega požrtvovnog, plodnog i raznovrsnog rada
KUŠAN je u različitim domaćim ili stranim časopisima objavio mnogobrojna
znanstvena i stručna djela, referate, stručno-popularne članke, putopise,
recenzije i slične priloge. Većina od njih se odlikuje toliko originalnim sadržajem
i stilom te aktuelnom problematikom, da je teško izdvojiti radove,
koji ne bi bili važni i dobrodošli šumarima-biolozima u znanstvenom radu te
pri rješavanju paktičnih zadataka koji se u današnjim zbivanjima pred njih
postavljaju. Zato dajemo cjelokupni popis evidentiranih publikacija profesora
F. KUŠAN-a.


KRONOLOŠKI PREGLED ZNANSTVENIH. STRUČNIH, STRUCNO-POPULARNIH
I OSTALIH PUBLIKACIJA PROF. DR FRANA KUŠANA


1.
Predradnje za floru lišajeva Hrvatske. I izvještaj. — Acta botanica, III: 1—40,
Zagreb 1928.
2.
Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja. I Dugi i Kornati. Lišaji.
— Prirodosl. istraž. Kr. Jugosl., 16: 159—162, Zagreb 1930.; Bull, intern, de
1´ Acad. Yougoslave, 24: 45, Zagreb 1930.
3.
Neue Beiträge zur Flechtenflora des kroatischen und dalmatininschen Küstenlandes.
— Acta botanica, V: 18—47, Zagreb 1930.
4.
Liehen islandicus (Cetraria islandica (L.) Ach.) u Jugoslaviji. — Vjesnik Ljekarnika,
12: 1—8, Zagreb 1930.
5.
Istraživanje flore i vegetacije lišajeva sjeverozapadnih crnogorskih planina. —
Ljetopis Jug. akad., 44: 139—146, Zagreb 1931.
6.
Adnotationes ad floram Lchenum Bosnae et Hercegovinae. — Acta botanica,
VI: 1—18, Zagreb 1931.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 98     <-- 98 -->        PDF

7.
Über die angebliche Cladonia pycnoclada (Gaudich) Nyl. in Jugoslawien. —
Hedwigia, 72: 42—54, Dresden 1932.
8.
Über die systematische Bewertung gewisser Merkmale im Formenkreise von
Parmelia conspersa sensu lat. — Acta botanica, VII: 1—34, Zagreb 1932.
9.
Lihenološka istraživanja južne Srbije. — Ljetopis Jug. akad., 46: 114—124,
Zagreb (1932 1933) 1933.
10.
Flora i vegetacija lišaja sjeverozapadnih crnogorskih planina. — Prirodosl.
istraž. Jug. akad., 18: 68—124, Zagreb 1933.
11.
Die Flechtenflora und die Flechtenvegetation dec nordwestlichen Gebirgszuges
von Crna Gora (Montenegro). — Bull, intern, de 1´ Acad. Yougoslave, 27: 143—
174, Zagreb 1933.
12.
Predradnje za floru lišaja Hrvatske i Dalmacije. II izvještaj. — Acta botanica,
VIII: 105—117, Zagreb 1933.
13.
Eryngium planum L. — Apotekarski vjesnik, 8: 415, Zagreb 1934.
14.
Lichenologische Untersuchungen in Südserbien. — Bull, intern, de 1´ Acad.
Yougoslave, 28: 58—61, Zagreb 1934.
15.
Zu Gyelniks neuen Flechtenformen aus Jugoslawien. — Ann. Mycol., 32, 1/2:
58—66, Horn 1934.
16.
Kroz južnu Srbiju. — Hrvatski planinar, XXX, 1: 31—35; 2: 76—80, Zagreb
1934.
17.
Pioniri života na stijenama. — Hrv. planinar, XXX, 4: 151—159, Zagreb 1934.
18.
Planinarstvo i prirodoslovne nauke. — Hrv. planinar, XXX, 10—12: 349—352,
Zagreb 1934.
19.
Beitrag zur Kenntnis der Flechtenflora des Papuk-Gebirges in Slawonien. —
Hedwigia, 74: 285—296, Dresden 1935.
20.
Epifiti šumskog drveća i njihova vegetacija u Jugoslaviji. — Šumarski list,
2:
47—59; 3: 77—95, Zagreb 1935.
21.
Pregled lišajske vegetacije na vapnencima u srednjoj Dalmcaiji. — Acta botanica,
X: 33—49, Zagreb 1935.
22.
Josip Pasarić, o 75-godišnjici života. — Hrv. planinar, XXXI, 3: 90, Zagreb
1935.
23.
Oblici sekcije Eujacea i Lepteranthus roda Centaurea u flori Jugoslavije. —
Prirodosl. istraž. Jug. akad., 20: 1—79, Zagreb 1936.
24.
D e Formen der Sektionen Eujacea und Lepteranthus der Gattung Centaurea
in der Flora Jugoslawiens. — Bull, intern, de 1´ Acad. Yougoslave, 29/30: 141—
158, Zagreb 1936.
25.
Lihenološka istraživanja Vardarske banovine u Jugoslaviji. I Floristički dio. —
Prirodosl. istraž. Jug. akad., 20: 179—200, Zagreb 1936.
26.
Lichenologische Untersuchungen des Vardar-Banats in Jugoslawien. — Bull,
intern, de 1´ Acad. Yougoslave, 29/30: 169—172, Zagreb 1936.
27.
Lihenološka istraživanja Vraniće planine u Bosni i Rugovsko-metohijskih planina
u Crnoj Gori. — Ljetopis Jug. akad., 48: 228-242, Zagreb 1936.
28.
Smisao i vrijednost suvremenog planinarstva. — Hrv. planinar, XXXII, 1:
1—5, Zagreb 1936.
29.
Nalazište runolista u sjeveroistočnim Prokietijama. — Hrv. planinar, XXXII,
1:
20—24, Zagreb 1936.
30.
Ljekovite vrste roda Gentiana u flori Jugoslavije. — Apotekarski vjesnik,
10:
500—506, Zagreb 1936.
31.
Uzgajanje planinskog bilja. — Hrv. planinar, XXXII: 97—99, Zagreb 1936.
32.
Vraninca planina u Bosni. — Hrv. planinar, XXXII: 132—139, Zagreb 1936.
33.
Zaštita planinskog bilja u Hrvatskoj. — Hrv. planinar, XXXII: 295—302, Zagreb
1936.
34.
Na vječnom snijegu. — Hrv. planinar, XXXIII: 21—25, Zagreb 1937.
35.
Granicom između Crne Gore i Albanije. — Hrv. planinar, XXXIII: 283—289,
Zagreb 1937.
36.
Botanička istraživanja crnogorsko-albanskih planina. — Ljetopis Jug. akad.,
49:
185—188, Zagreb 1937.
37.
Rad na promicanju uzgoja ljekovitog bilja u inostranstvu. — Apotekarski
vjesnik, 1: 35—38, Zagreb 1937.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 99     <-- 99 -->        PDF

38.
Ljekovito bilje u Hrvatskom Primorju i u Dalmaciji. — Apotekarski vjesnik
6: 282—288, 7: 335—344, 8: 389—398, 9: 451—458, 10: 503—510, Zagreb 1937.
(Posebni otisak, pp. 1—43).
39.
Jos p Pasarić — In memoriam. — Hrv. planinar, XXXIV: 1—4, Zagreb 1938.
40.
Ljekovito bilje. Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitoga, otrovnog i industrijskog
bilja čitavoga svijeta. (U vlastitoj nakladi, pp. 1—452), Zagreb 1938.
41.
Razvoj i sastav lišajske vegetacije u vezi s karakterom anorganske podloge.
— Hrv. geograf, glasnik, 8—10: 138—142, Zagreb 1939.
42.
Ljubotenski čaj. S dentis scardica Gris. i srodne svojte. — Apotekarski vjesnik,
22: 815—816, Zagreb 1940. Farmaceutski Vjesnik, 30: 853—881, 905—923,
959—972, Zagreb 1940. (Posebni otisak, pp. 1—61).
43.
Sjemenka i klijanje. — Priroda, XXX, 2:42—51, Zagreb 1940.
44.
Biljno mlijeko. — Priroda, XXX, 6: 172—178, Zagreb 1940.
45.
Zečji kupus ili kolovrc, Ranunculus scutatui W. K. — Apotekarski vjesnik,
1: 38—45, Zagreb 1941.
46.
Kadulja, Salvia officinalis L. — Vjesnik Ljekarnika, 15: 374—376, 16: 407—416,
17:
448—450, 18: 483—487, Zagreb 1941. (Posebni otisak, pp. 1—20).
47.
Biljnosociološka istraživanja i uzgoj ljekovitog bilja (Biljne izlučine kao važan
čimbenik u sastavu i razvoju vegetacije). — Vjesnik Ljekarnika, 21: 554—557,
22:
588—590, Zagreb 1941. (Posebni otisak, pp. 1—7).
48.
Kultura ljekovitog bilja. — Hrv. Farmac. vjesnik, 18,19: 383—386, Zagreb 1941.
49.
Biljne izlučine i ljekovitost biljnih dijelova. — Hrv. Farmac. vjesnik, 2: 27—32,
3: 57—65, 4: 83—91, Zagreb 1942. (Posebni otisak, pp. 1—23). ´
50.
Utjecaj bljke na biljku. — Priroda, XXXII, 3/4: 84—87, Zagreb 1942.
51.
Nešto o postanku i biološkom značenju terpena. — Hrv. Farmac. vjesnik, 4:
101—107, Zagreb 1943.
52.
Folia Alypi i vrste roda Globularia u Hrvatskoj. — Vjesnik Ljekarnika, 2:
29—32, 3: 43—46, Zagreb 1943. (Posebni otisak, pp. 1—8).
53.
Botanički vrt s Pokusnom stanicom za uzgoj ljekovitog bilja Farmaceutskog
fakulteta. — Hrv. Farmac. vjesnik, 1: 5—9, Zagreb 1944.
54.
Gljive kao izvor dragocjenih lijekova (Uz otkriće penicilina). — Farmac. glasnik,
2: 49—55, Zagreb 1946.
55.
Iskorišćavanje ljekovitog bilja. — Farmac. glasnik, 7: 272—274, Zagreb 1946.
56.
Naše ljekovito bilje. — Poljoprivredni nakladni zavod, pp. 1—302, Zagreb 1947.
57.
Jestivi i otrovni plodovi. — Poljoprivredni nakladni zavod, pp. 1—99, Zagreb
1947.
58.
Utjecaj biljke na biljku. — Farmac. glasnik, 2: 15—19, Zagreb 1947. (Posebni
otisak, pp. 1—5).
59.
Utjecaj pelina na okolno bilje. — Farmac. glasnik, 3: 205—207, Zagreb 1947.
60.
Postanak i fiziološko značenje eteričnih ulja. — Glasnik Biol. sek. Hrv. prirod,
društva, II/B, T. 1: 29—53, Zagreb 1947.
61.
Pojava antibioze i antib´otskih tvari kod bilja. — Farmac. glasnik, 4: 49—60,
Zagreb 1948.
62.
Grindelia robusta Nutt. (Uspjela kultura jedne vanevropske ljekovite biljke).
— Farmac. glasnik, 10: 164—165, Zagreb 1948.
63.
Prodromus flore lišaja Jugoslavije. — Posebna izdanja Odjela za prir. nauke
JAZU, 2: 1—595, Zagreb 1953.
64.
O potrebi zaštite samonikloga ljekovitog bilja. — Lekovite sirovine, II: 148—
152, Beograd 1953.
65.
O rasprostranjenju i rodbinskoj pripadnosti klečice (Juniperus nana Willd.)
u Jugoslaviji. — Godišnjak Biol. inst., V, 1/2: 237—302, Sarajevo 1953.
66.
Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina. — Glasnik
Biol. sek. Hrv. prirod, društva, II/B, T4—6: 178—190, Zagreb 1953.
67.
Dr Karlo Bošnjak — In memoriam. — Priroda, 10: 405—408, Zagreb 1953.
68.
Prilog poznavanju dalmatinskih planina. — Naše planine, 11/12: 477—485, Zagreb
1954.
69.
Orne nam koriste lišaji. — Priroda, 2: 59—63, Zagreb 1955.
70.
Rasprostranjenonst ljekovitog bilja u srednjoj Dalmaciji. — Farmac. glasnik,
11:
1—4, Zagreb 1955.
71.
Farmaceutski botanički vrt u Zagrebu. — Priroda, 5: 177—181, Zagreb 1955.
Publikacije tiskane poludebelo izašle su kao samostalne knjige.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 100     <-- 100 -->        PDF

72.
Osobitosti u sastavu i rasporedu biljnoga svijeta na planini Biokovu. — Biol.
glasnik, 8: 103—109 (1955.), Zagreb 1956.
73.
Botanički vrt Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu. — Sveuč. vjesnik, II: 21—26,
Zagreb 1956.
74.
Uskolisni kozlinac (Astragalus angustifolius Lam.) u flori Hrvatske. — Acta
musei maced. scient. natur., IV, 3—34: 43—67, Skopje 1956.
75.
Ljekovito i drugo korisno bilje. — Poljoprivredni nakladni zavod, pp. 1—648,
Zagreb 1956.
76.
Sastav i raspored vegetacije na planini Kamešnici (1849 m). — Godišnjak Biol.
inst., IX, 1/2: 3—26, Sarajevo 1956.
77.
Biljka i botanika. — Medicinska enciklopedija, I: 60—74, Zagreb 1958.
78.
Botanical garden of the Pharmaceutical Faculty in Zagreb (1947-1957). — Delectus
seminum, pp. 3—16, Zagreb 1958.
79.
Gljive. — Medicinska enciklopedija, pp. 425—427, Zagreb 1958.
80.
Na pijescima Poljske. — Priroda, 1: 5—11, Zagreb 1959.
81.
Zakopane, središte planinarstva u Poljskoj. — Naše planine, 3/4: 65—69, Zagreb
1959.
82.
Na visokim Tatrama u Poljskoj. — Priroda, 7: 241—247, Zagreb 1959.
83.
Lišaji. — Encikl. Leksikograf, zavoda, 4: 617—618, Zagreb 1959.
84.
L. F. Randolph: Garden Irises, Misouri 1959. (Recenzija publikacije). — Biol.
glasnik, 13: 2—3, Zagreb 1960.
85.
Domaće vrste roda Pinus, njihovo rasprostranjenje i uloga u sastavu naše
vegetacije. — Farmac. glasnik (Prilog), 4/5: 8, Zagreb 1960.
86.
Domaće vrste roda Juniperus, njihova rasprostranjenost i uloga u našoj vegetaciji.
— Farmac. glasnik (Prilog), Zagreb I960.(?)
87.
Važnost domaćih borova za razvitak vegetacije u Hrvatskoj. — Biol. glasnik,
14:
23—76, Zagreb 1961.
88.
Sto je naročito u biljnom svijetu Grčke. — Priroda, 2: 44—52, Zagreb 1961.
89.
U zemlji maslina i grožđa. — Priroda, 10: 400—412, Zagreb 1961.
90.
Na visokim grčkim planinama. — Naše planine, 7/8: 168—175, Zagreb 1961.
91.
Što je značajno za našu mediteransku vegetaciju i gdje su njezine granice. —
B ološki list, 9: 116—121, Sarajevo 1961.
92.
U području evropskih bodljikavih astragalusa. — Farmac. glasnik, 4/5: 113—
114, Zagreb 1961.
93.
Međunarodno savjetovanje tehničkih rukovodilaca botaničkih vrtova u Stuttgarts
(1960). — Hortikultura, 1/2: 23—26, Split 1961.
94.
Crni bor (Pinus nigra Arn.) u flori i vegetaciji Grčke. — Suamrski list, 5/6:
193—202, Zagreb 1962.
95.
Zanimlj vosti u biljnom svijetu na području nedavnih zemljotresa u Dalmaciji.
— Priroda, 3: 65—70, Zagreb 1962.
96.
Prof. Dr Vale Vouk (Nekrolog). — Farmac. glasnik, 11/12: 469—471, Zagreb 1962.
97.
Die in Mitteldalmatien vorkommenden Arten der Gattung Onosma. — Informationes,
1: 3—9, Zagreb 1962. (Sa Z. Martinis).
98.
Two high mountain species of Saxifraga in a narrow area of the Dinaric Alps.
— Informationes, 1: 10—12, Zagreb 1962. (S. I. Volarić-Mršić).
99.
Saussurea discolor (Willd.) DC, a little known and rare plant in Croatian
flora. — Informationes, 1: 12—15, Zagreb 1962. (Sa Z. Martinis i S. Poje).
100.
1st die Centaurea cuspidata Vis. und die C. biokovensis Teyb. eine und dieselbe
Pflanze? — Informationes, 2. 3—8, Zagreb 1963.
101.
Berberis aetnensis Presl dans la flore croate. — Informationes, 2: 9—11, Zagreb
1933. (S B. Klapka).
102.
Lišajevi. — Šumarska enciklopedija, II: 81—83, Zagreb 1963.
103.
Scabiosa leucophylla Borb. und S. hladnikiana Host in der Flora von Kroatien.
— Informationes, 2: 15—17, Zagreb 1963.
104.
Potentilla caulescens Torn, in Croatia´s Flora. — Informationes, 2: 17—20,
Zagreb 1963.
105.
Über die Lebensverhältnisse der endemischen Art Degenia velebitica (Deg.)
Hay. auf dem Velebit in Kroatien. — Informationes, 2: 21—25, Zagreb 1963.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 101     <-- 101 -->        PDF

106.
Izumiranje nekih rijetkih biljaka. — Pr´roda, 2: 33—36, Zagreb 1964.
107.
Međunarodno savjetovanje predstavnika Botaničkih vrtova u Hamburgu (1964).
— Hortikultura, 4: 7—10, Split 1964.
108.
Kako su nastale neke rijetke endemične i reliktne biljke. — Biološki list, 8:
117—119; 9: 129—132, Sarajevo 1964.
109.
Nouvelle localite de 1´ Astragale ä feuilles etroites (Astragalus angustifolius
Lam.) en Dalmatie. — Informationes botanicae, 3: 7—10, Zagreb 1964.
110.
Das Verbreitungszentrum von Ephedra nebrodensis Tin. in Kroatien. — Informationes
botanicae, 3: 10—16, Zagreb 1964. (Sa Z. Martinis).
111.
Population of mountain pine, Pinus mugo Turra, in the mountains of Croatia.
— Informationes botanicae, 3: 16—20, Zagreb 1964. (S A. Kajtna).
112.
Ein sonderbarer Tannenwald auf dem Biokovo in Dalmatien. — Informationes
botanicae, 3: 20—28, Zagreb 1964. (S B. Klapka).
113.
Botanički vrt ljekovitog i otrovnog bilja u Zagrebu. — Hortikultura, 2/3: 67—
70, Split 1965.
114.
Biokovo. — Naše planine, 3/4: 49—54, Zagreb 1966.
115.
Poreklo našeg biljnoga sveta i potreba zaštite njegovih ređih predstavnika.
— Biološka čitanka SR Srbije, Beograd 1966.
116.
Velebitski botanički vrt. — Priroda, 6/7: 164—165, Zagreb 1966.
117.
Biljni svijet Velebita. — Naše planine, 9/10: 201—208; 11/12: 259—266, Zagreb
1966., 1/2: 23—28, Zagreb 1967.
118.
Naši samonikli zvončići. — Hortikultura, 1: 5—9, Split 1967.
119.
Zaštita prirode i turizam. — Priroda, 3: 65—69, Zagreb 1967.
120.
Biljka. — Medicinska encikl., 1: 451—457, Zagreb 1967.
121.
Jestive i otrovne gljive. — Medicinska encikl., 3: 5—7, Zagreb 1968.
122.
Biljni pokrov Biokova. — Prirodosl. :´straž. Jug. akad., 37: 5—224, Zagreb 1969.
123.
Nova vrsta žutike (Berberis) u flori Hrvatske. — Acta Bot. Croat., 28: 423—425,
Zagreb 1969.
124.
Prva planinska botanička stanica u Hrvatskoj. — Priroda, 3: 70—72, Zagreb
1969.
125.
Botanički vrt u Velebitu. — Naše planine, XXI: 71—72, Zagreb 1969.
126.
Sastav flore Medvednice i pregled njezine vegetacije (Prethodni izvještaj). —
Zagreb 1969. (S. B. Klapka — Rukopis).
127.
Neki pogledi na suvremenu zaštitu prirode u Jugoslaviji. — Knjiga plenarnih
referatov in povzetkov, pp. 31—47, Ljubljana 1969.
128.
Alyssum samoborense Horv., izolirana svojta vrste Alyssum montanum s. 1. i
njen položaj unutar srodnih svojta na jugoistoku Evrope. — Acta. Bot. Croat.,
29: 183—196, Zagreb 1970.
129.
Funkcija sutjeski i prijevoja u florogenezi Dinarida. — Period, biologorum,
72: 39—60, Zagreb 1970.
130.
Ljekovito bilje. — Liječnik u kući. Popularni zdravstveni priručnik, pp. 365—
434, Zagreb 1970.
131.
Velebitski botanički vrt, 1480 m. Stručni vodič. — Senjski zbornik, IV (1969—
1971), Senj 1971. (Posebni otisak, pp. 1—30).
132.
Novo nalazište svojte Sibiraea laevigata subsp. croatica Degen na Velebitu. —
Acta Bot. Croat., 30: 131—134, Zagreb 1971.
333.
Biokovo. — Malakološki muzej, pp. 1—137, Makarska 1971.
134.
O časopisu Priroda«. — Priroda, 10: 294, Zagreb 1971.
135.
Novo nalazište sibireje u VelebJtu. — Priroda, 4: 97—98, Zagreb 1972.
136.
Biljni svijet na hrvatskim planinama. — Rukopis, pp. 1—222, Zagreb 1972.
Kao istaknuti znanstveni i društveni radnik bio je KUŠAN funkcionar ili
aktivni član slijedećih stručnih foruma, ustanova i organizacija: Ekološka
sekcija JAZU, Savjet bioloških instituta u Rovinju i Dubrovniku, Savjet Instituta
za botaniku Sveučilišta u Zagrebu (jedan od četvorice osnivača), Biološka
sekcija Hrvatskoga prirodoslovnog društva, Radna zajednica Instituta




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 102     <-- 102 -->        PDF

za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Republički
savjet za zaštitu prirode u Zagrebu (predsjednik), Komisija za posebnu
zaštitu biljnih i životinjskih vrsta u Savjetu za zaštitu prirode SRH (predsjednik),
Komisija za koordinaciju naučno-istraživalačkog rada pri Republičkom
zavodu za zaštitu prirode SRH, Komisija za predlaganjc stručnih
mjera i stručni nadzor u Velebitskom botaničkom vrtu (predsjednik), Redakcijski
odbor »Prirode« (glavni urednik), Redakcijski odbor časopisa »Hrvatski
planinar« (glavni urednik), Hrvatsko planinarsko društvo (potpredsjednik),
Planinarsko društvo Zagreb i dr.


Povezano sa svojom djelatnošću i funkcijama KUŠAN je sudjelovao na
mnogim domaćim i stranim savjetovanjima i sastancima, kao što su primjerice:
I i II Kongres biologa Jugoslavije, II i III Savezno savjetovanje stručnjaka
za ljekovito bilje, V Međurepubličko savjetovanje o zaštiti prirode,
Međunarodna savjetovanja botaničkih vrtova u Stuttgartu, Hamburgu, Münchenu,
Grazu i Beču, X Internacionalni botanički kongres u Edinburghu itd.


U većini društava i sekcija, na gotovo svim spomenutim savjetovanjima,
na kolokvijima Farmaceutskog fakulteta; u Narodnom sveučilištu, Naučnom
društvu i Univerzitetu u Sarajevu; Društvu prijatelja cvijeća i zelenila u Zagrebu,
na zagrebačkoj RTV (u povodu Evropske godine zaštite prirode) i
drugdje — KUŠAN je, u tijeku godina, održao oko tridesetak različitih znanstvenih
i stručno-popularnih predavanja. Zajednička odlika tih predavanja
bile su aktualnost i zanimljivost tematike te vrlo solidno pripremljen i dokumentiran
prikaz problematike.


U znak priznanja za zalaganje u podizanju nastave i radu na fakultetu,


F. KUŠAN-u je Komitet za naučne ustanove, sveučilište i visoke škole NR
Hrvatske, dne 22. 12. 1949. godine, dodijelio 25.000 Din nagrade. Iz istih razloga
vrt u Alagovićevoj ul. 43 — s nekoliko tisuća, većinom planinskih samoniklih
biljaka prenesenih iz različitih krajeva Jugoslavije — nosi nakon
profesorove smrti službeni naslov: Botanički vrt ljekovitog bilja »Fran Kušan
« .
Svoju vrijednu zbirku lišaja KUŠAN je poklonio Zavodu za farmaceutsku
botaniku, u kojem je osim toga — s raznih profesorovih ekskurzija i
putovanja — ostalo nekoliko desetaka tisuća herbarskih primjeraka bilja te
oko tisuću originalnih fotografija i krasnih dijapozitiva (u boji) pojedinih
bilina, biljnih zajednica i različitih krajolika.


U ostavštini iza profesorove smrti nalazi se i skoro posve završen rukopis
djela »Biljni svijet na hrvatskim planinama«, u kojeg je Uvodu Prof.
Dr FRAN KUŠAN napisao, između ostaloga, slijedeće:


»Tebi planino, posvećujem ove retke. U Tebi sam se rodio.. .
u Tvojim sam šumama protivio najljepše dane svog djetinjstva . .
u Tebi sam nalazio utjehe i mira u najtežim danima svoga života
. . . s Tobom ću, draga planino, i završiti svoj rad . . .«


Tako je vrsni poznavalac i poštivalac prirode Prof. Dr FRAN KUŠAN
zaokružio svoju djelatnost i završio svoje impozantno životno djelo. Neka
mu za to bude odano zasluženo poštovanje i trajno sačuvana uspomena u
krugu prirodoslovaca, šumara i drugih ljubitelja prirode!


Dr S. Bertović


420