DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 96 <-- 96 --> PDF |
dviju institucija Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu FRAN KUŠAN ostaje sve do svoje prerane smrti. Počevši od studentskih dana KUŠAN je cijeli svoj život posvetio znanstvenom, nastavnom i stručno-poularnom radu iz botaničkih oblasti i u svim tim aktivnostima postigao zapažene rezultate i priznanja. U početku svoje znanstvene djelatnosti posvetio se proučavanju iišaja u Jugoslaviji, kojima se do tada nije nitko specijalno bavio. Rezultate istraživanja u raznim krajevima naše zemlje i sa specijalizacije kod istaknutoga svjetskog lihenologa Dr A. Zahlbrucknera u Beču, sažeo je u dvadesetak radova o flori i vegetaciji lišajeva i objavio u raznim domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima. Svoj 10-godišnji lihenološki rad zaokružio je prikazom svih do sada poznatih Iišaja, u zasad nedostignutom djelu »Prodromus flore Iišaja Jugoslavije« (1953. god.). Kao dugogodišnji nastavnik botanike za farmaceute KUŠAN se bavio posebice proučavanjem i popularizacijom ljekovitog bilja, koje je prikazao u tri veća djela i u preko 15 stručnih i popularnih prikaza. U vezi s tim zanimljiva su i njegova proučavanja alelopatskih odnosa među nekim biljkama. Osnovna preokupacija F. KUŠAN-a bila su eksperimentalno-sistematska, fitogeografska i ekološka istraživanja viših bilina, između kojih njegovu osobitu pozornost privlače pionirske i rijetke planinske biljke i biljne grupacije. U tom radu najviše se zadržavao na Dinarskim planinama (Dinara, Kamešnica, Troglav, Mosor, Biokovo, Velebit), rjeđe zalazi i u ostale krajeve Jugoslavije, a proširuje svoje komparativne studije i na neke planine u Poljskoj (god. 1958.) i Grčkoj (god. I960.). U obradi pojedinih biljnih svojti uvijek je nastojao proniknuti i objasniti biološki smisao postanka, razvitka i međusobnih odnosa pojedinih biljaka i biljnog pokrova u cjelini, ne prihvaćajući pri tom neke fitosociološke postavke i gledišta. Između biljnogeografskih radova ističu se opis vegetacije planine Kamešnice, iscrpna monografska rasprava »Biljni pokrov Biokova« i posljednja tiskana studija iz ove oblasti »Funkcija sutjeski i prijevoja u florogenezi Dinarida«. U sklopu djelatnosti d na poticaj bivšeg Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KUŠAN je god. 1966. pristupio proučavanju flore Medvednice te morfološko-sistematskom istraživanju bukve u njenim različitim zajednicama graničnih krajeva Hrvatske. Osobitu komponentu u dugogodišnjem radu F. KUŠAN-a predstavlja smišljeno podizanje i uređenje posebnih botaničkih vrtova. Osnivao ih je i brižno održavao, usporedno s opisanim florističkim i fitogeografskim istraživanjima Dinarida, radi komparativnih morfološko-sistematskih proučavanja pojedinih biljnih svojti, za praktične i nastavno-popularizacijske svrhe i potrebe. Nadovezujući se na radove u Pokusnoj stanici za ljekovito bilje Filozofskog fakulteta smještenoj na Volovčici, KUŠAN osniva i dva planinska botanička vrta: god. 1938. na Medvednici (koji je na žalost zapušten za vrijeme rata) i godine 1967. u Modrić docu podno Zavižana u sjevernom Velebitu. Po originalnosti koncepcije, biljnom inventaru, opsegu istraživanja i mnogostrukoj namjeni postao je svjetski poznat Botanički vrt ljekovitog bilja Farmaceutsko- biokemijskog fakulteta u Zagrebu, kojeg je KUŠAN započeo stvarati 1947. godine. Od dana osnutka KUŠAN, sa svojim suradnicima, deceni 414 |