DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 15 <-- 15 --> PDF |
o stupnju međusobnog prekrivanja krošanja. Na sličnim grafikonima kod smreke (graf. 3, 7, 11 i 15) imamo drugu situaciju. Broj pomladka smreke, broj uraslih stabala u pomladak i mladik jednako je signifikantno ovisan o koeficijentu prekrivanja kao i totalna visina i visinska proizvodnja za razdoblje 5 godina. Iz toga možemo zaključiti da koeficijent prekrivanja ne igra presudnu ulogu kod jelovog ponika s obzirom na njegov opstanak i prelaz u pomladak, ali u razvojnom stadiju pomladka, u koliko je koeficijent prekrivanja manji, te iste jedinke su izložene velikom postotku mortaliteta. Smrekov ponik, u koliko se pojavi na površini koja ima mali koeficijent prekrivanja, odnosno visoki stupanj prekrivanja krošanja, ugiba već u razvojnom stadiju ponika ili eventualno u stadiju najmlađeg pomladka. Kod bukovog pomladka i mladika, na osnovu naših raspoloživih podataka, nismo mogli doći do sličnih zaključaka. Vrijednosti koeficijenata prekrivanja nam se kreću od 0,400 do 1,000. Kod najmanjeg koeficijenta prekrivanja, na grafikonu 1, imamo 705 komada pomladka i mladika jele, smreke i bukve, a kod najvećeg oko 2 puta više, tj. 1.636 komada. Broj pomladka i mladika jele (graf. 2) se kreće od 610 do 1.167 komada, a broj uraslih stabala jele u pomladak (graf. 6) nam se kreće od 214 do 539 komada. Na graf. 10, totalna visina pomladka i mladika jele je kod najmanjeg koeficijenta prekrivanja 232 m, a kod najvećeg 572 m. Visinska proizvodnja jele u razdoblju od 5 g. (graf. 14) je preko 5 puta manja kod najvećeg koeficijenta prekrivanja, tj. kreće se od 48 m do 273 m. Kod smreke (graf. 3) broj pomladka i mladika je skoro 9 puta veći kod najvećeg koeficijenta prekrivanja, tj. kreće se od 53 do 443 komada. Slična je situacija i s brojem uraslih stabala u pomladak i mladik (graf 7), 19 komada kod najmanjeg, a 151 komada kod najvećeg koeficijenta prekrivanja. Totalna visina pomladka i mladika smreke (graf. 11) kod koeficijenta prekrivanja 0,400 iznosi 36 m, a kod koeficijenta 1,000 257 m. Visinska proizvodnja smreke (graf. 15) u razdoblju od 5 godina kod koeficijenta 0,400 iznosi svega 10 m, dok je kod koeficijenta 1,0 preko 9 puta veća te iznosi ?4 m. 3. Utjecaj višestruko zastrtih krošanja na elemente pomlađivanja Diferencijom ukupne horizontalne projekcije krošanja i ukupne zastrte površine na pokusnoj plohi dobili smo višestruko zastrte krošnje. Taj nam podatak daje površine krošanja, u apsolutnom iznosu, koje se jednom ili više puta prekrivaju. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 16 <-- 16 --> PDF |
UTJECAJ KOEFICJENTA PREKRIVANJA NA! 1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik 2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik 3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik i. Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika 200" A = 83,999 B = 1552,86190 A= -121,611 B = 612 ,30644 F=6,3167 F=3,4448 0,400 0,600 ,000 0,900 600 A = 238,262 B = 929,72920 , 800 -A = -51,646 B=590,19419 / F= 3,5105 F = 2,6974 400 200 / ^^ 600 1200 ^ ^— -^^-—""^^ 400 800 Z^^ Z^^- 600 200 .^-" 400 " / " /" i.i.i. 0,600 1,000 0,400 0,800 kom kom 600 A=-207,272 B = 650,00437 A=-69,043 B = 220,33708 F = 13,6472 F= 5,4107 200 100 ^^^—^ 0 / 0,400 0,600 0,800 1,000 0,400 0,600 1,000 kom.I A:56,569 B=-30,67195 4. kom.! HO-F =1,9689 4 r 0,400 1,000 v. 16 434 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 17 <-- 17 --> PDF |
UTJECAJ KOEFICJENTA PREKRIVANJA NA \ 9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g. 10 Totalna dužina pomladka i mladika jele K Dužinska proizvodnja jele za 5g. 11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g. 12 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g. CM 00 o,eoo 0,800 A = 6,164 B =565,75673 F = 5,5536 0,400 0,6 00 A = -101,829F «7/041 0,SO0 B =375,19361 1,000 0,400 A . -111,847 Q =359/17316 F.13,12 1,000 0,400 1,000 0/400 0/600 0,600 A=135,753 B>-75,556 F »1,6267 1,000 1,000 0,400 0/600 1,000 SI 17 435 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 18 <-- 18 --> PDF |
UTJECAJ VIŠESTRUKO ZASTRTIH KROŠANJA NA.´ 1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik 2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik 3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik L Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika kom 1600 100 200 300 400 A= 10 37,527 B= - 1/06634 2. kom. A=442,S79 B = -0,579 600[ F = 3,4800 F = 2,1772 500 Y 400~ 300 ~ 200" moh 100 200 300 400 kom 500 A = 343,782 B=-0,66846 3. F = 11,6702 kom. kom.. A = 35,534 B=0,00901 4. A=9,0943 B = -0,01966 so r io L F = 0,1 385 s* F=9,7567 m2 [ 300 400 Si. 18 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 19 <-- 19 --> PDF |
UTJECAJ VIŠESTRUKO ZASTRTIH KROŠANJA NA.´ 9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g. 10 Totalna dužina pomladka i mladika jele 14 Dužinska proizvodnja jele za 5g. 11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Duiinska proizvodnja smreke za 5g. 12 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g. 900 800 7 00 6 00 500 «00 300 A=4J7,596 B = -0,59999 10. 300 F;5,06»0 100 200 300 400 100 200 300 A = 200,249 B.-0,3756 7 11. ´00 ~ A = 76,140 B.-0,1502 2 15 F = 9,156» 200 300 400 r m 120 110 \ A 88 979F=0/0001 B--0,00068 A.17,764F=0,0657 B =0,00601 100 ~~~~— "-* " 90 80 . 70 ´ I i \ 100 200 300 400 ´ 100 200" " 300 400 SI. 19 437 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Iz grafikona 1—16 na slikama 18 i 19 možemo uočiti da, isključujući bukvu, postoji signifikantna veza između višestruko zastrtih krošanja i elemenata pomlađivanja uz nega tivan koeficijent smjera. Zaključci koji se odnose na prethodnu grupu podataka o koeficijentu prekrivanja mogu se s uspjehom primijeniti i za ovu grupu podataka. 4. Utjecaj nezastrte površine u sastojini na elemente pomlađivanja Nezastrta površina u sastojini je elemenat strukture sastojine na čiju veličinu i oblik uzgajivač može efikasno djelovati. Ona predstavlja površinu u sastojini koja je direktno izložena povoljnim i nepovoljnim ekološkim uvjetima, naletu šumskog sjemena te pojavi prizemnog rašća koje nepovoljno utječe na pomlađivanje. Zahvati u prebornoj sastojini grupimične strukture se i baziraju na činjenici da se na otvorenim, nezastrtim krugovima obilno pojavljuje jelov i smrekov pomladak, te da na tim površinama on ima povoljne uvjete za razvitak. Pitanje, koliko treba iznositi nezastrta površina u sastojini da bi se moglo osigurali neprekidno i obilno prirodno pomlađivanje, kao i opstanak već postojećeg pomladka i mladika, su postavljali i nastojali na njega odgovoriti mnogi autori. Böhme r (1927) navodi podatke da se nezastrta površina na kojoj se obilno pojavljuje pomladak kreće od 0 do 39% od ukupne površine sastojine, ovisno o bonitetu staništa. Prema istom autoru na najboljim bonitetima ne mora ni postojati nezastrta površina a da bi pomlađivanje bilo obilno, dok kod najlošijih boniteta nezastrta površina mora iznositi 39% od ukupne površine. Rezultati istraživanja utjecaja nezastrte površine u sastojini na elemente pomlađivanja prikazali smo na grafikonima 1 do 16, slika 20 i 21. Kod svih grafikona, osim kod grafikona br. 4 gdje se radi o pomladku i mladiku bukve, dobili smo pozitivne koeficijente smjera, koji nas upućuju na zaključak da se povećanjem nezastrte površine stvaraju povoljniji uvjeti za pomlađivanje. Na taj način zaključak navode i vrlo visoke F vrijednosti, kao i relativno uske granice konfidencije. Od pojedinih vrsta drveća smreka najviše reagira na povećanu nezastrtu površinu, zatim jela pa bukva. Tu pojavu objašnjavamo saznanjem da se te tri vrste drveća različito ponašaju prema zahtjevima za svjetlom, prema osjetljivosti na mraz i studen. Smreka je od ovih vrsta najotpornija na mraz i studen, a heliofilnija je od jele pa se prema tome i najobilnije pojavljuje na nezastrtoj površini. Mraz i studen su razlog zašto jela na zastrtoj površini u principu zauzima njezin periferni dio koji je koliko toliko zaštićen krošnjama nadstojnih stabala. Osjetljivost bukve na mraz i studen te pomanjkanje sjemenskih stabala ove vrste u ovim sastojinama je razlog što kod nje nismo dobili signifikantne rezultate na osnovu kojih bismo mogli donijeti preciznije zaključke. Nezastrta površina na istraživanim pokusnim plohama se kreće od 10 m2 do 140 m2. Broj pomladka i mladika jele, smreke i bukve na plohama koje imaju nezastrtu površinu od 10 m2 (graf. 1) iznosi 707 komada, a na plohama s neznatnom površinom od 140 m2 iznosi 1.576 komada. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Broj jele se s povećanjem nezastrte površine udvostručuje i to od 583 kom. do 1.176 kom. (graf. 2), dok je broj smreka preko 4 puta veći i to od 85 kom. do 369 kom. (graf. 3). Broj uraslih stabala jele, smreke i bukve u pomladak i mladik je oko 4 puta veći kod maksimalne nezastrte površine i kreće se od 172 kom. do 709 komada, (graf. 5). Uraštenje jele u pomladak je nešto veći od 3 puta (graf. 6), od 154 do 563 komada, a kod smreke oko 8 puta i to od 17 do 146 komada (graf. 7). Ukupna totalna visina jelovih stabala je oko 2 puta veća na plohama koje imaju maksimalnu nezastrtu površinu i kreće se od 243 do 535 metara (graf. 10), dok se kod smreke taj raspon kreće od 54 do 216 metara (graf. 11). Kod maksimalne nezastrte površine visinska proizvodnja jele, smreke i bukve se povećava 4,5 puta i to od 54 do 250 metara (graf. 14), a kod smreke čak 13 puta i to od 7 do 93 metra (graf. 15). Navedeni numerički podaci potvrđuju naprijed navedene zaključke o reagiranju pomladka i mladika jele, smreke i bukve na nezastrtu površinu u sastojim. 5. Utjecaj volumena krošanja u sastojini na elemente pomlađivanja Na 50 pokusnih ploha, gdje smo istraživali utjecaj volumena krošanja na elemente pomlađivanja, volumeni krošanja preračunati na 1 hektar se s kreću od 25.000 m do 125.000 m3. U račun su uzete krošnje stabala od 3 cm prsnog promjera pa na više. Te vrijednosti nam, zorno predstavljene, daju stupac krošanja visok 2,5 m na 1 ha, odnosno stupac visok 12,5 metara na 1 ha. Tako visoki stupac nosi prije svega u sebi organe asimilacije, te njegova veličina znatno utiče na veličinu prirasta drvne mase, međutim, isto tako on ima utjecaja na prirodno pomlađivanje. U regularnoj sastojini ispod tako visokog stupca ne bi bilo govora o nekom prirodnom pomlađivanju, ali kako se ovdje radi o prebornim sastojinama grupimične strukture krošnje su tu tako raspoređene da je omogućen razvoj stabala donjih etaža pod stablima gornjih etaža, kao i razvoj pomladka mladika u najnižim slojevima sastojina. Utjecaj volumena krošanja na elemente pomlađivanja prikazali smo na grafikonu 1—16, slika 22 i 23. Negativni koeficijenti smjera, relativno uske granice konfidencije te signifikantne F vrijednosti nas upućuju da i taj elemenat strukture sastoji ne ima vidnog utjecaja na prirodno pomlađivanje u prebornoj šumi. Odstupanja se uočavaju jedino kod bukve. Volumeni krošanja stabala na pojedinim istraživanim pokusnim plohama se kreću od 1.000 m3 do 5.000 m3 maksimalno. Pod minimalnim volumenom krošanja javlja se na pokusnim plohama 1.410 komada pomladka i mladika jele, smreke i bukve (graf. 1), a pod maksimalnim volumenom 2 puta manje, tj. 697 komada. Smanjenje broja pomladka i mladika jele je manje (graf. 2) nego smreke (graf. 3). Kod jele se kreće od 1.023 do 614 komada, a kod smreke od 355 do 42 komada. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 22 <-- 22 --> PDF |
UTJECAJ NEZASTRTE POVRŠINE U SASTOJiNI NA: 1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik 2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik 3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik i Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika Kom 1900 A = 640,513 8 = 6,68348 F--13,6482 1600 uoo 1200 1000 800 600 _J i i 20 40 60 100 120 140 20 40 60 80 100 120 140 m 1400 A = 537,5S5 B=4,55704 ´ 2 A = 122,911 : F .5,7104 F. 8,8271 1200 1000 . »00 -^^" " "" 6 00 ^ ^ i . i . i 20 40 60 »0 100 120 140 m ´ 20 40 60 80 100 120 140 500 A . 62,943 B.2,1»700 , F = 16,6S03 400 300 s^. ´s^^— 200 ^ ´X^-´´ 100 .-" / 20 40 60 801 100 1 1 120 1 1 140 20 40 60 80 100 120 140 T´r-mZ kom. 45 A = 38,6S5 F =0,0716 B---0,01860 4kom 10 A=2,799F= 2,7786 B = 0,03212 "~ — — — 40 35 30 ; ,- ~-~-, . i , i . l i . i . i 20 40 60 80 100 120 140 S1.2C 440 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 30 <-- 30 --> PDF |
UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA DRUGE ETAŽE NA.´ 9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 1310 Totalna dužina pomladka i mladika jele K11 Totalna dužino pomladka i mladika smreke 1512 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 A = 689/363 B =-0/22045 F = 6/1H7 1000 1500 ´ A=85/562 8=0/00576 F = 0/1117 - _l __i_ "^i SI. 27 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g. Dužinska proizvodnja jele za 5g. Dužinska proizvodnja smreke za 5g. Dužinska proizvodnja bukve za 5g. A =266/176 B = -0,13273 13. F = 5/5159 ;nnm3 A = 184,666 B=-0/09U3 14. F = 5,2752 A=21,603 B = -0/00<43^ 16. F=0,5186 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 44 <-- 44 --> PDF |
The author obtained nonsignificant results in investigating the influence of the horizontal projections of tree crowns of the 2nd story on the elemente of regeneration, but he obtained highly significant results in trees of the 3rd story of the stand. Under a maximal shading of the soil through tree crowns of the 3rd story the number of the newly established reproduction decreased 4 times in a 5-year period. The number of Fir stems diminished 3 times, and the number of Spruce stems 21 times. The more the coefficient of crown cover approaches the value of 1.00, the more favourable are the conditions far regeneration. Fir is more indiffirent to this change than Spruce. Similarly to the coefficients of crown cover, the multiple shaded crowns exercise an influence on the natural regeneration. Through the increase of multiple shaded crowns per unit of area the conditions for regeneration diminish. When the unshaded area in the stand increases, Spruce reacts with its presence most, then Fir and Beech. In the maximally unshaded area — in the studied forest — the sum of height increments of Spruce stems increased 13times, that of Fir stens 5times with respect to the minimally unshaded area. Through the increase of the volume of tree crowns per umt of area the conditions for natural regeneration are conspicuously diminished. When comparing the influence of the horizontal crown projections on the elements of regeneration with the influence of the crown volumes on these same elements, it can be concluded that the horizontal projection of crowns exercises a greater influence on the regeneration than volume of crowns does. Ninsignificant results were obtained when investigating the influence between the basal area and the elements of regeneration, and it can be concluded that this element of stand structure is not the best index of the conditions for natural regeneration. Of the total light intensity in the open — in the studied stands — a minimum of 0.675% and a maximum of 19.57°/o reach down to 20 cm. above ground. Despite the fact that Fir adapts itself very well to a relatively small amount of light, one part of seedlings die, apart from other causes, also from lack of light. During the developmental stage of young reproduction also one part of plants die because of insufficient amount of light, and that with the highest percentage at the age of 1—5 years. A small number of plants which succeed to survive this age vegetate and put up with the minimum amount of light, waiting that the space above them should somehow be opened and the light brought to them in order to supply conditions for their normal life. Spruce is much more sensitive to the lack of light than Fir, so that in areas with minimum amount of light it does not appear, or if it does, it dies the developmental stage of seedling already. Because of a small number of Beech seedlings and saplings, and because of lack of Beech stems in the upper storeys of the investigated stands, the author was not able to draw conclusions to the behaviour of Beech under the conditions ruling in these stands. On the basis of the results of his investigations the author can maintain that in the investigated stands of Fir with Hardfern there exist all conditions for a good and successful natural regeneration. These conditions relate to the biological-ecological characters of individual tree species composing this stand, as well as to the ecological factors ruling in the region investigated. If there appears a problem of renewal of these stands, it is caused by the absence of tending or by ill-conducted tending and felling of stands. Considering that with his results of investigations the author has established that there exists a very strong correlation between the elements of stand structure and those of the regeneration, and that by changing the elements of structure also the conditions for regeneration are changing — the silviculturist can affect with his interventions the structural elements by changing them, all with the aim to convey these stands to optimum regeneration and maximum production. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Of the structural elements of stand the author investigated only those, which he considered that they influence mostly the natural regeneration, to wit: — horizontal projection of crowns of all trees in the stand, — horizontal projection of crowns of trees of the 1st, 2nd and 3rd storeys, — coefficient of crown cover, — multiple shaded crowns, — unshaded area in the stand, — volume of crowns of all trees in the stand, — volume of crowns of trees of the 1st, 2nd and 3rd storeys, — total basal area in the stand. As elements and indices of natural regeneration in the selection stand the author took the following ones: — total number of young reproduction and young stand of Fir, Spruce and Beech, — number of young reproduction and young stand of Fir, — number of young reproduction and young stand of Spruce, — number of young reproduction and young stand of Beech, — total number of stems of Fir, Spruce and Beech grown into young reproduction and young stand, — number of Fir stems grown into young reproduction and young stand, — number of Spruce stems grown into young reproduction and young stand, — number of stems grown up from young reproduction and young stand, — sum of total heights of young reproduction and young stand of Fir, Spruce and Beech, — sum of total heights of young reproduction and young stand of Fir, — sum of total heights of young reproduction and young stand of Spruce, — sum of total heights of young reproduction and young stand of Beech, — sum total of height increments of stems of Fir, Spruce and Beech during the 5-year period, — sum of height increments of Fir stems during the 5-year period, — sum of height increments of Spruce stems during the 5-year period, — sum of height increments of Beech stems during the 5-year period, — Performed was a correlation analysis of the elements of stand structure and those of regeneration by the method of least squares. Compared and recorded were the parameters and confidence limits in the linear regression y = A + B x, performed the variance analysis calculated and recorded the F-values. The tabular Fo.05 = 4.04 while Fo.oi = 7.19. On the basis of results obtained and presented in 192 graphs it may be asserted with certainty that there exists a strong connection and regularity between the mentioned elements of structure and the elements of regeneration. Greatest influence is exercised on the regeneration by the elements of stand structure arranged in the following order of sequence: — unshaded area, — horizontal projection of crowns, — multiple shaded crowns, — coefficients of crown cover, — volumes of crowns, — basal area. Fir, as the most skiophilous tree species of this country, endures an increased soil shading by tree crowns better than Spruce. With doubly increased soil shading, the number of Firs of the young reproduction and young stand decreases twice, while the number of Spruces decreases seven times. Highly placed crowns of trees of the 1st story of stand, also direct and difluse light, which the crowns of these trees allow to pass to the young reproduction and young stand, as well as the rich seed set of these trees are the reason why through the increased share of the horizontal projections of crowns of these trees the conditions for a natural regeneration are improved. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 42 <-- 42 --> PDF |
66. R a č k i V. (1887): Tobolac pobiraka za šumare. Šum. List. 67. Rau š Đ. (1967): Tabele fitocenološkog snimanja u Zalesini. Zagreb, (rukopis) 68. Rubne r T. (1960): Die pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaus. Berlin. 69. Š a f a r J. (1969): Prilozi rješavanju problema o održavanju i pomlađivanju jele na području Gorskog kotara. Šum. List. (1968): Tokovi izmjene smjese jele i bukve u prašumi. Šum. List. 5/6 (1963): Uzgajanje šuma. Zagreb. (1962): Problem i pojam skupinastog gospodarenja. Mogućnosti za primjenu u našoj praksi. Šum. List. (1957): O pomlađivanju jele na planinskom području Hrvatske. Šum. List. (1955): Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele. Anali inst. za eksp. šum. Akad. Zagreb. (1953): Proces pomlađivanja jele i bukve u hrvatskim prašumama. Šum. List. (1949): Prorede u prebornim šumama. Šum. List. (1948): Preborna šuma i preborno gospodarenje. Zagreb. 70. Škori ć A. (1965): Pedološki praktikum. Sveuč. u Zagr. Zagreb. 71. Škre b S. (1942): Klima. Zemljopis Hrvatske. Zagreb. 72. Šule k B. (1866): Korist i gojenje šumah. Zagreb. 73. Š u r i ć J., P r a n j i ć A. (1966): Šurićeve (Pranjić) tarife za bukvu, jelu i smreku. Šum.-teh. Priručnik. 74. Šuri ć S. (1933): Preborna sjeća u neuređenim prebornim šumama i šumama tipa prašume. Šum. List. 75. Tomaševsk i S. (1959): Prilog određivanju minimalnih masa poslije sječe u prebornoj šumi. Šum. List. 76. TordonyE . (1898): Preborna šuma. Šum. List. 77. T r e g ub o v V. i dr. (1957): Prebiralni gozdovi na Snežniku. Institut za gozdno in lesno gosp. Slov. Ljubljana. (1950): Prebiralno gospodarstvo v manjših gozdnih enotah. Gozd. inst. Ljubljana. 78. Vajd a Z. (1946): Uzgajanje šuma. Priručnik. Zagreb. (1933): Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u sastojinama Gorskog Kotara. Zagreb. 79. Vesel i D. (1949): Osnovi uzgajanja šuma, Sarajevo. 80. Vina š B. (1961): Struktura a vyvoj prirozenych porostu s jedli Prace VUL CSSR. Summary NATURAL REGENERATION AS A FACTOR OF STAND STRUCTURE IN FORESTS OF SILVER FIR WITH HARDFERN (BLECHNO-ABIETETUM HORV.) An investigation on the influence of stand structure on the natural regeneration in selection forests of Silver Fir with Hardfern (Blechno-Abietetum Horv.) was carried out in the Gorski Kotar region (Croatia) in the Faculty forest of Zalesina on 50 experimental plots totalling 2 hectares. Experimental plots were laid out in the forest association of Silver Fir with Hardfern (Blechno-Abietetum Horv.) and in two subassociations, viz Blechno-Abietetum hylocomietosum Horv. and Blechno-Abietetum typicum Horv. facies Vaccinium myrtillus The mentioned association is found in the climazonal region of Beech and Fir of the Dinaric Mountain Massif. Soils on which the mentioned stands have developed represent acid-brown and brown podsolic soils, and podsols; they developed on Palaeozoic sand sediments. The area investigated lies at 800 m. above sea-level. On the basis of two measurements performed within a 5-year period on all experimental plots, there were obtained numerical data concerning elements of stand structure, elements and indices of natural regeneration. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 41 <-- 41 --> PDF |
38. K o n š e 1 J. (1931): Struöny nastin tvorby a pesteni lesu v biologickem pometi. Brno. (1923): Nauka o lesnicah stanovistich. Brno. 39. Korpe l Š. (1965): Vplyv druhoveho zloženia jedlovo-bukovych porastov na prirodzenu obnovu jedle. Sbor. vedec. prac Lesn. fakulty VSLD vo Zvolen. Zvolen. 40. Korpe l S., Vina š B. (1965 a): Pestovanie jedle. Bratislava. 41. Kö s tie r J. N. (1953): Waldpflege. Hamburg, Berlin. (1952): Ansprache von Dickungen. Berlin, Hamburg. (1950): Waldbau. Berlin, Hamburg. 42. Krutzsc h H. (1952): Waldauf ban. Berlin. 43. Kunze l K. (1957): Nutzungdsgang und der Nutzungsplanung bei der Wiederverjüngung der Mischbestände in Ostschwarzwald. Algemeine Forstzeutung 12. 44. Leibundgu t H. (1956): Waldpflege. Bern. (1953): Beobachtungen über den Streneabban einiger Baumarten in Lehrwald der ETH. Schweuz. Zeitschr. für Forstwesen 4/5. 45. Letni k J. (1942): Naoblaka i sijanje sunca. Zemljopis Hrvatske I dio, Zagreb. 46. Loren z H. (1948): Lehr-und Handbuch forstwirtschaft, III band. Wien. 47. M a g i n e E. (1967): Investigations on factors Affecting the natural regeneration of Silvar Fir in the Apennines. XIV IUFRO kongres. München. 48. M a k s i ć, B., P e n z e r, Š i k i ć, Knežević M. (1962): Klimatske i agroklimatske osobine južnog Kalničkog prigorja, Zagreb. 49. Manojlovi ć M. (1927): Teorija prebiranja. Šum. List. 50. Margareti ć F. (1963): Klima i klimatosogija (klasifikacija klime). Sum. enciklopedija I., Zagreb. (1942): Oborine, Zemljopis Hrvatske. Zagreb. 51. Mati ć S. (1972): Prirodno pomlađivanje u zaraženim jelovim sastojinama. Zagreb. Sum. List. 11/12 52. M a t i ć V. (1959): Taksacioni elementi prebornih šuma jele, smrće i bukve na području Bosne. Rad. Sum. fak. i inst. za šum. i drvnu ind. u Sarajevu. Sarajevo. (1956): Normalno stanje u jelovim i smrćevim prebornim šumama. Rad. polj. fak. Univ, Sarajevo. 53. M a r i n o v M. (1964) Vozobnovjanane na smesenita bukovo-elovosmrčevoj gori. Gor, stop. 20 (1964) 54. Maye r H. (1909): Waldbar auf naturgesetzlicher grundlage. Berlin. 55. Mila s B. (1949): Razvoj prebornih šuma i smjernice rada na njihovoj obnovi i njezi. Šum. List. 56. Mileti ć Z. (1954): Istraživanja širenja (ekspanzije) krune u prebornoj sastojini bukve. Glas. Šum. fak. Beograd. (1952): Struktura i prinos teoretske normalne preborne šume. Jug. Akad. znan. i umj. 289 knjiga. Zagreb. (1950): Osnovi uređivanja preborne šume. knjiga I. Beograd. (1927): Gospodarska osnova »B« gospodarstvene jedinice Mala Javornica kr. šum. uprave u Novom. Zagreb. 57. Mlinše k D. (1968): Slobodna tehnika gajenja šuma na osnovu nege. Beograd. 58. MoiseevV. NaumenkoZ. (1957): O sočetanij grupovo viboroenih i postepenih rubok. Les, hazj. Moskva. 59. Nešt o ro v V. T, (1958): Lesovodstvo. Moskva. 60. Pe r in H. (1952): Sylviculture. Nancy. 61. Petrači ć A. (1931): Uzgajanje Šuma II. Zagreb. 62. Pintari ć K. (1969): Njega šuma. Sarajevo. 63. Pobedinsk i A. V. (1969): Ocenka uspešnosti estestvenogo vozobnovlenija. Les. hazj-aj. 1. 64. Polarisk y B. (1947): Priruöka pestovany lesu. Brno. (1937): Lesnicke pestovani dfevin cizohrajnych se žfetelem na pomery v CSR. Praha. 65. Pranji ć A. (1963): Ovisnost drvne mase stabla o promjeru krošnje i visini. Šum. List. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 40 <-- 40 --> PDF |
21. Ellenber g H. (1963): Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen. Stuttgart. 22. Falalee v E. N. (196 i): Pihtovie lesa Sibiri i ih kompleksnoe ispoljzovanie. Moskva. (Rus). 23. Fieldin g J .M. (1947): The seeding and Natural regeneration of Monterey pine in south Australia. Canberra. 24. Frančiškovi ć S. (1957): Varijabilnost brojeva stabala i kružnih ploha u prebirnom uzgoju. Analiza za eksper. šum. Vol II. Zagreb. (1955): Zastrta površina u prebornoj šumi. Anali inst. za eksper. šum. Jugos. Akad. znan. i umjet. Vol. I. Zagreb. (1938): Prilog proučavanju taksacionih elemenata u probornim šumama. Sum. List. (1927): Šume i šumarstvo vlastelinstva Thurn Taxis u zapadnoj Hrvatskoj. Sum. List. 25. Golubi ć S. (1958): Prilog poznavanju klime primorske regije Jugoslavije. Georg. Glasn. XX. Zagreb. 26. Gorelkov D., Marinov M., Spasov N. (1958): Podpomogone estestvenot o vozobjovjavane v našite bukovi i iglalistni gori. Sofija. 27. Grac a ni n M. (1950): Mjesečni kišni fa´ktori i njihovo značenje u pedološkim istraživanjima. Poljop. znanstv. Smotra, 12. Zagreb. 28. Hol l F. (1914): Upute u uzgoj i sadnju šumskog drveća. Sarajevo. 29. Horva t I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. Šum. encikl. II. Zagreb. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Acta biologica II. knj. 30. Zagreb. (1950): Šumske zajednice Jugoslavije. Zagreb. (1957): Die Tannenwälder Kroatiens in pflanzensoziologischen und forstlichen Zusammenhang. Schweiz. Zeitschr. für Forstwesen, 10/11. Zürich. (1938): Biljnosociolaška istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. za šum. pokuse, knj. VI. Zagreb. 30. Hosi e R. C. (1953): Forest regeneration in Ontario, Toronto. 31. Hre n V. (1968): Dinamika horizontalnog širenja krošanja bukve i jele u nekim zajednicama zapadne Hrvatske. Šum. List. (1968): Istraživanja tipova šuma i šumskih staništa gospodarske jedinice Brod na Kupi. Zagreb (studija) 32. Huf nagi L. (1896): Što je preborna šuma. Šum. List. (1895): Preborna šuma, njezina normalna slika, drvna zaliha, prirast i prihod. Šum. List. 33. J o v a n o v i ć A. (1925): Važnost normale kod uređivanja u prebornim šumama. Šum. List. 34. Juriči ć H. (1942): Vlaga u zraku. Zemljopis Hrvatske I dio, Zagreb. 35. Ke s t erča n ek F. X. (1882): Prilozi za povijest šuma i šumskog gospodarstva kod Hrvata. Šum. List. 36. K e r n A. (1916): Praksa uređenja šuma uopće, a kod zemljišnih zajednica napose. Šum. List. (1898): Uređivanje prebornih šuma. Šum. List. 37. Kie p a c D. (1965): Uređivanje šuma. Zagreb (1963): Struktura sastojine. Šum. encikl. II. Zagreb. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Zagreb. (1962): Novi sistem uređivanja prebornih šuma (dodatak). Polj. šum. komora. Zagreb. (1961): Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Polj. šum. komora. Zagreb. (1961): O nekim normalama u jelovim prebornim šumama. Šum. List. (1961): Normalne frekvencije krivulje broja stabala u prebornoj šumi. Šum. List. (1960): Prirasne tablice za jelu na području fakultetske šumarije Zalesina. Glasn. za šum. pokuse, br. 14. Zagreb (1956): Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim cenozama Gorskog kotara. Glasn. za šum. pokuse, Zagreb. (1954): Komparativna istraživanja debljinskog, visinskog i volurnnog prirasta u fitocenozi jele i rebrače. Šum. List. (1953): O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesina. Glasnik za šum. pokuse. Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 39 <-- 39 --> PDF |
pomlađivanje. Ti uvjeti se odnose na biološko ekološka svojstva pojedinih vrsta drveća koja sačinjavaju tu sastojinu kao i na ekološke čimbenike koji vladaju na istraživanom području. Ukoliko se javlja problem obnove ovih sastojina, on je najvećim dijelom uzrokovan izostankom njege ili pogrešno vođenom sječom i njegom sastojina. S obzirom da smo s našim rezultatima istraživanja dokazali da postoji vrlo visoka korelacija između elemenata strukture i elemenata pomlađivanja, te da se promjenom elemenata strukture mijenjaju i uvjeti za pomlađivanje, uzgajivač može sa svojim zahvatima djelovati na strukturne elemente, mijenjati ih, a sve u cilju privođenja tih sastojina optimalnoj regeneraciji i maksimalnoj proizvodnji. LITERATURA i. A n i ć M. {1964): II dinamismo di crescita Iongitudinale di alcune specie arborea durante il periodo vegetativo. Firenze. (1959): Šumarska fitocenologija, II dio, Zagreb (skripta). (1942): Sume u Hrvatskoj, II dio, Zagreb 2. Ank o B. (1963): Dinamika visinske rasti jelke in bükve v kočevskom pragozdu in gojitveni zaključki. Ljubljana. 3. Bagae v S. N. (1963): Rost drevesnyh porod pri razliönyh usloviah in zatenenija v molodnjahah. Lesn. ž. 4. Bake r F. S. (1931): Suitibility of brusch lands in the intermountain region for the growt of natural or planted western yelow pine forefts. Washington. (1950): Principles of silviculture. London. 5. Balsige r R. (1925): Der Plenterwald und seine Bedeutung für die Forstwirtschaft der Gegen wort. Bern. 6. Bena k V. (1888): Upliv svjetla na rast drveća. Šum. List. 7. Bernadzk i E. (1965): Untersuchungen zur Wahl des Verjüngungs Verfahrens und Verjungungszeitpunktes in Tannenbeständen an ihrer nordöstlichen Grenze in Polen. Zürich. 8. Bertovi ć S. (1970): Šumsko vegetacij ska područja i njihovi klimatski odnosi kao osnove za regionalnu tipološku kvalifikaciju šuma u Hrvatskoj. Zagreb, (disertacija) 9. Bunuševa c T. (1951): Gajenje šuma I. Beograd. (1950): Tehnika obnove i gajenje šuma. Beograd. 10. Burge r H. (1941): Holz, Blattmenge und Zuwachs. Ein Plenterwald mittlerer Standortsgüte. Mittig. d. Seh. A.f.d.f.v.w. XXII Bd. I i II H. 11. Burschel P., Huss J., Kolbhenn R (1964): Die natürliche Verjüngung der Buche. Frankfurt am Main. 12. Böhmer-Skinnemoen (1927): Der Plenterwald. Schw. Z.f.F.W. 13. Ćiri ć M. (1962): Pedologija za šumare. Beograd. 14. Co kl M. (1960): Oblikovanje prebiralnih sestojev pri urejenju gozđov. Gozd. Vest. 15. Cordaši ć F. (1881): Nauke a sađenju i gajenju šumah. Zagreb. 16. Dekani ć I. (1970): Tehnika uzgajanja šuma (predavanja) Zagreb. (1963): Proučavanje optimalne strukture sastojine (po vrstama drveća i etažama) u vezi sa korišćenjem sunčane energije, hranjiva u tlu i gospodarske namjene (preborne sastojine) Zagreb. 17. Drassa l V. R. (1924): Prebiralni gozd. Šum. List. 18. Drin i ć P. (1956): Taksacioni elementi sastojina jele smrće i bukve prašumskog tipa u Bosni. Radovi Polj. šum. fak. u Sarajevu. 19. Ei ć N. (1956): Nešto o minimalnoj masi u prebornoj šumi. Šum. List. 20. E i s e n r e i c h H. (1956): Schnellwachsende holzarten. Berlin. 457 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 38 <-- 38 --> PDF |
11. Povećanjem volumena krošanja po jedinici površine u sastojini, vidno se smanjuju uvjeti za prirodno pomlađivanje. Komparirajući utjecaj horizontalnih projekcija krošanja na elemente pomlađivanja sa utjecajem volumena krošanja na te iste elemente, možemo zaključiti da horizontalna projekcija krošanja ima veći utjecaj na pomlađivanje od volumena krošanja. Na osnovu pozitivnih koeficijenata smjera, možemo zaključiti da nam se uz povećanje učešća volumena krošanja stabala prve etaže poboljšavaju uvjeti za prirodno pomlađivanje. 12. Komparirajući utjecaj volumena krošanja stabala II etaže na pomlađivanje sa utjecajem horizontalnih projekcija krošanja II etaže zaključujemo da volumeni krošanja II etaže imaju jači utjecaj na pomlađivanje od horizontalnih projekcija krošanja te iste etaže. Povećanim učešćem jednog i drugog elementa strukture smanjuju se uvjeti za pomlađivanje s tim, što smo kod volumena krošanja II etaže dobili najvećim dijelom signifikantne rezultate. 13. Istražujući utjecaj volumena krošanja III etaže na pomlađivanje došli smo do analognog zaključka, kao i kod utjecaja horizontalnih projekcija krošanja stabala III etaže na elemente pomlađivanja, naime visoko signifikantni rezultati govore nam da se povećanjem volumena krošanja stabala III etaže u sastojini smanjuju uvjeti za prirodno pomlađivanje. 14. Na osnovu naših istraživanja nismo mogli pronaći čvrstu vezu između temeljnice i elemenata pomlađivanja. I pored toga što su nam svi koeficijenti smjera kod naših pravaca izjednačenja bili pozitivni, te nam govore da se povećanjem poboljšavaju uvjeti za pomlađivanje, taj elemenat strukture sastojine nije najbolji pokazatelj o uvjetima za prirodno pomlađivanje. 15. Od ukupnog intenziteta osvjetljenja na otvorenom prostoru u istraživanim sastojlnama dopire do visine od 20 cm iznad tla 0,675% svjetla minimalno, 19,570% maksimalno. 16. Jela se vrlo dobro prilagođava relativno maloj količini svijetla. I pored minimalne količine svijetla koja dopire do tla, njezino sjeme klija u dovoljnim količinama, te prelazi u pomladak. Međutim, već u razvojnom stadiju ponika pored ostalog i uslijed male količine svijetla jedan dio ponika ugine. U pomladku jedan veći dio biljaka ugiba i to najvećim postotkom u dobi od 1—5 godina. Mali broj biljaka koje uspijevaju preživjeti tu starost vegetiraju i zadovoljavaju se minimalnom količinom svjetla čekajući da im se na bilo koji način otvori prostor iznad njih i dovede svijetlo, kako bi mogle nastaviti normalni razvoj. 17. Smreka je mnogo osjetljivija na pomanjkanje svijetla od jele, tako da se ona na površinama sa minimalnom količinom svijetla i ne javlja, a ako se javi ugiba već u razvojnom stadiju ponika. 18. Zbog malog broja bukovog pomladka i mladika, te zbog pomanjkanja bukovih stabala u gornjim etažama ove sastojine nismo mogli donijeti zaključke o ponašanju bukve u uvjetima koji vladaju u istraživanim sastojinama. Na osnovi naših rezultata istraživanja možemo tvrditi da u istraživanim sastojinama jele s rebračom postoje svi uvjeti za dobro i uspješno prirodno |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 37 <-- 37 --> PDF |
vodnja jele, smreke i bukve u razdoblju od 5 g., visinska proizvodnja jele u razdoblju od 5 g., visinska proizvodnja smreke u razdoblju od 5 g. i visinska proizvodnja bukve u razdoblju od 5 g. 3. Komparirajući tih 12 elemenata strukture sastojine sa 16 elemenata pomlađivanje metodom najmanjih kvadrata dobili smo 192 grafikona linearnih regresija Y = A + Bx. Na osnovu dobivenih rezultata možemo sa sigurnošću tvrditi da postoji čvrsta veza i zakonitost između navedenih elemenata strukture i elemenata pomlađivanja. 4. Od svih istraživanih elemenata strukture sastojine, po jačini utjecaja na pomlađivanje, mogu se poredati slijedeći elementi: nezastrta površina, horizontalna projekcija krošanja, višeslojne zastrte krošnje, koeficijenti prekrivanja, volumeni krošanja i temeljnica. 5. Povećanjem horizontalne projekcije krošanja smanjuju se uvjeti za pomlađivanje, a ta ovisnost jednog elementa o drugom izražava se u vrlo visokim F vrijednostima. Jela kao najskiofilnija vrsta bolje podnosi povećanu zastrtost tla nego smreka. S dvostruko povećanom zastrtošću tla dvostruko se smanjuje broj pomladka i mladika jele, dok se broj pomladka i mladika smreke smanjuje 7 puta. 6. Iako nismo u većini slučajeva dobili signifikantne F vrijednosti, možemo ipak zaključiti da se povećanim učešćem horizontalnih projekcija krošanja stabala I etaže poboljšavaju uvjeti za pomlađivanje. Visoko nasađene krošnje, direktno i difuzno svjetlo koje krošnje tih stabala propuštaju do pomladka kao i obilno rađanje sjemenom tih stabala razlogom su poboljšanih uvjeta za pomlađivanje. Pod krošnjama stabala I etaže stvaraju se povoljniji uvjeti za prirodno pomlađivanje smreke nego jele. 7. Nesignifikantne rezultate smo dobili istražujući utjecaj horizontalnih projekcija krošanja stabala II etaže na elemente pomlađivanja, a visoko signifikantne rezultate smo dobili istražujući utjecaj horizontalnih projekcija krošanja stabala III etaže na elemente pomlađivanja. Povećanjem horizontalne projekcije krošanja stabala III etaže, bitno se smanjuju uvjeti za pomlađivanje. Pod maksimalnim zastorom tla s krošnjama te etaže 4 puta se smanjuje broj novostvorenog pomladka u razdoblju od 5 g. Broj pomladka i mladika jele smanjuje se 3 puta, a smreke 21 put. 8. što se koeficijent prekrivanja približuje vrijednosti 1,000 to su povoljniji uvjeti za pomlađivanje. Rezultati su signifikantni, a jela je indiferentni ja na promjene koeficijenta prekrivanja nego smreka. 9. Višestruko zastrte krošnje analogno koeficijentima prekrivanja igraju važnu ulogu kod stvaranja uvjeta za prirodno pomlađivanje. Uz signifikantno dobivene rezultate možemo zaključiti da se povećanjem višestruko zastrtih krošanja po jedinici površine smanjuju uvjeti za pomlađivanje. 10. Smreka, jela pa i bukva najviše reagiraju svojim pridolaskom, a i uspijevanjem na povećanu nezastrtu površinu u sastojinu. Na osnovu dobivenih visokosignifikantnih rezultata možemo pored ostalog zaključiti, da nam se kod maksimalne nezastrte površine u sastojini visinska proizvodnja jele, smreke i bukve povećava za 4,5 puta, od tog se visinska proizvodnja jele povećava za 5 puta, a smreke 13 puta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 36 <-- 36 --> PDF |
zimo do zaključka da postoji sličnost sa slikama 30 i 31, tj. s grafikonima koji nam prikazuju utjecaj temeljnice na elemente pomlađivanja. Ta sličnost proizlazi iz činjenice da su nam stabla I etaže najvećih prsnih promjera te da ona najvećim dijelom učestvuju u ukupnoj temeljnici. Iz dobivenih grafikona, na slikama 30 i 31, uočavamo da ne postoji velika razlika u pojavi elemenata pomlađivanja kod minimalne i maksimalne temeljnice. Na graf. 1 kod minimalne temeljenice pojavljuje nam se 801 komad pomladka i mladika jele, smreke i bukve, a kod maksimalne 1.280 komada. Na grafikonu 2, jele, imamo 633 kom. kod minimalne, a 986 kod maksimalne temeljenice, dok nam se smreka javlja sa 130 komada minimalno i 258 komada maksimalno (graf. 3). Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik s povećanom temeljnicom se povećava od 343 do 420 komada (graf. 5). Jela se kreće u relacijama od 291 do 336 komada (graf. 6), a smreka od 50 do 83 komada (graf. 7). Totalna dužina pomladka i mladika jele, smreke i bukve kreće se od 432 do 689 m (graf. 9). Pomladka i mladika jele ima kod minimalne temeljenice 264 m, a kod maksimalne 445 m (graf. 10), dok je smreka u rasponu od 88 do 145 m (graf. 11). Visinska proizvodnja kod jelovih, smrekovih i bukovih stabalaca kreće se od 142 do 237 m (graf. 13). Pomladak i mladik jele kod minimalne temeljnice proizvode 92 m, a kod maksimalne 168 m (graf. 14), dok se kod smreke ta proizvodnja kreće od 34 do 47 m (graf. 15). V ZAKLJUČCI Svrha ovog rada bila je da se ustanove odnosi između elemenata strukture sastoj.ine i pomlađivanja u prebornoj sastojini jele s rebračom (Blecho- Abietetum Horv.). Na osnovu istraživanja na pokusnim plohama te razrade prikupljenih podataka, došli smo do slijedećih zaključaka: 1. Od elemenata strukturne sastojine uzeli smo u razmatranje samo one elemente za koje smatramo da imaju najviše utjecaja na prirodno pomlađivanje. Ti elementi su horizontalna projekcija krošanja svih stabala u sastojini, horizontalna projekcije krošanja stabala I, II i III etaže, koeficijent prekrivanja krošanja, višestruko zastrte krošnje, nezastrta površina u sastojini, volumen krošanja svih stabala u sastojini, volumen krošanja I, II i III etaže i ukupna temeljnica u sastojini. 2. Kao elemente i pokazatelje prirodnog pomlađivanja u prebornoj sastojini uzeli smo: Ukupan broj pomladka i mladika jele, smreke i bukve, broj pomladka i mladika jele, broj pomladka i mladika smreke, broj pomladka i mladika bukve, ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik jele, smreke i bukve, broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik, broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik, hroj izraslih stabala iz pomladka i mladika, ukupna totalna visina pomladka i mladika jele, smreke i bukve, totalna visina pomladka i mladika jele, totalna visina pomladka i mladika smreke, totalna visina pomladka i mladika bukve, ukupna visinska proiz |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 35 <-- 35 --> PDF |
UTJECAJ TEMELJNICE NA.´ 9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za5g. 10 Totalna dužina pomladka i mladika jele U Dužinska proizvodnja jele za 5g. 11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g. 12 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bUKVe za 5g . 900 A = 388,807 B = 85,649 A = 126,090 B=31,61752 / 13 8 00 F = 2,2612 / F =0,8015 „. -^ / 700 600 ´~^^~^~ 500 ^-^^ 400 X /* 300 / .1,2 1,0000 2,0000 3,0000 1,0000 2,0000 3,0000 A = 233,455 B = 85,649 A = 78,991 B = 25,42806 / 14. F =1/5096 F=0,9266 400 300 2 00 / j i 1,0000 2,0000 3,0000 1,0000 2,0000 3,0000 A = 31,61032 B = 4,49516 15. F =0,2096 / 200 1,0000 2,0000 3,0000 1,0000 2,000 3,0000 H0 AA.76,445 B=5/06760 12. A = 15,688 B =1,66068 16. F.0/2290 F = 0/1910 120 ^ 100 80 00 1 1 L 1 i _J _..l i 1 .i L 1,0000 2,0000 3,0000 1,0000 2,0000 3,0000 .31 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 34 <-- 34 --> PDF |
UTJECAJ TEMELJNICE NA: 1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik 2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik 3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik U Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika kom. kom.I 1600 A = 721,781 B = 159,42972/ 1 8oOrA-- 330,179 B = 25,72280 5 F=1,S724 F = 0,1040 kom 1200 2,0000 3,0000 A = 574,355 B =117,78851F =1,7524´ 2. ^ 400 ^ 1,0000 2,0000 3,0000 A = 284,418 B=14,87799 F = 0,0523 300 300 " 6 00 200400 100 om 400 1,0000 2,0000 3,0000 A =109,152 B=42,59472F= 1,5156 3 |2 1,0000. J 2,0000 -L 3,0000 300 200 - — 100 kom 50 / 1,0000 2,0000A = 35,825F=0,0443 3,0000 B=0,82702 1,0000 2,0000A =1,032 B= 1,61 949 F = 2,7940 3,0000 6 T 4 1,0000 2,0000 SL 30 1,0000 2,0000 3,0000 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 33 <-- 33 --> PDF |
UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA TREĆE ETAŽE NA.´ 9 Ukupna totalna đažina pomladka i rnladika 13 Ukupna dužinska Droizvodnja za 5g. 10 Totalna dužina pomladka i rnladika jele K Dužinska proizvodnja jele za 5g. 11 Totalna dužina pomladka i rnladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g. 12 Totalna dužina pomladka i rnladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g -0,11138 13 F =7,7538 5 00|-A=446,527 B =-0,14096 10 A=1B0,B6I B=-0,07864 14 F =7,9058 F = 6,8074 400 300 L_ )nnn m 3 1000 1500 1000 1500 500 1000 1500 2000 nnn™3 A = 89,361 B = -0,00084 12 A=18/071F = 0,1229 B=0,00161 16. F=0,0043 3 2 r 2 8 <2 4 — _ 2 0 ~ —´ — -. I 6 r " ^ 12 L__ 1000 1500 2000 500 1000 1500 2000 S! ?9 451 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 32 <-- 32 --> PDF |
UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA TREĆE ETAŽE NA.´ 1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mkidik 2 Broj pomlacika i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik 3L Broj pomladka i mladika smreke Broj pomladka i mladika bukve 78 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika * om.. uool- V 1200 \ 1000L 800 A =1269,354 B= -0,3499 5 F = 7,1560 400^ L300 200 A=5I2,SBI B = -0,2054 4F . 4,9851 5. 600 100 400 0 200 - ICO kom. 1200 A--B52,664 B = -0,2I698 F = 4,2613 kom 50 A;36,194 B = 0,00210 F = 0,1956 kom 6 A = 7,271 B=-0,0O398F = 10,4928 8 2 0 -2 -4 SI. 2« 1500_I_ 2 000 m |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 31 <-- 31 --> PDF |
iako smo i tamo skoro u svim slučajevima dobili negativne koeficijente smjera, koji nam, također, ukazuju da se povećanim učešćem horizontalnih projekcija krošanja stabala druge etaže smanjuju uvjeti za pomlađivanje. 5.3. Utjecaj volumena krošanja stabala treće etaže na elemente pomlađivanja. Na slikama 28 i 29 grafički smo prikazali utjecaj volumena krošanja stabala treće etaže na elemente pomlađivanja. Promatrajući spomenute grafikone možemo zaključiti da skoro kod sviju postoje zajedničke karakteristike, a to su negativni koeficijenti smjera, relativno uske granice konfidencije i signifikantne F vrijednosti. Sve te karakteristike nas upućuju na zaključak da postoji čvrsta veza između volumena krošanja stabala treće etaže i elemenata pomlađivanja. Treću etažu u prebornoj sastojini sačinjavaju stabla koja su, uglavnom, zasjenjena od stabala I i II etaže, malih visina i širokih, a kratkih krošanja. S obzirom da su ta stabla najčešće vertikalno zasjenjena, smanjen im je visinski prirast, a postrane grane su im produljene te im je i volumen krošanja relativno malen. Radi toga, kad kompariramo utjecaj horizontalne projekcije krošanja stabala treće etaže i utjecaj volumena krošanja tih stabala na elemente pomlađivanja, predpostavljamo da postoji jača ovisnost horizontalne projekcije krošanja stabala te etaže nego volumena krošanja na elemente pomlađivanja, što nam uostalom i dokazuju navedene F vrijednosti na dotičnim grafikonima. 6. Utjecaj temeljnice na elemente pomlađivanja Na grafikonima 1 do 16, slika 30 i 31, prikazali smo rezultate istiaživanja utjecaja temeljnice sastojine na elemente pomlađivanja. Zajednička karakteristika svih grafikona na spomenutim slikama sastoji se u pozitivnim koeficijentima smjera, relativno uskim granicama konfidencije te nesignifikantnim F vrijednostima. Ako izvodimo zaključke na osnovu podataka koje nam daju koeficijenti smjera, onda možemo zaključiti da je kod svih 16 grafikona izražena tendencija da se s povećanom temeljnicom po jedinici površine stvaraju povoljniji uvjeti za pomlađivanje. S obzirom na široke granice konfidencije i nesignifikantne F vrijednosti možemo zaključiti da u našem slučaju nismo našli čvrstu vezu između temeljnice i elemenata pomlađivanja. Na istraživanim pokusnim plohama temeljnica se kretala od 0,5 m2 do 3,5 m2 ili preračunato na hektar od 12,5 m2 do 87,5 m2. I pored tako visoke maksimalne temeljnice iz priloženih grafikona je vidljivo da su nam koeficijenti smjera pozitivni, te da indiciraju povoljnije uvjete za pomlađivanje uz povećanje temeljnice. S obzirom da nam dobiveni rezultati prikazani na grafikonima nisu signifikantni, koeficijenti smjera, koji su u ovom slučaju pozitivni, isto su tako mogli biti negativni ili jednaki nuli. Promatrajući 16 grafikona na slikama 10 i 11, koji nam prikazuju utjecaj horizontalne projekcije krošanja I etaže na elemente pomlađivanja, dola |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 29 <-- 29 --> PDF |
UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA DRUGE ETAŽE NA! 123U Ukupan broj pomladka i mladika Broj pomladka i mladika jele Broj pomladko i mladika smreke Broj pomladka i mladika bukve 5 6 7 8 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i rnladik Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika A . 1336,788F. 8,6086 B = -0,50826 600 SOG «or A = S05,398 B = 0,2159*. *--» . F = 2,9425 "~^-\ ^ ^ — 30(1 2z:< ^ ^ ^ ^ \ \ "^"^-~. 100 \ 250 500 750 1000 1250 1500 A=407,634F=2,5162 B = -0,!6345 250 500 750 1000 1250 1500" 250 500 750 1000 1250 1500" 300 A = 277,673 B=-0,14321 kom 120 " =A AA = 98,I40 B = -0,05347 F = 7,2467 100 r ""* F = 3,7708 eo - 60 u — -__ to - 20 0 -20 250 500 750 1000 1250 1500" 250 500 750 1000 1260 1500"^ kom A=36,5E0 B = 0,00171 A =5,609 B = -0,00150 8. 50 F =0/0718 _^ F = 0,6870 _^ 250 500 750 1000 1250 1500" 250 500 750 1000 1250 1500 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 28 <-- 28 --> PDF |
UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA PRVE ETAŽE NA! 9 Ukupna totalna dužinai pomladka i mladika 13 Ukupna dužmsKa proizvodnja za5g 10 Totalna11 Totalna12 Totalna 800 700600500 600500 p 400 " 300r 200 duzina pomladka i mladika jele H Dužinska proizvodnja jele za 5g. dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g. dužina pomladka i mladika Dukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g. A =502,747 B =0,03361 8. 300 F=0,3292 2000 3000 ´ 2000 3000 -inn ™3 A =297,371 B =0,03285 10. A =106,371 B=0,01350 14. F =0,5375 F =0/2533 2000 3000 ´ 1000 2000 3000 A=135,240F=0,2370 B=-0,0097 3 II . rn 70 60 A = 35/552 B = 0,002B8 F =0,0842 60 40 20 -^~~" 10 --- 2000 3000 A=8,831F=2,2287 B=0,00560 16. L.. _ 2000 3000 ´ 1000 SI. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 27 <-- 27 --> PDF |
UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA PRVE ETAŽE NA! 1 Ukapan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik 2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik 3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik 4 Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stbala iz pomladka i mladika kom. U0 0 A = 900,809 B=0,OB062 F = 0,4811 ko m 700 A = 317,999F=0,1944 B = 0,03543 13 00 wo 1200 1100 500 ~~~~~ — — -"´ 1000 400 ________ 800 .100 --—- »00 700 200 500 1000 1500 2000 2500 3000" 500 1000 1500 2000 2500 3000 ´ kom. kom. 1100 A = 657,285 F = 0,09651 / 2. 50 0 A=270,762 B = 0,02411 ´000 F;0,913» / s F.0,1353 400 900 00 300 7C0 200 6 C0 100 500 J 500 1000 1500 2000 2500 3000 m 3 500 1000 1500 2000 2500 kom. kom 3 00 A = 209,952 B = -0,00738 F = 0;0435 3. ,2° !00 A . 46,646F»0,4271 B-0,01155 90 200 50 40 20 500 1000 1500 2000 2500 3000 500 1000 1500 2000 2500 3000 kom kom 50 A = 32,981F=0,3942 B = 0,00248 4 8 A=3,953F=0,1526 B=0/00044 7 6 5 4. 3 2 1 500 1000 1500 2000 2500 3000 m 500 1000 1500 2000 2500 SI. 24 445 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Uraštanje u pomladak i mladik kod sve tri vrste drveća se smanjuje za oko 3 puta kod maksimalnog volumena krošanja i to od 575 komada na 196 (graf. 5). Kod jele to smanjenje iznosi 2,5 puta (graf. 6), od 463 kom. do 171 komad, a kod smreke 4,5 (graf. 7) od 112 do 24 komada. Totalna visina pomladka i mladika za sve tri vrste drveća (graf. 9) kreće se od 774 do 361 metar. Kod jele (graf. 10) maksimalna totalna visina iznosi 485 m, a minimalna 234 m, dok kod smreke (graf. 11) te veličine se kreću od 210 do 27 m. Visinska proizvodnja u razdoblju od 5 godina za sve tri vrste drveća (graf. 13) iznosi 298 m kod minimalnog, a 87 m kod maksimalnog volumena krošanja. Smanjenje visinske proizvodnje kod jele iznosi oko 4 puta (graf. 14), od 209 do 55 m, a kod smreke (graf. 15) preko 10 puta i to od 75 na 7 m. 5.1. Utjecaj volumena krošanja prve etaže na elemente pomlađivanja. Komparirajući utjecaj volumena krošanja stabala prve etaže u prebornoj sastojini s elementima pomlađivanja dobili smo rezultate čiji grafički prikaz donosimo na 16 grafikona slika 24 i 25. Zajednička karakteristika skoro svih dobivenih grafikona očituje se u pozitivnim koeficijentima smjera, relativno širokim granicama konfidencije te nesignifikantnim vrijednostima. Pozitivni koeficijenti smjera nas upućuju na zaključke d a se pove ćanim učešćem krošanja stabala prve etaže stvaraju povoljniji uvjeti za pomlađivanje u toj sastojini. Iznimku nam prave grafikoni br. 3 i 11 gdje se radi o pomladku i mladiku smreke. S obzirom na široke granice konfidencije i nesignifikantne F vrijednosti za naprijed navedeni zaključak nemamo čvrstih i sigurnih argumenata, ali poznavajući prirodu pojave i konkretno stanje u sastojini, taj zaključak nam se čini logičan. U prilog tome možemo navesti argumente koje smo istakli kod opisa pojave odnosa utjecaja horizontalne projekcije krošanja stabala prve etaže na elemente pomlađivanja. 5.2. Utjecaj volumena krošanja stabala druge etaže na elemente pomlađivanja. Na grafikonima 1—16, slika 26 i 27, grafički smo prikazali utjecaj volumena krošanja stabala druge etaže na elemente pomlađivanja. Zajednička karakteristika skoro svih grafikona, osim uobičajenih iznimaka, sastoji se u negativnim koeficijentima smjera, relativno uskim granicama konfidencije i signifikantnim F vrijednostima. Svi ti elementi nas navode na zaključke da postoji veliki utjecaj volumena krošanja stabala druge etaže na pomlađivanje u prebornoj sastojini. Povećanim učešćem stabala, odnosno volumena krošanja stabala druge etaže se smanjuju uvjeti za pojavu i održanje pomlađivanja u preborno j sastojini . Interesantno je spomenuti da kod ispitivanja utjecaja horizontalnih projekcija krošanja stabala na elemente pomlađivanja nismo dobili signifikantne F vrijednosti kao što smo ih dobili u ovom slučaju, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 25 <-- 25 --> PDF |
UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA NA: 9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g. 10 Totalna dužina pomladka i mladika jelo U Dužinska proizvodnja jele za 5g. 11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g 12 Totalna duzma pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g. 000 V A;077,055 B = -0/10325 A = 35l,002 B--0,05286 13 v F = 7/11 93 F = 4,7877 eoo 500 600 -"~~~- J^*-*-~^- —_ 200 «00 loor ~\ ^"*~ 300 \ 1 2000 3000 4000 5000 1000 2000 3000 4000 5000 A= 547,465 B-- -0,06269 10. m A = 247,987 B =-0,03652 F= 4,2316 300 F = 4,5262 2000 3000 4000 5000 2000 3000 4000 5000 A = 255,890 B = -0,04570 II. m \ A=9I,958 B = -0,0I688 F113/3817 100 F = 6,6I55 80 60 -^\\ ^ 40 -"-""" " ^"^-s . "~" *— -_ 20 ~\^"\ 0 ´s 1000 2000 4000 5000 „m3 L -1 2000 3000 4000 5000 A = 69,331 8=0,00643 A.11,515 B=0,00250 / 16 F=0,7374 F=0,8677 / 80 - 60 1000 2000 3000 4000 5000 1000 2000 3000 4000 5000 SI. 23 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 24 <-- 24 --> PDF |
UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA NA: 123i Ukupan broj pomladka i mladika Broj pomladka i mladika jele Broj pomladka i mladika smreke Broj pomladka i mladika bukve 5 6 7 8 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika A = 669,572 B.-0,09466 F = 2,9456 2000 3000 4000 5000" kom 600 \ \ A = 535,779 B = -0,07291 F = 2,614S 500 " \ 4 00 ^"~^^""~^^^"^"^^ ~~~~ ´ 300 _ ^\^ ^ 200 ^ ^^~~~^. 100 \ 0 ~X 2000 3000 4000 5000 3000 4000 korriA. 134,207 B = -0,02192 «00 F = 3,2704 2000 3000 A = 30,586 B = 0,00229 ko A =9,130 B = -0,00144 F.0,6795 / 10 " F=3;5194 2000 3000 3000 4000 .22 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 23 <-- 23 --> PDF |
UTJECAJ NEZASTRTE POVRŠINE U SASTOJI NI NA.´ 9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g. 10 Totalna dužina pomladka i mladika jele K Dužinska proizvodnja jele za 5g. 11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g. 12 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g. 500 A = 58/527 B=2,16B38 F = 15,7065 400 300 O^^200 --"-""S^"´´--´ ~~" " ^s^ 100 / 20 40 60 80 100 120 140 20 40 60 80 100 120 140 400 A;220,503 B=2,24524 A = 39,2Z0 B = ,50524 F = 9,6814 F =12,8992 3 00 200 ^\^ __-— ^> 100 — ^<^´ _ _ -1 I 1 1 1 i i 20 40 60 80 100 120 140 20 40 60 80 100 120 140 A=41,346 B = 1,24665 F=17/0420 20 40 60 00 120 140 rn´ ,, „ 12 0 " 110 " A = 85,736 B = 0,05065 F=0,0728 ^> ´ / 12. 30 A=18,S69F = 0,0I60 B = 0,00853 ´ x 16. 10090 r 80 70 ^ 1 ´". 20 1 40 _ 1 60 1 80 _ 1 100 I 120 ^~1 140 m Si. 21 20 40 60 80 100 120 140 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 14 <-- 14 --> PDF |
PRIRODNO POMLAĐIVANJE KAO FAKTOR STRUKTURE SASTOJINE U ŠUMAMA JELE S REBRACOM (BLECHNO-ABIETETUM HORV.) Mr SLAVKO MATIC II DIO 2. Utjecaj koeficijenta prekrivanja elemenata pomlađivanja Koeficijent prekrivanja smo dobili iz omjera zastrte površine i ukupne horizontalne projekcije krošanja na određenoj površini. Ta veličina se kreće od 0 do 1,000, tj. manjem koeficijentu prekrivanja odgovara veći stupanj međusobnog prekrivanja krošanja. Ako nam je koeficijent prekrivanja 1,000, to znači da se krošnje uopće ne prekrivaju niti zadiru jedna u drugu što se praktički u prebornoj šumi nikad ne događa. Komparirajući taj elemenat strukture sastojine s elementima pomlađivanja došli smo do vrlo signifikantnih podataka prikazanih na grafikonima 1—16 slika i 16 i 17. Osim kod grafikona 4, 12 i 16, gdje se radi o pomladku i mladiku bukve, svugdje smo dobili pozitivne koeficijente smjera, koji nas upućuju na zaključak da se povećanim koeficijentom prekrivanja, odnosno s manjim prekrivanjem krošanja ostvaruju povoljniji uvjeti za pomlađivanje. Grafikoni broj 1, 3, 7, 9, 10, 11, 13, 14 i 15 nam daju F vrijednosti veće od tabličnih kao i relativno uske granice konfidencije. Od vrsta drveća koje dolaze u toj sastojim, smreka najviše reagira na visoki stupanj prekrivanja krošanja, dok su numerički podaci o reagiranju jele relativno niži. Ako kompariramo grafikone broj 2 i 6, koji nam prikazuju odnos koeficijenta prekrivanja s brojem pomladka i mladika jele te brojem uraslih stabala jele u pomladak i mladik, s grafikonom broj 10 koji se odnosi na totalnu dužinu jelovog pomladka i mladika, te grafikonom broj 14 koji se odnosi na dužinsku proizvodnju jelovog pomladka u razdoblju od 5 godina, možemo zaključiti da broj jelovih stabalaca u pomladku, kao i njihov pridolazak u pomladak nije signifikantno ovisan o stupnju prekrivanja krošanja. Međutim, totalna visina jelovog pomladka i mladika kao i njegov visinski prirast je signifikantno ovisan o koefioijentu prekrivanja, odnosno |