DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 38     <-- 38 -->        PDF

11. Povećanjem volumena krošanja po jedinici površine u sastojini,
vidno se smanjuju uvjeti za prirodno pomlađivanje. Komparirajući utjecaj
horizontalnih projekcija krošanja na elemente pomlađivanja sa utjecajem
volumena krošanja na te iste elemente, možemo zaključiti da horizontalna
projekcija krošanja ima veći utjecaj na pomlađivanje od volumena krošanja.
Na osnovu pozitivnih koeficijenata smjera, možemo zaključiti da nam
se uz povećanje učešća volumena krošanja stabala prve etaže poboljšavaju
uvjeti za prirodno pomlađivanje.


12. Komparirajući utjecaj volumena krošanja stabala II etaže na pomlađivanje
sa utjecajem horizontalnih projekcija krošanja II etaže zaključujemo
da volumeni krošanja II etaže imaju jači utjecaj na pomlađivanje od horizontalnih
projekcija krošanja te iste etaže. Povećanim učešćem jednog i
drugog elementa strukture smanjuju se uvjeti za pomlađivanje s tim, što
smo kod volumena krošanja II etaže dobili najvećim dijelom signifikantne
rezultate.
13. Istražujući utjecaj volumena krošanja III etaže na pomlađivanje
došli smo do analognog zaključka, kao i kod utjecaja horizontalnih projekcija
krošanja stabala III etaže na elemente pomlađivanja, naime visoko
signifikantni rezultati govore nam da se povećanjem volumena krošanja
stabala III etaže u sastojini smanjuju uvjeti za prirodno pomlađivanje.
14. Na osnovu naših istraživanja nismo mogli pronaći čvrstu vezu između
temeljnice i elemenata pomlađivanja. I pored toga što su nam svi
koeficijenti smjera kod naših pravaca izjednačenja bili pozitivni, te nam
govore da se povećanjem poboljšavaju uvjeti za pomlađivanje, taj elemenat
strukture sastojine nije najbolji pokazatelj o uvjetima za prirodno pomlađivanje.
15. Od ukupnog intenziteta osvjetljenja na otvorenom prostoru u istraživanim
sastojlnama dopire do visine od 20 cm iznad tla 0,675% svjetla
minimalno, 19,570% maksimalno.
16. Jela se vrlo dobro prilagođava relativno maloj količini svijetla.
I pored minimalne količine svijetla koja dopire do tla, njezino sjeme klija
u dovoljnim količinama, te prelazi u pomladak. Međutim, već u razvojnom
stadiju ponika pored ostalog i uslijed male količine svijetla jedan dio ponika
ugine. U pomladku jedan veći dio biljaka ugiba i to najvećim postotkom
u dobi od 1—5 godina. Mali broj biljaka koje uspijevaju preživjeti tu starost
vegetiraju i zadovoljavaju se minimalnom količinom svjetla čekajući
da im se na bilo koji način otvori prostor iznad njih i dovede svijetlo, kako
bi mogle nastaviti normalni razvoj.
17. Smreka je mnogo osjetljivija na pomanjkanje svijetla od jele, tako
da se ona na površinama sa minimalnom količinom svijetla i ne javlja, a
ako se javi ugiba već u razvojnom stadiju ponika.
18. Zbog malog broja bukovog pomladka i mladika, te zbog pomanjkanja
bukovih stabala u gornjim etažama ove sastojine nismo mogli donijeti
zaključke o ponašanju bukve u uvjetima koji vladaju u istraživanim sastojinama.
Na osnovi naših rezultata istraživanja možemo tvrditi da u istraživanim
sastojinama jele s rebračom postoje svi uvjeti za dobro i uspješno prirodno




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 39     <-- 39 -->        PDF

pomlađivanje. Ti uvjeti se odnose na biološko ekološka svojstva pojedinih
vrsta drveća koja sačinjavaju tu sastojinu kao i na ekološke čimbenike koji
vladaju na istraživanom području. Ukoliko se javlja problem obnove ovih
sastojina, on je najvećim dijelom uzrokovan izostankom njege ili pogrešno
vođenom sječom i njegom sastojina. S obzirom da smo s našim rezultatima
istraživanja dokazali da postoji vrlo visoka korelacija između elemenata
strukture i elemenata pomlađivanja, te da se promjenom elemenata strukture
mijenjaju i uvjeti za pomlađivanje, uzgajivač može sa svojim zahvatima
djelovati na strukturne elemente, mijenjati ih, a sve u cilju privođenja tih
sastojina optimalnoj regeneraciji i maksimalnoj proizvodnji.


LITERATURA


i.
A n i ć M. {1964): II dinamismo di crescita Iongitudinale di alcune specie arborea
durante il periodo vegetativo. Firenze. (1959): Šumarska fitocenologija, II dio,
Zagreb (skripta). (1942): Sume u Hrvatskoj, II dio, Zagreb
2.
Ank o B. (1963): Dinamika visinske rasti jelke in bükve v kočevskom pragozdu
in gojitveni zaključki. Ljubljana.
3.
Bagae v S. N. (1963): Rost drevesnyh porod pri razliönyh usloviah in zatenenija
v molodnjahah. Lesn. ž.
4.
Bake r F. S. (1931): Suitibility of brusch lands in the intermountain region
for the growt of natural or planted western yelow pine forefts. Washington.
(1950): Principles of silviculture. London.
5.
Balsige r R. (1925): Der Plenterwald und seine Bedeutung für die Forstwirtschaft
der Gegen wort. Bern.
6.
Bena k V. (1888): Upliv svjetla na rast drveća. Šum. List.
7.
Bernadzk i E. (1965): Untersuchungen zur Wahl des Verjüngungs Verfahrens
und Verjungungszeitpunktes in Tannenbeständen an ihrer nordöstlichen Grenze
in Polen. Zürich.
8.
Bertovi ć S. (1970): Šumsko vegetacij ska područja i njihovi klimatski odnosi
kao osnove za regionalnu tipološku kvalifikaciju šuma u Hrvatskoj. Zagreb,
(disertacija)
9.
Bunuševa c T. (1951): Gajenje šuma I. Beograd. (1950): Tehnika obnove i
gajenje šuma. Beograd.
10.
Burge r H. (1941): Holz, Blattmenge und Zuwachs. Ein Plenterwald mittlerer
Standortsgüte. Mittig. d. Seh. A.f.d.f.v.w. XXII Bd. I i II H.
11.
Burschel P., Huss J., Kolbhenn R (1964): Die natürliche Verjüngung
der Buche. Frankfurt am Main.
12.
Böhmer-Skinnemoen (1927): Der Plenterwald. Schw. Z.f.F.W.
13.
Ćiri ć M. (1962): Pedologija za šumare. Beograd.
14.
Co kl M. (1960): Oblikovanje prebiralnih sestojev pri urejenju gozđov. Gozd.
Vest.
15.
Cordaši ć F. (1881): Nauke a sađenju i gajenju šumah. Zagreb.
16.
Dekani ć I. (1970): Tehnika uzgajanja šuma (predavanja) Zagreb.
(1963): Proučavanje optimalne strukture sastojine (po vrstama drveća i etažama)
u vezi sa korišćenjem sunčane energije, hranjiva u tlu i gospodarske
namjene (preborne sastojine) Zagreb.
17.
Drassa l V. R. (1924): Prebiralni gozd. Šum. List.
18.
Drin i ć P. (1956): Taksacioni elementi sastojina jele smrće i bukve prašumskog
tipa u Bosni. Radovi Polj. šum. fak. u Sarajevu.
19.
Ei ć N. (1956): Nešto o minimalnoj masi u prebornoj šumi. Šum. List.
20.
E i s e n r e i c h H. (1956): Schnellwachsende holzarten. Berlin.
457




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 37     <-- 37 -->        PDF

vodnja jele, smreke i bukve u razdoblju od 5 g., visinska proizvodnja jele
u razdoblju od 5 g., visinska proizvodnja smreke u razdoblju od 5 g. i visinska
proizvodnja bukve u razdoblju od 5 g.


3. Komparirajući tih 12 elemenata strukture sastojine sa 16 elemenata
pomlađivanje metodom najmanjih kvadrata dobili smo 192 grafikona linearnih
regresija Y = A + Bx.
Na osnovu dobivenih rezultata možemo sa sigurnošću tvrditi da postoji
čvrsta veza i zakonitost između navedenih elemenata strukture i elemenata
pomlađivanja.


4. Od svih istraživanih elemenata strukture sastojine, po jačini utjecaja
na pomlađivanje, mogu se poredati slijedeći elementi: nezastrta površina,
horizontalna projekcija krošanja, višeslojne zastrte krošnje, koeficijenti prekrivanja,
volumeni krošanja i temeljnica.
5. Povećanjem horizontalne projekcije krošanja smanjuju se uvjeti za
pomlađivanje, a ta ovisnost jednog elementa o drugom izražava se u vrlo
visokim F vrijednostima.
Jela kao najskiofilnija vrsta bolje podnosi povećanu zastrtost tla nego
smreka. S dvostruko povećanom zastrtošću tla dvostruko se smanjuje broj
pomladka i mladika jele, dok se broj pomladka i mladika smreke smanjuje
7 puta.


6. Iako nismo u većini slučajeva dobili signifikantne F vrijednosti, možemo
ipak zaključiti da se povećanim učešćem horizontalnih projekcija krošanja
stabala I etaže poboljšavaju uvjeti za pomlađivanje. Visoko nasađene
krošnje, direktno i difuzno svjetlo koje krošnje tih stabala propuštaju do
pomladka kao i obilno rađanje sjemenom tih stabala razlogom su poboljšanih
uvjeta za pomlađivanje.
Pod krošnjama stabala I etaže stvaraju se povoljniji uvjeti za prirodno
pomlađivanje smreke nego jele.


7. Nesignifikantne rezultate smo dobili istražujući utjecaj horizontalnih
projekcija krošanja stabala II etaže na elemente pomlađivanja, a visoko
signifikantne rezultate smo dobili istražujući utjecaj horizontalnih projekcija
krošanja stabala III etaže na elemente pomlađivanja. Povećanjem horizontalne
projekcije krošanja stabala III etaže, bitno se smanjuju uvjeti za
pomlađivanje. Pod maksimalnim zastorom tla s krošnjama te etaže 4 puta
se smanjuje broj novostvorenog pomladka u razdoblju od 5 g. Broj pomladka
i mladika jele smanjuje se 3 puta, a smreke 21 put.
8. što se koeficijent prekrivanja približuje vrijednosti 1,000 to su povoljniji
uvjeti za pomlađivanje. Rezultati su signifikantni, a jela je indiferentni ja
na promjene koeficijenta prekrivanja nego smreka.
9. Višestruko zastrte krošnje analogno koeficijentima prekrivanja igraju
važnu ulogu kod stvaranja uvjeta za prirodno pomlađivanje. Uz signifikantno
dobivene rezultate možemo zaključiti da se povećanjem višestruko zastrtih
krošanja po jedinici površine smanjuju uvjeti za pomlađivanje.
10. Smreka, jela pa i bukva najviše reagiraju svojim pridolaskom, a
i uspijevanjem na povećanu nezastrtu površinu u sastojinu. Na osnovu dobivenih
visokosignifikantnih rezultata možemo pored ostalog zaključiti, da
nam se kod maksimalne nezastrte površine u sastojini visinska proizvodnja
jele, smreke i bukve povećava za 4,5 puta, od tog se visinska proizvodnja
jele povećava za 5 puta, a smreke 13 puta.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 36     <-- 36 -->        PDF

zimo do zaključka da postoji sličnost sa slikama 30 i 31, tj. s grafikonima
koji nam prikazuju utjecaj temeljnice na elemente pomlađivanja. Ta sličnost
proizlazi iz činjenice da su nam stabla I etaže najvećih prsnih promjera
te da ona najvećim dijelom učestvuju u ukupnoj temeljnici.


Iz dobivenih grafikona, na slikama 30 i 31, uočavamo da ne postoji
velika razlika u pojavi elemenata pomlađivanja kod minimalne i maksimalne
temeljnice.


Na graf. 1 kod minimalne temeljenice pojavljuje nam se 801 komad pomladka
i mladika jele, smreke i bukve, a kod maksimalne 1.280 komada.
Na grafikonu 2, jele, imamo 633 kom. kod minimalne, a 986 kod maksimalne
temeljenice, dok nam se smreka javlja sa 130 komada minimalno i 258
komada maksimalno (graf. 3).


Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik s povećanom temeljnicom
se povećava od 343 do 420 komada (graf. 5). Jela se kreće u relacijama
od 291 do 336 komada (graf. 6), a smreka od 50 do 83 komada (graf. 7).
Totalna dužina pomladka i mladika jele, smreke i bukve kreće se od 432
do 689 m (graf. 9).


Pomladka i mladika jele ima kod minimalne temeljenice 264 m, a kod
maksimalne 445 m (graf. 10), dok je smreka u rasponu od 88 do 145 m
(graf. 11).


Visinska proizvodnja kod jelovih, smrekovih i bukovih stabalaca kreće
se od 142 do 237 m (graf. 13). Pomladak i mladik jele kod minimalne temeljnice
proizvode 92 m, a kod maksimalne 168 m (graf. 14), dok se kod smreke
ta proizvodnja kreće od 34 do 47 m (graf. 15).


V ZAKLJUČCI


Svrha ovog rada bila je da se ustanove odnosi između elemenata strukture
sastoj.ine i pomlađivanja u prebornoj sastojini jele s rebračom (Blecho-
Abietetum Horv.). Na osnovu istraživanja na pokusnim plohama te razrade
prikupljenih podataka, došli smo do slijedećih zaključaka:


1. Od elemenata strukturne sastojine uzeli smo u razmatranje samo one
elemente za koje smatramo da imaju najviše utjecaja na prirodno pomlađivanje.
Ti elementi su horizontalna projekcija krošanja svih stabala u
sastojini, horizontalna projekcije krošanja stabala I, II i III etaže, koeficijent
prekrivanja krošanja, višestruko zastrte krošnje, nezastrta površina u
sastojini, volumen krošanja svih stabala u sastojini, volumen krošanja I,
II i III etaže i ukupna temeljnica u sastojini.
2. Kao elemente i pokazatelje prirodnog pomlađivanja u prebornoj
sastojini uzeli smo: Ukupan broj pomladka i mladika jele, smreke i bukve,
broj pomladka i mladika jele, broj pomladka i mladika smreke, broj pomladka
i mladika bukve, ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik
jele, smreke i bukve, broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik, broj
uraslih stabala smreke u pomladak i mladik, hroj izraslih stabala iz pomladka
i mladika, ukupna totalna visina pomladka i mladika jele, smreke i bukve,
totalna visina pomladka i mladika jele, totalna visina pomladka i mladika
smreke, totalna visina pomladka i mladika bukve, ukupna visinska proiz


ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 35     <-- 35 -->        PDF

UTJECAJ TEMELJNICE NA.´


9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za5g.
10 Totalna dužina pomladka i mladika jele U Dužinska proizvodnja jele za 5g.
11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g.
12 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bUKVe za 5g .


900
A = 388,807 B = 85,649 A = 126,090 B=31,61752 / 13
8 00 F = 2,2612 / F =0,8015 „. -^


/


700


600


´~^^~^~


500


^-^^


400 X


/*


300 /


.1,2
1,0000 2,0000 3,0000


1,0000 2,0000 3,0000


A = 233,455 B = 85,649 A = 78,991 B = 25,42806 / 14.
F =1/5096 F=0,9266


400


300


2 00


/ j i
1,0000 2,0000 3,0000 1,0000 2,0000 3,0000


A = 31,61032 B = 4,49516 15.
F =0,2096 /


200


1,0000 2,0000 3,0000 1,0000 2,000 3,0000


H0


AA.76,445 B=5/06760 12. A = 15,688 B =1,66068 16.
F.0/2290 F = 0/1910


120 ^


100


80


00


1


1 L 1 i _J _..l i 1 .i L
1,0000 2,0000 3,0000 1,0000 2,0000 3,0000


.31




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 34     <-- 34 -->        PDF

UTJECAJ TEMELJNICE NA:


1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik
2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik
3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik
U Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika
kom. kom.I
1600 A = 721,781 B = 159,42972/ 1 8oOrA--
330,179 B = 25,72280 5
F=1,S724 F = 0,1040


kom
1200
2,0000 3,0000
A = 574,355 B =117,78851F =1,7524´
2. ^
400 ^
1,0000 2,0000 3,0000
A = 284,418 B=14,87799
F = 0,0523
300 300 "
6 00 200400
100
om
400
1,0000 2,0000 3,0000
A =109,152 B=42,59472F= 1,5156
3 |2 1,0000.
J
2,0000
-L
3,0000
300
200 -

100
kom
50
/
1,0000 2,0000A = 35,825F=0,0443
3,0000
B=0,82702
1,0000 2,0000A =1,032 B= 1,61 949
F = 2,7940
3,0000
6 T
4
1,0000 2,0000
SL 30
1,0000 2,0000 3,0000




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 33     <-- 33 -->        PDF

UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA TREĆE ETAŽE NA.´
9 Ukupna totalna đažina pomladka i rnladika 13 Ukupna dužinska Droizvodnja za 5g.
10 Totalna dužina pomladka i rnladika jele K Dužinska proizvodnja jele za 5g.
11 Totalna dužina pomladka i rnladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g.
12 Totalna dužina pomladka i rnladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g


-0,11138 13


F =7,7538


5 00|-A=446,527 B =-0,14096 10 A=1B0,B6I B=-0,07864 14
F =7,9058 F = 6,8074


400


300


L_


)nnn m 3


1000 1500


1000 1500 500 1000 1500 2000 nnn™3
A = 89,361 B = -0,00084 12 A=18/071F = 0,1229
B=0,00161 16.
F=0,0043 3 2 r
2 8 <2
4 —
_ 2 0 ~
—´ — -.
I 6 r
" ^
12
L__
1000 1500 2000 500 1000 1500 2000
S! ?9
451




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 32     <-- 32 -->        PDF

UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA TREĆE ETAŽE NA.´


1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mkidik
2 Broj pomlacika i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik
3L
Broj pomladka i mladika smreke
Broj pomladka i mladika bukve
78
Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik
Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika


* om..
uool-
V
1200 \
1000L
800
A =1269,354 B= -0,3499 5
F = 7,1560
400^
L300
200
A=5I2,SBI B = -0,2054 4F . 4,9851
5.
600 100
400 0
200 - ICO
kom.
1200 A--B52,664 B = -0,2I698
F = 4,2613


kom
50
A;36,194 B = 0,00210
F = 0,1956 kom
6
A = 7,271 B=-0,0O398F = 10,4928
8
2
0
-2
-4
SI. 2«
1500_I_
2 000 m




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 31     <-- 31 -->        PDF

iako smo i tamo skoro u svim slučajevima dobili negativne koeficijente
smjera, koji nam, također, ukazuju da se povećanim učešćem horizontalnih
projekcija krošanja stabala druge etaže smanjuju uvjeti za pomlađivanje.


5.3. Utjecaj
volumena krošanja stabala treće etaže na elemente pomlađivanja.
Na slikama 28 i 29 grafički smo prikazali utjecaj volumena krošanja stabala
treće etaže na elemente pomlađivanja. Promatrajući spomenute grafikone
možemo zaključiti da skoro kod sviju postoje zajedničke karakteristike,
a to su negativni koeficijenti smjera, relativno uske granice konfidencije
i signifikantne F vrijednosti. Sve te karakteristike nas upućuju na
zaključak da postoji čvrsta veza između volumena krošanja
stabala treće etaže i elemenata pomlađivanja.


Treću etažu u prebornoj sastojini sačinjavaju stabla koja su, uglavnom,
zasjenjena od stabala I i II etaže, malih visina i širokih, a kratkih krošanja.
S obzirom da su ta stabla najčešće vertikalno zasjenjena, smanjen im je
visinski prirast, a postrane grane su im produljene te im je i volumen krošanja
relativno malen. Radi toga, kad kompariramo utjecaj horizontalne
projekcije krošanja stabala treće etaže i utjecaj volumena krošanja tih
stabala na elemente pomlađivanja, predpostavljamo da postoji jača ovisnost
horizontalne projekcije krošanja stabala te etaže nego volumena krošanja na
elemente pomlađivanja, što nam uostalom i dokazuju navedene F vrijednosti
na dotičnim grafikonima.


6. Utjecaj temeljnice na elemente pomlađivanja
Na grafikonima 1 do 16, slika 30 i 31, prikazali smo rezultate istiaživanja
utjecaja temeljnice sastojine na elemente pomlađivanja. Zajednička
karakteristika svih grafikona na spomenutim slikama sastoji se u pozitivnim
koeficijentima smjera, relativno uskim granicama konfidencije te nesignifikantnim
F vrijednostima. Ako izvodimo zaključke na osnovu podataka
koje nam daju koeficijenti smjera, onda možemo zaključiti da je kod svih
16 grafikona izražena tendencija da se s povećanom temeljnicom po jedinici
površine stvaraju povoljniji uvjeti za pomlađivanje. S obzirom na široke
granice konfidencije i nesignifikantne F vrijednosti možemo zaključiti da
u našem slučaju nismo našli čvrstu vezu između temeljnice
i elemenata pomlađivanja.


Na istraživanim pokusnim plohama temeljnica se kretala od 0,5 m2 do
3,5 m2 ili preračunato na hektar od 12,5 m2 do 87,5 m2.


I pored tako visoke maksimalne temeljnice iz priloženih grafikona je
vidljivo da su nam koeficijenti smjera pozitivni, te da indiciraju povoljnije
uvjete za pomlađivanje uz povećanje temeljnice. S obzirom da nam dobiveni
rezultati prikazani na grafikonima nisu signifikantni, koeficijenti smjera,
koji su u ovom slučaju pozitivni, isto su tako mogli biti negativni ili jednaki
nuli.


Promatrajući 16 grafikona na slikama 10 i 11, koji nam prikazuju utjecaj
horizontalne projekcije krošanja I etaže na elemente pomlađivanja, dola




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 29     <-- 29 -->        PDF

UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA DRUGE ETAŽE NA!


123U
Ukupan broj pomladka i mladika
Broj pomladka i mladika jele
Broj pomladko i mladika smreke
Broj pomladka i mladika bukve
5
6
7
8
Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i rnladik
Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik
Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik
Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika
A . 1336,788F. 8,6086
B = -0,50826 600
SOG
«or
A = S05,398 B = 0,2159*.
*--» . F = 2,9425
"~^-\ ^ ^ —
30(1
2z:<
^ ^ ^
^ \
\
"^"^-~.
100 \
250 500 750 1000 1250 1500
A=407,634F=2,5162
B = -0,!6345


250 500 750 1000 1250 1500" 250 500 750 1000 1250 1500"
300
A = 277,673 B=-0,14321
kom
120 " =A
AA = 98,I40 B = -0,05347
F = 7,2467
100 r ""*
F = 3,7708
eo -
60 u — -__
to -
20
0
-20
250 500 750 1000 1250 1500" 250 500 750 1000 1260 1500"^
kom A=36,5E0 B = 0,00171 A =5,609 B = -0,00150 8.
50 F =0/0718 _^ F = 0,6870 _^


250 500 750 1000 1250 1500" 250 500 750 1000 1250 1500




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 28     <-- 28 -->        PDF

UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA PRVE ETAŽE NA!
9 Ukupna totalna dužinai pomladka i mladika 13 Ukupna dužmsKa proizvodnja za5g


10 Totalna11 Totalna12 Totalna


800
700600500


600500
p
400 "


300r


200


duzina pomladka i mladika jele H Dužinska proizvodnja jele za 5g.
dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g.
dužina pomladka i mladika Dukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g.


A =502,747 B =0,03361 8. 300
F=0,3292


2000 3000 ´ 2000 3000 -inn ™3
A =297,371 B =0,03285 10. A =106,371 B=0,01350 14.
F =0,5375 F =0/2533


2000 3000 ´ 1000 2000 3000
A=135,240F=0,2370
B=-0,0097 3 II .
rn
70
60
A = 35/552 B = 0,002B8
F =0,0842
60
40
20 -^~~"
10 ---
2000 3000
A=8,831F=2,2287
B=0,00560 16.


L.. _


2000 3000 ´ 1000


SI. 25




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 27     <-- 27 -->        PDF

UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA PRVE ETAŽE NA!


1 Ukapan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik
2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik
3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik
4 Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stbala iz pomladka i mladika


kom.
U0 0 A = 900,809 B=0,OB062
F = 0,4811
ko m
700
A = 317,999F=0,1944
B = 0,03543
13 00
wo
1200
1100
500 ~~~~~ — —
-"´
1000 400 ________
800
.100 --—-
»00
700
200
500 1000 1500 2000 2500 3000" 500 1000 1500 2000 2500 3000 ´
kom. kom.
1100 A = 657,285 F = 0,09651 / 2. 50 0 A=270,762 B = 0,02411
´000
F;0,913» / s F.0,1353
400
900
00
300
7C0 200
6 C0
100
500
J 500
1000 1500 2000 2500 3000 m 3 500 1000 1500 2000 2500
kom.
kom
3 00
A = 209,952 B = -0,00738
F = 0;0435
3. ,2°
!00
A . 46,646F»0,4271
B-0,01155
90
200
50
40
20
500 1000 1500 2000 2500 3000 500 1000 1500 2000 2500 3000
kom kom
50 A = 32,981F=0,3942
B = 0,00248 4 8 A=3,953F=0,1526
B=0/00044
7
6
5
4.
3
2
1


500 1000 1500 2000 2500 3000 m 500 1000 1500 2000 2500
SI. 24
445




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Uraštanje u pomladak i mladik kod sve tri vrste drveća se smanjuje za
oko 3 puta kod maksimalnog volumena krošanja i to od 575 komada na 196
(graf. 5). Kod jele to smanjenje iznosi 2,5 puta (graf. 6), od 463 kom. do 171
komad, a kod smreke 4,5 (graf. 7) od 112 do 24 komada.


Totalna visina pomladka i mladika za sve tri vrste drveća (graf. 9) kreće
se od 774 do 361 metar. Kod jele (graf. 10) maksimalna totalna visina iznosi
485 m, a minimalna 234 m, dok kod smreke (graf. 11) te veličine se kreću od
210 do 27 m.


Visinska proizvodnja u razdoblju od 5 godina za sve tri vrste drveća
(graf. 13) iznosi 298 m kod minimalnog, a 87 m kod maksimalnog volumena
krošanja. Smanjenje visinske proizvodnje kod jele iznosi oko 4 puta (graf.
14), od 209 do 55 m, a kod smreke (graf. 15) preko 10 puta i to od 75 na
7 m.


5.1.
Utjecaj volumena krošanja prve etaže na elemente pomlađivanja.
Komparirajući utjecaj volumena krošanja stabala prve etaže u prebornoj
sastojini s elementima pomlađivanja dobili smo rezultate čiji grafički
prikaz donosimo na 16 grafikona slika 24 i 25.


Zajednička karakteristika skoro svih dobivenih grafikona očituje se u
pozitivnim koeficijentima smjera, relativno širokim granicama konfidencije
te nesignifikantnim vrijednostima.


Pozitivni koeficijenti smjera nas upućuju na zaključke d a se pove ćanim
učešćem krošanja stabala prve etaže stvaraju
povoljniji uvjeti za pomlađivanje u toj sastojini. Iznimku
nam prave grafikoni br. 3 i 11 gdje se radi o pomladku i mladiku
smreke. S obzirom na široke granice konfidencije i nesignifikantne F vrijednosti
za naprijed navedeni zaključak nemamo čvrstih i sigurnih argumenata,
ali poznavajući prirodu pojave i konkretno stanje u sastojini, taj
zaključak nam se čini logičan. U prilog tome možemo navesti argumente
koje smo istakli kod opisa pojave odnosa utjecaja horizontalne projekcije
krošanja stabala prve etaže na elemente pomlađivanja.


5.2. Utjecaj
volumena krošanja stabala druge etaže na elemente pomlađivanja.
Na grafikonima 1—16, slika 26 i 27, grafički smo prikazali utjecaj volumena
krošanja stabala druge etaže na elemente pomlađivanja. Zajednička
karakteristika skoro svih grafikona, osim uobičajenih iznimaka, sastoji se
u negativnim koeficijentima smjera, relativno uskim granicama konfidencije
i signifikantnim F vrijednostima. Svi ti elementi nas navode na zaključke
da postoji veliki utjecaj volumena krošanja stabala druge etaže na
pomlađivanje u prebornoj sastojini. Povećanim učešćem stabala, odnosno
volumena krošanja stabala druge etaže se smanjuju
uvjeti za pojavu i održanje pomlađivanja u preborno
j sastojini . Interesantno je spomenuti da kod ispitivanja utjecaja
horizontalnih projekcija krošanja stabala na elemente pomlađivanja nismo
dobili signifikantne F vrijednosti kao što smo ih dobili u ovom slučaju,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 22     <-- 22 -->        PDF

UTJECAJ NEZASTRTE POVRŠINE U SASTOJiNI NA:


1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik
2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik
3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik
i Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika


Kom
1900 A = 640,513 8 = 6,68348
F--13,6482
1600


uoo


1200


1000


800


600


_J i i
20 40 60 100 120 140 20 40 60 80 100 120 140 m


1400 A = 537,5S5 B=4,55704 ´ 2 A = 122,911
: F .5,7104 F. 8,8271
1200
1000 .
»00 -^^" "
""
6 00 ^ ^
i . i . i
20 40 60 »0 100 120 140 m ´ 20 40 60 80 100 120 140
500
A . 62,943 B.2,1»700 ,
F = 16,6S03
400
300 s^. ´s^^—
200 ^ ´X^-´´
100 .-"
/
20 40 60 801
100
1 1
120
1 1
140 20 40 60 80 100 120 140
T´r-mZ


kom.
45
A = 38,6S5
F =0,0716
B---0,01860 4kom
10 A=2,799F= 2,7786
B = 0,03212
"~ — — —
40
35
30
; ,-
~-~-,
. i , i . l i . i . i
20 40 60 80 100 120 140
S1.2C
440




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Broj jele se s povećanjem nezastrte površine udvostručuje i to od 583
kom. do 1.176 kom. (graf. 2), dok je broj smreka preko 4 puta veći i to od
85 kom. do 369 kom. (graf. 3).


Broj uraslih stabala jele, smreke i bukve u pomladak i mladik je oko
4 puta veći kod maksimalne nezastrte površine i kreće se od 172 kom. do 709
komada, (graf. 5).


Uraštenje jele u pomladak je nešto veći od 3 puta (graf. 6), od 154 do
563 komada, a kod smreke oko 8 puta i to od 17 do 146 komada (graf. 7).


Ukupna totalna visina jelovih stabala je oko 2 puta veća na plohama
koje imaju maksimalnu nezastrtu površinu i kreće se od 243 do 535 metara
(graf. 10), dok se kod smreke taj raspon kreće od 54 do 216 metara (graf. 11).


Kod maksimalne nezastrte površine visinska proizvodnja jele, smreke
i bukve se povećava 4,5 puta i to od 54 do 250 metara (graf. 14), a kod
smreke čak 13 puta i to od 7 do 93 metra (graf. 15).


Navedeni numerički podaci potvrđuju naprijed navedene zaključke o
reagiranju pomladka i mladika jele, smreke i bukve na nezastrtu površinu
u sastojim.


5.
Utjecaj volumena krošanja u sastojini
na elemente pomlađivanja
Na 50 pokusnih ploha, gdje smo istraživali utjecaj volumena krošanja
na elemente pomlađivanja, volumeni krošanja preračunati na 1 hektar se


s


kreću od 25.000 m do 125.000 m3. U račun su uzete krošnje stabala od 3 cm
prsnog promjera pa na više. Te vrijednosti nam, zorno predstavljene, daju
stupac krošanja visok 2,5 m na 1 ha, odnosno stupac visok 12,5 metara na
1 ha. Tako visoki stupac nosi prije svega u sebi organe asimilacije, te njegova
veličina znatno utiče na veličinu prirasta drvne mase, međutim, isto
tako on ima utjecaja na prirodno pomlađivanje. U regularnoj sastojini ispod
tako visokog stupca ne bi bilo govora o nekom prirodnom pomlađivanju, ali
kako se ovdje radi o prebornim sastojinama grupimične strukture krošnje
su tu tako raspoređene da je omogućen razvoj stabala donjih etaža pod stablima
gornjih etaža, kao i razvoj pomladka mladika u najnižim slojevima
sastojina.


Utjecaj volumena krošanja na elemente pomlađivanja prikazali smo na
grafikonu 1—16, slika 22 i 23.


Negativni koeficijenti smjera, relativno uske granice konfidencije te
signifikantne F vrijednosti nas upućuju da i taj elemenat strukture
sastoji ne ima vidnog utjecaja na prirodno pomlađivanje
u prebornoj šumi. Odstupanja se uočavaju jedino kod
bukve.


Volumeni krošanja stabala na pojedinim istraživanim pokusnim plohama
se kreću od 1.000 m3 do 5.000 m3 maksimalno. Pod minimalnim volumenom
krošanja javlja se na pokusnim plohama 1.410 komada pomladka
i mladika jele, smreke i bukve (graf. 1), a pod maksimalnim volumenom
2 puta manje, tj. 697 komada. Smanjenje broja pomladka i mladika jele
je manje (graf. 2) nego smreke (graf. 3). Kod jele se kreće od 1.023 do 614
komada, a kod smreke od 355 do 42 komada.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Iz
grafikona 1—16 na slikama 18 i 19 možemo uočiti da, isključujući


bukvu, postoji signifikantna veza između višestruko


zastrtih krošanja i elemenata pomlađivanja uz nega


tivan koeficijent smjera.


Zaključci koji se odnose na prethodnu grupu podataka o koeficijentu


prekrivanja mogu se s uspjehom primijeniti i za ovu grupu podataka.


4.
Utjecaj nezastrte površine u sastojini
na elemente pomlađivanja
Nezastrta površina u sastojini je elemenat strukture sastojine na čiju
veličinu i oblik uzgajivač može efikasno djelovati. Ona predstavlja površinu
u sastojini koja je direktno izložena povoljnim i nepovoljnim ekološkim
uvjetima, naletu šumskog sjemena te pojavi prizemnog rašća koje nepovoljno
utječe na pomlađivanje. Zahvati u prebornoj sastojini grupimične
strukture se i baziraju na činjenici da se na otvorenim, nezastrtim krugovima
obilno pojavljuje jelov i smrekov pomladak, te da na tim površinama
on ima povoljne uvjete za razvitak. Pitanje, koliko treba iznositi nezastrta
površina u sastojini da bi se moglo osigurali neprekidno i obilno prirodno
pomlađivanje, kao i opstanak već postojećeg pomladka i mladika, su postavljali
i nastojali na njega odgovoriti mnogi autori. Böhme r (1927) navodi
podatke da se nezastrta površina na kojoj se obilno pojavljuje pomladak
kreće od 0 do 39% od ukupne površine sastojine, ovisno o bonitetu staništa.
Prema istom autoru na najboljim bonitetima ne mora ni postojati
nezastrta površina a da bi pomlađivanje bilo obilno, dok kod najlošijih
boniteta nezastrta površina mora iznositi 39% od ukupne površine.


Rezultati istraživanja utjecaja nezastrte površine u sastojini na elemente
pomlađivanja prikazali smo na grafikonima 1 do 16, slika 20 i 21. Kod svih
grafikona, osim kod grafikona br. 4 gdje se radi o pomladku i mladiku
bukve, dobili smo pozitivne koeficijente smjera, koji nas upućuju na zaključak
da se povećanjem nezastrte površine stvaraju povoljniji
uvjeti za pomlađivanje. Na taj način zaključak navode
i vrlo visoke F vrijednosti, kao i relativno uske granice konfidencije.


Od pojedinih vrsta drveća smreka najviše reagira na povećanu nezastrtu
površinu, zatim jela pa bukva. Tu pojavu objašnjavamo saznanjem da se
te tri vrste drveća različito ponašaju prema zahtjevima za svjetlom, prema
osjetljivosti na mraz i studen. Smreka je od ovih vrsta najotpornija na
mraz i studen, a heliofilnija je od jele pa se prema tome i najobilnije pojavljuje
na nezastrtoj površini. Mraz i studen su razlog zašto jela na zastrtoj
površini u principu zauzima njezin periferni dio koji je koliko toliko zaštićen
krošnjama nadstojnih stabala.


Osjetljivost bukve na mraz i studen te pomanjkanje sjemenskih stabala
ove vrste u ovim sastojinama je razlog što kod nje nismo dobili signifikantne
rezultate na osnovu kojih bismo mogli donijeti preciznije zaključke.


Nezastrta površina na istraživanim pokusnim plohama se kreće od 10 m2
do 140 m2. Broj pomladka i mladika jele, smreke i bukve na plohama koje
imaju nezastrtu površinu od 10 m2 (graf. 1) iznosi 707 komada, a na plohama
s neznatnom površinom od 140 m2 iznosi 1.576 komada.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 19     <-- 19 -->        PDF

UTJECAJ VIŠESTRUKO ZASTRTIH KROŠANJA NA.´


9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g.


10 Totalna dužina pomladka i mladika jele 14 Dužinska proizvodnja jele za 5g.


11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Duiinska proizvodnja smreke za 5g.


12 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g.


900
800
7 00
6 00
500
«00
300


A=4J7,596 B = -0,59999 10. 300
F;5,06»0


100 200 300 400 100 200 300
A = 200,249 B.-0,3756 7 11. ´00 ~ A = 76,140 B.-0,1502 2 15
F = 9,156»


200 300 400 r
m
120
110
\
A 88 979F=0/0001
B--0,00068 A.17,764F=0,0657
B =0,00601
100 ~~~~— "-* "
90
80 .
70
´ I i \


100 200 300 400 ´ 100 200" " 300 400
SI. 19
437




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 18     <-- 18 -->        PDF

UTJECAJ VIŠESTRUKO ZASTRTIH KROŠANJA NA.´


1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik
2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik
3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik
L Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika


kom
1600


100 200 300 400


A= 10 37,527 B= - 1/06634 2. kom. A=442,S79 B = -0,579


600[


F = 3,4800 F = 2,1772


500 Y


400~


300 ~


200"


moh


100 200 300 400


kom
500


A = 343,782 B=-0,66846 3.
F = 11,6702


kom.


kom..


A = 35,534 B=0,00901 4. A=9,0943 B = -0,01966


so r io L


F = 0,1 385 s* F=9,7567


m2
[


300 400


Si. 18




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 17     <-- 17 -->        PDF

UTJECAJ KOEFICJENTA PREKRIVANJA NA \


9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g.
10 Totalna dužina pomladka i mladika jele K Dužinska proizvodnja jele za 5g.
11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g.
12 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g.


CM 00 o,eoo 0,800
A = 6,164 B =565,75673
F = 5,5536
0,400 0,6 00
A = -101,829F «7/041
0,SO0
B =375,19361
1,000
0,400
A . -111,847 Q =359/17316
F.13,12
1,000 0,400 1,000
0/400 0/600 0,600
A=135,753 B>-75,556
F »1,6267
1,000


1,000 0,400 0/600 1,000
SI 17
435




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 16     <-- 16 -->        PDF

UTJECAJ KOEFICJENTA PREKRIVANJA NA!


1 Ukupan broj pomladka i mladika 5 Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik
2 Broj pomladka i mladika jele 6 Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik
3 Broj pomladka i mladika smreke 7 Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik


i. Broj pomladka i mladika bukve 8 Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika
200" A = 83,999 B = 1552,86190 A= -121,611 B = 612 ,30644
F=6,3167 F=3,4448


0,400 0,600 ,000 0,900


600 A = 238,262 B = 929,72920 , 800 -A = -51,646 B=590,19419 /
F= 3,5105 F = 2,6974
400


200


/ ^^ 600
1200 ^ ^—


-^^-—""^^


400
800 Z^^ Z^^-


600
200 .^-"


400 " /


" /"


i.i.i.
0,600 1,000 0,400 0,800


kom


kom


600 A=-207,272 B = 650,00437 A=-69,043 B = 220,33708
F = 13,6472 F= 5,4107


200


100


^^^—^


0 /


0,400 0,600 0,800 1,000 0,400 0,600 1,000


kom.I A:56,569 B=-30,67195 4. kom.!
HO-F =1,9689 4 r


0,400 1,000
v. 16
434




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 15     <-- 15 -->        PDF

o stupnju međusobnog prekrivanja krošanja. Na sličnim grafikonima kod
smreke (graf. 3, 7, 11 i 15) imamo drugu situaciju. Broj pomladka smreke,
broj uraslih stabala u pomladak i mladik jednako je signifikantno ovisan
o koeficijentu prekrivanja kao i totalna visina i visinska proizvodnja za razdoblje
5 godina.
Iz toga možemo zaključiti da koeficijent prekrivanja ne
igra presudnu ulogu kod jelovog ponika s obzirom na
njegov opstanak i prelaz u pomladak, ali u razvojnom
stadiju pomladka, u koliko je koeficijent prekrivanja
manji, te iste jedinke su izložene velikom postotku
mortaliteta. Smrekov ponik, u koliko se pojavi na površini koja
ima mali koeficijent prekrivanja, odnosno visoki stupanj prekrivanja krošanja,
ugiba već u razvojnom stadiju ponika ili eventualno
u stadiju najmlađeg pomladka.


Kod bukovog pomladka i mladika, na osnovu naših raspoloživih podataka,
nismo mogli doći do sličnih zaključaka.


Vrijednosti koeficijenata prekrivanja nam se kreću od 0,400 do 1,000.
Kod najmanjeg koeficijenta prekrivanja, na grafikonu 1, imamo 705 komada
pomladka i mladika jele, smreke i bukve, a kod najvećeg oko 2 puta više,
tj. 1.636 komada.


Broj pomladka i mladika jele (graf. 2) se kreće od 610 do 1.167 komada,
a broj uraslih stabala jele u pomladak (graf. 6) nam se kreće od 214 do 539
komada.


Na graf. 10, totalna visina pomladka i mladika jele je kod najmanjeg
koeficijenta prekrivanja 232 m, a kod najvećeg 572 m. Visinska proizvodnja
jele u razdoblju od 5 g. (graf. 14) je preko 5 puta manja kod najvećeg koeficijenta
prekrivanja, tj. kreće se od 48 m do 273 m.


Kod smreke (graf. 3) broj pomladka i mladika je skoro 9 puta veći kod
najvećeg koeficijenta prekrivanja, tj. kreće se od 53 do 443 komada. Slična
je situacija i s brojem uraslih stabala u pomladak i mladik (graf 7), 19
komada kod najmanjeg, a 151 komada kod najvećeg koeficijenta prekrivanja.


Totalna visina pomladka i mladika smreke (graf. 11) kod koeficijenta prekrivanja
0,400 iznosi 36 m, a kod koeficijenta 1,000 257 m. Visinska proizvodnja
smreke (graf. 15) u razdoblju od 5 godina kod koeficijenta 0,400 iznosi
svega 10 m, dok je kod koeficijenta 1,0 preko 9 puta veća te iznosi


?4 m.


3.
Utjecaj višestruko zastrtih krošanja na elemente
pomlađivanja
Diferencijom ukupne horizontalne projekcije krošanja i ukupne zastrte
površine na pokusnoj plohi dobili smo višestruko zastrte krošnje. Taj nam
podatak daje površine krošanja, u apsolutnom iznosu, koje se jednom ili
više puta prekrivaju.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 14     <-- 14 -->        PDF

PRIRODNO POMLAĐIVANJE KAO FAKTOR STRUKTURE SASTOJINE
U ŠUMAMA JELE S REBRACOM (BLECHNO-ABIETETUM HORV.)


Mr SLAVKO MATIC


II DIO


2.
Utjecaj koeficijenta prekrivanja elemenata
pomlađivanja
Koeficijent prekrivanja smo dobili iz omjera zastrte površine i ukupne
horizontalne projekcije krošanja na određenoj površini. Ta veličina se kreće
od 0 do 1,000, tj. manjem koeficijentu prekrivanja odgovara veći stupanj
međusobnog prekrivanja krošanja. Ako nam je koeficijent prekrivanja 1,000,
to znači da se krošnje uopće ne prekrivaju niti zadiru jedna u drugu što se
praktički u prebornoj šumi nikad ne događa.


Komparirajući taj elemenat strukture sastojine s elementima pomlađivanja
došli smo do vrlo signifikantnih podataka prikazanih na grafikonima
1—16 slika i 16 i 17.


Osim kod grafikona 4, 12 i 16, gdje se radi o pomladku i mladiku bukve,
svugdje smo dobili pozitivne koeficijente smjera, koji nas upućuju na zaključak
da se povećanim koeficijentom prekrivanja, odnosno s manjim prekrivanjem
krošanja ostvaruju povoljniji uvjeti za pomlađivanje. Grafikoni broj
1, 3, 7, 9, 10, 11, 13, 14 i 15 nam daju F vrijednosti veće od tabličnih kao
i relativno uske granice konfidencije.


Od vrsta drveća koje dolaze u toj sastojim, smreka najviše reagira na
visoki stupanj prekrivanja krošanja, dok su numerički podaci o reagiranju
jele relativno niži.


Ako kompariramo grafikone broj 2 i 6, koji nam prikazuju odnos koeficijenta
prekrivanja s brojem pomladka i mladika jele te brojem uraslih
stabala jele u pomladak i mladik, s grafikonom broj 10 koji se odnosi na
totalnu dužinu jelovog pomladka i mladika, te grafikonom broj 14 koji se
odnosi na dužinsku proizvodnju jelovog pomladka u razdoblju od 5 godina,
možemo zaključiti da broj jelovih stabalaca u pomladku, kao i njihov pridolazak
u pomladak nije signifikantno ovisan o stupnju prekrivanja krošanja.
Međutim, totalna visina jelovog pomladka i mladika kao i njegov
visinski prirast je signifikantno ovisan o koefioijentu prekrivanja, odnosno




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 40     <-- 40 -->        PDF

21.
Ellenber g H. (1963): Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen. Stuttgart.
22.
Falalee v E. N. (196 i): Pihtovie lesa Sibiri i ih kompleksnoe ispoljzovanie.
Moskva. (Rus).
23.
Fieldin g J .M. (1947): The seeding and Natural regeneration of Monterey
pine in south Australia. Canberra.
24.
Frančiškovi ć S. (1957): Varijabilnost brojeva stabala i kružnih ploha u
prebirnom uzgoju. Analiza za eksper. šum. Vol II. Zagreb.
(1955): Zastrta površina u prebornoj šumi. Anali inst. za eksper. šum. Jugos.
Akad. znan. i umjet. Vol. I. Zagreb.
(1938): Prilog proučavanju taksacionih elemenata u probornim šumama. Sum.
List.
(1927): Šume i šumarstvo vlastelinstva Thurn Taxis u zapadnoj Hrvatskoj.
Sum. List.
25.
Golubi ć S. (1958): Prilog poznavanju klime primorske regije Jugoslavije.
Georg. Glasn. XX. Zagreb.
26.
Gorelkov D., Marinov M., Spasov N. (1958): Podpomogone estestvenot
o vozobjovjavane v našite bukovi i iglalistni gori. Sofija.
27.
Grac a ni n M. (1950): Mjesečni kišni fa´ktori i njihovo značenje u pedološkim
istraživanjima. Poljop. znanstv. Smotra, 12. Zagreb.
28.
Hol l F. (1914): Upute u uzgoj i sadnju šumskog drveća. Sarajevo.
29.
Horva t I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. Šum. encikl. II. Zagreb.
(1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Acta biologica II. knj. 30. Zagreb.
(1950): Šumske zajednice Jugoslavije. Zagreb.
(1957): Die Tannenwälder Kroatiens in pflanzensoziologischen und forstlichen
Zusammenhang. Schweiz. Zeitschr. für Forstwesen, 10/11. Zürich.
(1938): Biljnosociolaška istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. za šum. pokuse,
knj. VI. Zagreb.
30.
Hosi e R. C. (1953): Forest regeneration in Ontario, Toronto.
31.
Hre n V. (1968): Dinamika horizontalnog širenja krošanja bukve i jele u nekim
zajednicama zapadne Hrvatske. Šum. List.
(1968): Istraživanja tipova šuma i šumskih staništa gospodarske jedinice Brod
na Kupi. Zagreb (studija)
32.
Huf nagi L. (1896): Što je preborna šuma. Šum. List.
(1895): Preborna šuma, njezina normalna slika, drvna zaliha, prirast i prihod.
Šum. List.
33.
J o v a n o v i ć A. (1925): Važnost normale kod uređivanja u prebornim šumama.
Šum. List.
34.
Juriči ć H. (1942): Vlaga u zraku. Zemljopis Hrvatske I dio, Zagreb.
35.
Ke s t erča n ek F. X. (1882): Prilozi za povijest šuma i šumskog gospodarstva
kod Hrvata. Šum. List.
36.
K e r n A. (1916): Praksa uređenja šuma uopće, a kod zemljišnih zajednica napose.
Šum. List.
(1898): Uređivanje prebornih šuma. Šum. List.
37.
Kie p a c D. (1965): Uređivanje šuma. Zagreb
(1963): Struktura sastojine. Šum. encikl. II. Zagreb.
(1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Zagreb.
(1962): Novi sistem uređivanja prebornih šuma (dodatak). Polj. šum. komora.
Zagreb.
(1961): Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Polj. šum. komora. Zagreb.
(1961): O nekim normalama u jelovim prebornim šumama. Šum. List.
(1961): Normalne frekvencije krivulje broja stabala u prebornoj šumi. Šum. List.
(1960): Prirasne tablice za jelu na području fakultetske šumarije Zalesina.
Glasn. za šum. pokuse, br. 14. Zagreb
(1956): Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim cenozama Gorskog
kotara. Glasn. za šum. pokuse, Zagreb.
(1954): Komparativna istraživanja debljinskog, visinskog i volurnnog prirasta
u fitocenozi jele i rebrače. Šum. List.
(1953): O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesina. Glasnik za šum.
pokuse. Zagreb.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 41     <-- 41 -->        PDF

38.
K o n š e 1 J. (1931): Struöny nastin tvorby a pesteni lesu v biologickem pometi.
Brno.
(1923): Nauka o lesnicah stanovistich. Brno.
39.
Korpe l Š. (1965): Vplyv druhoveho zloženia jedlovo-bukovych porastov na
prirodzenu obnovu jedle. Sbor. vedec. prac Lesn. fakulty VSLD vo Zvolen.
Zvolen.
40.
Korpe l S., Vina š B. (1965 a): Pestovanie jedle. Bratislava.
41.
Kö s tie r J. N. (1953): Waldpflege. Hamburg, Berlin.
(1952): Ansprache von Dickungen. Berlin, Hamburg.
(1950): Waldbau. Berlin, Hamburg.
42.
Krutzsc h H. (1952): Waldauf ban. Berlin.
43.
Kunze l K. (1957): Nutzungdsgang und der Nutzungsplanung bei der Wiederverjüngung
der Mischbestände in Ostschwarzwald. Algemeine Forstzeutung 12.
44.
Leibundgu t H. (1956): Waldpflege. Bern.
(1953): Beobachtungen über den Streneabban einiger Baumarten in Lehrwald
der ETH. Schweuz. Zeitschr. für Forstwesen 4/5.
45.
Letni k J. (1942): Naoblaka i sijanje sunca. Zemljopis Hrvatske I dio, Zagreb.
46.
Loren z H. (1948): Lehr-und Handbuch forstwirtschaft, III band. Wien.
47.
M a g i n e E. (1967): Investigations on factors Affecting the natural regeneration
of Silvar Fir in the Apennines. XIV IUFRO kongres. München.
48.
M a k s i ć, B., P e n z e r, Š i k i ć, Knežević M. (1962): Klimatske i agroklimatske
osobine južnog Kalničkog prigorja, Zagreb.
49.
Manojlovi ć M. (1927): Teorija prebiranja. Šum. List.
50.
Margareti ć F. (1963): Klima i klimatosogija (klasifikacija klime). Sum.
enciklopedija I., Zagreb.
(1942): Oborine, Zemljopis Hrvatske. Zagreb.
51.
Mati ć S. (1972): Prirodno pomlađivanje u zaraženim jelovim sastojinama.
Zagreb. Sum. List. 11/12
52.
M a t i ć V. (1959): Taksacioni elementi prebornih šuma jele, smrće i bukve na
području Bosne. Rad. Sum. fak. i inst. za šum. i drvnu ind. u Sarajevu. Sarajevo.
(1956): Normalno stanje u jelovim i smrćevim prebornim šumama. Rad. polj. fak.
Univ, Sarajevo.
53.
M a r i n o v M. (1964) Vozobnovjanane na smesenita bukovo-elovosmrčevoj gori.
Gor, stop. 20 (1964)
54.
Maye r H. (1909): Waldbar auf naturgesetzlicher grundlage. Berlin.
55.
Mila s B. (1949): Razvoj prebornih šuma i smjernice rada na njihovoj obnovi
i njezi. Šum. List.
56.
Mileti ć Z. (1954): Istraživanja širenja (ekspanzije) krune u prebornoj sastojini
bukve. Glas. Šum. fak. Beograd.
(1952): Struktura i prinos teoretske normalne preborne šume. Jug. Akad. znan. i
umj. 289 knjiga. Zagreb.
(1950): Osnovi uređivanja preborne šume. knjiga I. Beograd.
(1927): Gospodarska osnova »B« gospodarstvene jedinice Mala Javornica kr. šum.
uprave u Novom. Zagreb.
57.
Mlinše k D. (1968): Slobodna tehnika gajenja šuma na osnovu nege. Beograd.
58.
MoiseevV. NaumenkoZ. (1957): O sočetanij grupovo viboroenih i postepenih
rubok. Les, hazj. Moskva.
59.
Nešt o ro v V. T, (1958): Lesovodstvo. Moskva.
60.
Pe r in H. (1952): Sylviculture. Nancy.
61.
Petrači ć A. (1931): Uzgajanje Šuma II. Zagreb.
62.
Pintari ć K. (1969): Njega šuma. Sarajevo.
63.
Pobedinsk i A. V. (1969): Ocenka uspešnosti estestvenogo vozobnovlenija.
Les. hazj-aj. 1.
64.
Polarisk y B. (1947): Priruöka pestovany lesu. Brno.
(1937): Lesnicke pestovani dfevin cizohrajnych se žfetelem na pomery v CSR.
Praha.
65.
Pranji ć A. (1963): Ovisnost drvne mase stabla o promjeru krošnje i visini.
Šum. List.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 30     <-- 30 -->        PDF

UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA DRUGE ETAŽE NA.´


9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 1310 Totalna dužina pomladka i mladika jele K11 Totalna dužino pomladka i mladika smreke 1512 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16


A = 689/363 B =-0/22045
F = 6/1H7


1000 1500 ´


A=85/562 8=0/00576
F = 0/1117 -


_l __i_ "^i


SI. 27


Ukupna dužinska proizvodnja za 5g.
Dužinska proizvodnja jele za 5g.
Dužinska proizvodnja smreke za 5g.
Dužinska proizvodnja bukve za 5g.


A =266/176 B = -0,13273 13.
F = 5/5159


;nnm3


A = 184,666 B=-0/09U3 14.
F = 5,2752


A=21,603 B = -0/00<43^ 16.
F=0,5186




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 25     <-- 25 -->        PDF

UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA NA:


9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g.
10 Totalna dužina pomladka i mladika jelo U Dužinska proizvodnja jele za 5g.
11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g
12 Totalna duzma pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g.


000
V A;077,055 B = -0/10325 A = 35l,002 B--0,05286 13


v F = 7/11 93


F = 4,7877


eoo 500


600 -"~~~- J^*-*-~^- —_ 200


«00 loor


~\ ^"*~


300 \


1
2000 3000 4000 5000 1000 2000 3000 4000 5000


A= 547,465 B-- -0,06269 10. m A = 247,987 B =-0,03652
F= 4,2316 300 F = 4,5262


2000 3000 4000 5000 2000 3000 4000 5000
A = 255,890 B = -0,04570 II. m \ A=9I,958 B = -0,0I688
F113/3817 100 F = 6,6I55
80
60 -^\\ ^
40 -"-""" " ^"^-s . "~" *— -_
20 ~\^"\
0 ´s
1000 2000 4000 5000
„m3 L -1
2000 3000 4000 5000
A = 69,331 8=0,00643 A.11,515 B=0,00250 / 16
F=0,7374 F=0,8677 /
80 -
60


1000 2000 3000 4000 5000 1000 2000 3000 4000 5000


SI. 23




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 24     <-- 24 -->        PDF

UTJECAJ VOLUMENA KROŠANJA NA:


123i
Ukupan broj pomladka i mladika
Broj pomladka i mladika jele
Broj pomladka i mladika smreke
Broj pomladka i mladika bukve
5
6
7
8
Ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik
Broj uraslih stabala jele u pomladak i mladik
Broj uraslih stabala smreke u pomladak i mladik
Broj izraslih stabala iz pomladka i mladika
A = 669,572 B.-0,09466
F = 2,9456


2000 3000 4000 5000"
kom
600 \
\
A = 535,779 B = -0,07291
F = 2,614S
500 " \
4 00 ^"~^^""~^^^"^"^^
~~~~ ´ 300 _ ^\^ ^
200 ^ ^^~~~^.
100 \
0 ~X
2000 3000 4000 5000 3000 4000
korriA.
134,207 B = -0,02192
«00 F
= 3,2704


2000 3000
A = 30,586 B = 0,00229 ko A =9,130 B = -0,00144
F.0,6795 / 10 " F=3;5194


2000 3000 3000 4000


.22




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 23     <-- 23 -->        PDF

UTJECAJ NEZASTRTE POVRŠINE U SASTOJI NI NA.´


9 Ukupna totalna dužina pomladka i mladika 13 Ukupna dužinska proizvodnja za 5g.
10 Totalna dužina pomladka i mladika jele K Dužinska proizvodnja jele za 5g.
11 Totalna dužina pomladka i mladika smreke 15 Dužinska proizvodnja smreke za 5g.
12 Totalna dužina pomladka i mladika bukve 16 Dužinska proizvodnja bukve za 5g.


500


A = 58/527 B=2,16B38
F = 15,7065


400


300


O^^200
--"-""S^"´´--´ ~~" "


^s^


100 /


20 40 60 80 100 120 140 20 40 60 80 100 120 140


400
A;220,503 B=2,24524 A = 39,2Z0 B = ,50524
F = 9,6814 F =12,8992


3 00


200 ^\^


__-—


^>


100 —


^<^´


_
_
-1 I 1 1 1 i i
20 40 60 80 100 120 140 20 40 60 80 100 120 140


A=41,346 B = 1,24665
F=17/0420


20 40 60 00 120 140 rn´
,, „
12 0 "
110 "
A = 85,736 B = 0,05065
F=0,0728
^> ´
/ 12. 30 A=18,S69F = 0,0I60
B = 0,00853 ´
x
16.
10090
r
80 70
^
1 ´".
20
1
40
_ 1
60
1
80
_ 1
100
I
120
^~1
140 m
Si. 21
20 40 60 80 100 120 140




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 42     <-- 42 -->        PDF

66.
R a č k i V. (1887): Tobolac pobiraka za šumare. Šum. List.
67.
Rau š Đ. (1967): Tabele fitocenološkog snimanja u Zalesini. Zagreb, (rukopis)
68.
Rubne r T. (1960): Die pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaus.
Berlin.
69.
Š a f a r J. (1969): Prilozi rješavanju problema o održavanju i pomlađivanju jele
na području Gorskog kotara. Šum. List.
(1968): Tokovi izmjene smjese jele i bukve u prašumi. Šum. List. 5/6
(1963): Uzgajanje šuma. Zagreb.
(1962): Problem i pojam skupinastog gospodarenja. Mogućnosti za primjenu u
našoj praksi. Šum. List.
(1957): O pomlađivanju jele na planinskom području Hrvatske. Šum. List.
(1955): Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele. Anali inst. za eksp. šum.
Akad. Zagreb.
(1953): Proces pomlađivanja jele i bukve u hrvatskim prašumama. Šum. List.
(1949): Prorede u prebornim šumama. Šum. List.
(1948): Preborna šuma i preborno gospodarenje. Zagreb.
70.
Škori ć A. (1965): Pedološki praktikum. Sveuč. u Zagr. Zagreb.
71.
Škre b S. (1942): Klima. Zemljopis Hrvatske. Zagreb.
72. Šule k B. (1866): Korist i gojenje šumah. Zagreb.
73.
Š u r i ć J., P r a n j i ć A. (1966): Šurićeve (Pranjić) tarife za bukvu, jelu i smreku.
Šum.-teh. Priručnik.
74.
Šuri ć S. (1933): Preborna sjeća u neuređenim prebornim šumama i šumama
tipa prašume. Šum. List.
75.
Tomaševsk i S. (1959): Prilog određivanju minimalnih masa poslije sječe u
prebornoj šumi. Šum. List.
76.
TordonyE . (1898): Preborna šuma. Šum. List.
77.
T r e g ub o v V. i dr. (1957): Prebiralni gozdovi na Snežniku. Institut za gozdno
in lesno gosp. Slov. Ljubljana.
(1950): Prebiralno gospodarstvo v manjših gozdnih enotah. Gozd. inst. Ljubljana.
78.
Vajd a Z. (1946): Uzgajanje šuma. Priručnik. Zagreb.
(1933): Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u sastojinama Gorskog
Kotara. Zagreb.
79.
Vesel i D. (1949): Osnovi uzgajanja šuma, Sarajevo.
80.
Vina š B. (1961): Struktura a vyvoj prirozenych porostu s jedli Prace VUL
CSSR.
Summary


NATURAL REGENERATION AS A FACTOR OF STAND STRUCTURE IN
FORESTS OF SILVER FIR WITH HARDFERN (BLECHNO-ABIETETUM HORV.)


An investigation on the influence of stand structure on the natural regeneration
in selection forests of Silver Fir with Hardfern (Blechno-Abietetum Horv.) was
carried out in the Gorski Kotar region (Croatia) in the Faculty forest of Zalesina
on 50 experimental plots totalling 2 hectares.


Experimental plots were laid out in the forest association of Silver Fir with
Hardfern (Blechno-Abietetum Horv.) and in two subassociations, viz Blechno-Abietetum
hylocomietosum Horv. and Blechno-Abietetum typicum Horv. facies Vaccinium
myrtillus The mentioned association is found in the climazonal region of Beech and
Fir of the Dinaric Mountain Massif.


Soils on which the mentioned stands have developed represent acid-brown and
brown podsolic soils, and podsols; they developed on Palaeozoic sand sediments.
The area investigated lies at 800 m. above sea-level.


On the basis of two measurements performed within a 5-year period on all
experimental plots, there were obtained numerical data concerning elements of
stand structure, elements and indices of natural regeneration.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Of the structural elements of stand the author investigated only those, which
he considered that they influence mostly the natural regeneration, to wit:


— horizontal projection of crowns of all trees in the stand,
— horizontal projection of crowns of trees of the 1st, 2nd and 3rd storeys,
— coefficient of crown cover,
— multiple shaded crowns,
— unshaded area in the stand,
— volume of crowns of all trees in the stand,
— volume of crowns of trees of the 1st, 2nd and 3rd storeys,
— total basal area in the stand.
As elements and indices of natural regeneration in the selection stand the author
took the following ones:


— total number of young reproduction and young stand of Fir, Spruce and Beech,
— number of young reproduction and young stand of Fir,
— number of young reproduction and young stand of Spruce,
— number of young reproduction and young stand of Beech,

total number of stems of Fir, Spruce and Beech grown into young reproduction
and young stand,
— number of Fir stems grown into young reproduction and young stand,
— number of Spruce stems grown into young reproduction and young stand,
— number of stems grown up from young reproduction and young stand,

sum of total heights of young reproduction and young stand of Fir, Spruce and
Beech,
— sum of total heights of young reproduction and young stand of Fir,
— sum of total heights of young reproduction and young stand of Spruce,
— sum of total heights of young reproduction and young stand of Beech,

sum total of height increments of stems of Fir, Spruce and Beech during the
5-year period,
— sum of height increments of Fir stems during the 5-year period,
— sum of height increments of Spruce stems during the 5-year period,
— sum of height increments of Beech stems during the 5-year period,

Performed was a correlation analysis of the elements of stand structure and
those of regeneration by the method of least squares. Compared and recorded
were the parameters and confidence limits in the linear regression y = A + B x,
performed the variance analysis calculated and recorded the F-values. The tabular
Fo.05 = 4.04 while Fo.oi = 7.19.
On the basis of results obtained and presented in 192 graphs it may be asserted
with certainty that there exists a strong connection and regularity between the
mentioned elements of structure and the elements of regeneration.


Greatest influence is exercised on the regeneration by the elements of stand
structure arranged in the following order of sequence:


— unshaded area,
— horizontal projection of crowns,
— multiple shaded crowns,
— coefficients of crown cover,
— volumes of crowns,
— basal area.
Fir, as the most skiophilous tree species of this country, endures an increased
soil shading by tree crowns better than Spruce. With doubly increased soil shading,
the number of Firs of the young reproduction and young stand decreases twice,
while the number of Spruces decreases seven times.


Highly placed crowns of trees of the 1st story of stand, also direct and difluse
light, which the crowns of these trees allow to pass to the young reproduction and
young stand, as well as the rich seed set of these trees are the reason why through
the increased share of the horizontal projections of crowns of these trees the
conditions for a natural regeneration are improved.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 44     <-- 44 -->        PDF

The author obtained nonsignificant results in investigating the influence of
the horizontal projections of tree crowns of the 2nd story on the elemente of regeneration,
but he obtained highly significant results in trees of the 3rd story of the
stand. Under a maximal shading of the soil through tree crowns of the 3rd story
the number of the newly established reproduction decreased 4 times in a 5-year
period. The number of Fir stems diminished 3 times, and the number of Spruce
stems 21 times.


The more the coefficient of crown cover approaches the value of 1.00, the more
favourable are the conditions far regeneration. Fir is more indiffirent to this change
than Spruce. Similarly to the coefficients of crown cover, the multiple shaded crowns
exercise an influence on the natural regeneration. Through the increase of multiple
shaded crowns per unit of area the conditions for regeneration diminish.


When the unshaded area in the stand increases, Spruce reacts with its presence
most, then Fir and Beech. In the maximally unshaded area — in the studied forest


— the sum of height increments of Spruce stems increased 13times, that of Fir stens
5times with respect to the minimally unshaded area.
Through the increase of the volume of tree crowns per umt of area the conditions
for natural regeneration are conspicuously diminished. When comparing the
influence of the horizontal crown projections on the elements of regeneration with
the influence of the crown volumes on these same elements, it can be concluded
that the horizontal projection of crowns exercises a greater influence on the regeneration
than volume of crowns does.


Ninsignificant results were obtained when investigating the influence between
the basal area and the elements of regeneration, and it can be concluded that this
element of stand structure is not the best index of the conditions for natural regeneration.


Of the total light intensity in the open — in the studied stands — a minimum
of 0.675% and a maximum of 19.57°/o reach down to 20 cm. above ground.


Despite the fact that Fir adapts itself very well to a relatively small amount of
light, one part of seedlings die, apart from other causes, also from lack of light.
During the developmental stage of young reproduction also one part of plants die
because of insufficient amount of light, and that with the highest percentage at the
age of 1—5 years. A small number of plants which succeed to survive this age
vegetate and put up with the minimum amount of light, waiting that the space
above them should somehow be opened and the light brought to them in order to
supply conditions for their normal life.


Spruce is much more sensitive to the lack of light than Fir, so that in areas with
minimum amount of light it does not appear, or if it does, it dies the developmental
stage of seedling already.


Because of a small number of Beech seedlings and saplings, and because of
lack of Beech stems in the upper storeys of the investigated stands, the author was
not able to draw conclusions to the behaviour of Beech under the conditions ruling
in these stands.


On the basis of the results of his investigations the author can maintain that in
the investigated stands of Fir with Hardfern there exist all conditions for a good
and successful natural regeneration. These conditions relate to the biological-ecological
characters of individual tree species composing this stand, as well as to the
ecological factors ruling in the region investigated. If there appears a problem of
renewal of these stands, it is caused by the absence of tending or by ill-conducted
tending and felling of stands.


Considering that with his results of investigations the author has established
that there exists a very strong correlation between the elements of stand structure
and those of the regeneration, and that by changing the elements of structure also
the conditions for regeneration are changing — the silviculturist can affect with his
interventions the structural elements by changing them, all with the aim to convey
these stands to optimum regeneration and maximum production.