DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Uraštanje u pomladak i mladik kod sve tri vrste drveća se smanjuje za oko 3 puta kod maksimalnog volumena krošanja i to od 575 komada na 196 (graf. 5). Kod jele to smanjenje iznosi 2,5 puta (graf. 6), od 463 kom. do 171 komad, a kod smreke 4,5 (graf. 7) od 112 do 24 komada. Totalna visina pomladka i mladika za sve tri vrste drveća (graf. 9) kreće se od 774 do 361 metar. Kod jele (graf. 10) maksimalna totalna visina iznosi 485 m, a minimalna 234 m, dok kod smreke (graf. 11) te veličine se kreću od 210 do 27 m. Visinska proizvodnja u razdoblju od 5 godina za sve tri vrste drveća (graf. 13) iznosi 298 m kod minimalnog, a 87 m kod maksimalnog volumena krošanja. Smanjenje visinske proizvodnje kod jele iznosi oko 4 puta (graf. 14), od 209 do 55 m, a kod smreke (graf. 15) preko 10 puta i to od 75 na 7 m. 5.1. Utjecaj volumena krošanja prve etaže na elemente pomlađivanja. Komparirajući utjecaj volumena krošanja stabala prve etaže u prebornoj sastojini s elementima pomlađivanja dobili smo rezultate čiji grafički prikaz donosimo na 16 grafikona slika 24 i 25. Zajednička karakteristika skoro svih dobivenih grafikona očituje se u pozitivnim koeficijentima smjera, relativno širokim granicama konfidencije te nesignifikantnim vrijednostima. Pozitivni koeficijenti smjera nas upućuju na zaključke d a se pove ćanim učešćem krošanja stabala prve etaže stvaraju povoljniji uvjeti za pomlađivanje u toj sastojini. Iznimku nam prave grafikoni br. 3 i 11 gdje se radi o pomladku i mladiku smreke. S obzirom na široke granice konfidencije i nesignifikantne F vrijednosti za naprijed navedeni zaključak nemamo čvrstih i sigurnih argumenata, ali poznavajući prirodu pojave i konkretno stanje u sastojini, taj zaključak nam se čini logičan. U prilog tome možemo navesti argumente koje smo istakli kod opisa pojave odnosa utjecaja horizontalne projekcije krošanja stabala prve etaže na elemente pomlađivanja. 5.2. Utjecaj volumena krošanja stabala druge etaže na elemente pomlađivanja. Na grafikonima 1—16, slika 26 i 27, grafički smo prikazali utjecaj volumena krošanja stabala druge etaže na elemente pomlađivanja. Zajednička karakteristika skoro svih grafikona, osim uobičajenih iznimaka, sastoji se u negativnim koeficijentima smjera, relativno uskim granicama konfidencije i signifikantnim F vrijednostima. Svi ti elementi nas navode na zaključke da postoji veliki utjecaj volumena krošanja stabala druge etaže na pomlađivanje u prebornoj sastojini. Povećanim učešćem stabala, odnosno volumena krošanja stabala druge etaže se smanjuju uvjeti za pojavu i održanje pomlađivanja u preborno j sastojini . Interesantno je spomenuti da kod ispitivanja utjecaja horizontalnih projekcija krošanja stabala na elemente pomlađivanja nismo dobili signifikantne F vrijednosti kao što smo ih dobili u ovom slučaju, |