DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Uraštanje u pomladak i mladik kod sve tri vrste drveća se smanjuje za
oko 3 puta kod maksimalnog volumena krošanja i to od 575 komada na 196
(graf. 5). Kod jele to smanjenje iznosi 2,5 puta (graf. 6), od 463 kom. do 171
komad, a kod smreke 4,5 (graf. 7) od 112 do 24 komada.


Totalna visina pomladka i mladika za sve tri vrste drveća (graf. 9) kreće
se od 774 do 361 metar. Kod jele (graf. 10) maksimalna totalna visina iznosi
485 m, a minimalna 234 m, dok kod smreke (graf. 11) te veličine se kreću od
210 do 27 m.


Visinska proizvodnja u razdoblju od 5 godina za sve tri vrste drveća
(graf. 13) iznosi 298 m kod minimalnog, a 87 m kod maksimalnog volumena
krošanja. Smanjenje visinske proizvodnje kod jele iznosi oko 4 puta (graf.
14), od 209 do 55 m, a kod smreke (graf. 15) preko 10 puta i to od 75 na
7 m.


5.1.
Utjecaj volumena krošanja prve etaže na elemente pomlađivanja.
Komparirajući utjecaj volumena krošanja stabala prve etaže u prebornoj
sastojini s elementima pomlađivanja dobili smo rezultate čiji grafički
prikaz donosimo na 16 grafikona slika 24 i 25.


Zajednička karakteristika skoro svih dobivenih grafikona očituje se u
pozitivnim koeficijentima smjera, relativno širokim granicama konfidencije
te nesignifikantnim vrijednostima.


Pozitivni koeficijenti smjera nas upućuju na zaključke d a se pove ćanim
učešćem krošanja stabala prve etaže stvaraju
povoljniji uvjeti za pomlađivanje u toj sastojini. Iznimku
nam prave grafikoni br. 3 i 11 gdje se radi o pomladku i mladiku
smreke. S obzirom na široke granice konfidencije i nesignifikantne F vrijednosti
za naprijed navedeni zaključak nemamo čvrstih i sigurnih argumenata,
ali poznavajući prirodu pojave i konkretno stanje u sastojini, taj
zaključak nam se čini logičan. U prilog tome možemo navesti argumente
koje smo istakli kod opisa pojave odnosa utjecaja horizontalne projekcije
krošanja stabala prve etaže na elemente pomlađivanja.


5.2. Utjecaj
volumena krošanja stabala druge etaže na elemente pomlađivanja.
Na grafikonima 1—16, slika 26 i 27, grafički smo prikazali utjecaj volumena
krošanja stabala druge etaže na elemente pomlađivanja. Zajednička
karakteristika skoro svih grafikona, osim uobičajenih iznimaka, sastoji se
u negativnim koeficijentima smjera, relativno uskim granicama konfidencije
i signifikantnim F vrijednostima. Svi ti elementi nas navode na zaključke
da postoji veliki utjecaj volumena krošanja stabala druge etaže na
pomlađivanje u prebornoj sastojini. Povećanim učešćem stabala, odnosno
volumena krošanja stabala druge etaže se smanjuju
uvjeti za pojavu i održanje pomlađivanja u preborno
j sastojini . Interesantno je spomenuti da kod ispitivanja utjecaja
horizontalnih projekcija krošanja stabala na elemente pomlađivanja nismo
dobili signifikantne F vrijednosti kao što smo ih dobili u ovom slučaju,