DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE STUDENI — PROSINAC KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA O NAJPOVOLJNIJIM RAZMACIMA SADNJE OBIČNOG BORA (PINUS SILVESTRIS L.) I AMERIČKOG BOROVCA (PINUS STROBUS L.) U INTENZIVNIM KULTURAMA Mr ing. STEVO ORLIĆ, Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko 1. UVOD Dugi niz godina gusta sadnja u kulturama četinjača bila je opća praksa. Osnovni razlog za takav način rada bio je »oponašanje prirode«, s ciljem da se čim prije postigne stvaranje sklopa. Smatralo se da gusta sadnja pozitivno utječe na visinski prirast i čišćenje debla od grana i dr. Posljednjih decenija u velikom broju zemalja javlja se tendencija za povećanjem početnih razmaka sadnje u kulturama četinjača, a glavni razlozi su: nedostatak dovoljne količine kvalitetnog sadnog materijala, nagli porast direktnih troškova oko osnivanja intenzivnih kultura, intenzivniji debljinski prirast. Problem razmaka (gustoća) zainteresirao je šumare istraživače pred više od sto godina. Tako su u Njemačkoj prvi egzaktni pokusi osnovani početkom druge polovice 19. stoljeća (7). Rezultati ovdh pokusa i danans služe za diskusiju o ovoj problematici. Osvrćući se na problem razmaka, Krame r (7) u svom radu kaže da su, uzevši u obzir sve faktore, izgleda, povoljniji širi razmaci sadnje u ekonomskom pogledu i biološkoj stabilnosti sastojine. U vezi s tim, on za običan bor i običnu smreku preporuča 3.000 do 4.000 biljaka po ha (za područje sjeverne i srednje Njemačke), dok se na suhim staništima može ići i ispod tog broja. U SSSR-u prvi pokusi s različitim početnim razmacima sadnje u kulturama običnog bora osnovani su već 1879. godine (10). Nakon višekratnih periodičnih mjerenja pokazalo se da povećanje gustoće konstantno snižava srednji promjer sastojine i da se veći stupanj gustoće u mladosti pozitivno odražava na srednju sastojinsku visinu, a iza 50. godine negativno. Posljednjih decenija u svijetu se vrše opsežna istraživanja u vezi s razmacima sadnje. Samo da spomenemo neke autore: S. J0rgensen (4), P. A. |