DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 61 <-- 61 --> PDF |
OBLJETNICE STODVADESETGODIŠNJICA ROĐENJA ZASLUŽNOG ŠUMARA PRAVDOJE BELIJA Zaslužni šumar Pravdo je Belija rođen je 2. IX 1853. god. u mjestancu Malo Žablje kraj Gorice. Šumarstvo je studirao na Gospodarsko- šumarskoj školi u Križevcima 1881. godine, a državni praktični ispit položio je 19. IX 1886. god. u Zagrebu. Iza kratkog službovanja u Drnišu, stupio je u službu na Rabu gdje je radio 34 godine i umro 16. VII 1925. god. u 72 godini života. Na ulazu u park-šumu Komrčar na otoku Rabu podigla je rapska općina još 1924. godine spomenik svom šumarskom referentu Pravdoj u Be- SI. 1. Spomenik šumaru Pravdoji Beliji, podignut 1924. god. u parku Komrčar na otoku Rabu. Foto: Đ. Rau´š |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 62 <-- 62 --> PDF |
lij i (si. 1). Ovaj spomenik je priznanje ne samo zahvalnih Rabljana, nego i čitavog našeg naroda, koji uvijek cijeni plodan rad svojih sinova. Međutim, od postavljanja spomenika pa do danas prošlo je 50 godina, pa je zub vremena učinio svoje, te je spomenik u vrlo lošem stanju. Da je spomenik, a naročito ploča, u takvom stanju doprinijeli su nažalost i neki naši nesavjesni građani te poneki strani turisti. Mislimo da je upravo prilika (stodvadesetgodišnjica rođenja) da se spomenik obnovi i eventualno premjesti na pogodnije mjesto. Vjerujemo da će Općina i Šumarija Rab to i učiniti (jer je prema izjavi upravitelja J. Šimičića o tome već bilo riječi) i na taj način još jednom odati dužno priznanje tom našem zaista izuzetno marljivom i zaslužnom šumaru (si. 2). SI. 2. Sadašnji izgled potpuno uništene spomen-ploče, koju treba hitno obnoviti. Foto: Đ. Rauš Otok Rab spada u najzelenije otoke naše jadranske obale, a da je to tako velika je zasluga šumara Pravdoj e Bel i j e i njegovih nasljednika te cjelokupnog stanovništva otoka Raba koji čuva i uzgaja svoje šume i parkove. Park-šumu Komrčar, danas zeleni dragulj otoka Raba, podigao je na pašnjačkoj površini od 12 ha prije 80 godina velikim trudom šumar P. Belija. Kao predkulturu uzgojio je sastojinu alepskog bora u koju je kasnije unosio čemprese, šmrike i zimzelene listače: crniku, zeleniku, lovor, mirtu i dr. 480 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Osim spomenute park-šume, on je podigao i druge borove kulture: Farkanj na 36 ha, Suha Punta na 2 ha, Kalifront-Topale na 4 ha, Vrtić na 3 ha, Lopar na 8 ha i mnoge borove šumice na privatnim posjedima u selu Mundanije i Loparu. Zelene šume otoka Raba ostat će trajan spomenik zaslužnom šumaru Pravdoj u Belij i i svim njegovim sljedbenicima koji su u ozeljenjava nju Raba učestvovali, anja sadašnjih generacijaPravdoj u Beliji . obnovljeni spomenik poslužit će kao znak svom zaslužnom šumaru i vrlom sinu naše priznazemlje Dr Đ. Rauš LITERATURA : Nikšić, B. (1953): Jedna stogodišnjica. Šum. List 12, str. 527. |