DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 9 <-- 9 --> PDF |
razmaka sadnje, već i drugih faktora koji utječu na rast biljaka u prvim godinama iza sadnje. Razmatrajući sličnu problematiku, J0rgese n (4) nanvodi nekoliko autora koji nisu našli signifikantnu linearnu korelaciju između razmaka sadnje i srednje visine u mladim sastojinama. 4.2 Volumen vršnog izbojka Odmah na početku želimo istaći da se volumen vršnog izbojka pokazao kao vrlo prikladan pokazatelj za traženje finih razlika među varijantama. To se može zapaziti ako se analiziraju dobivene vrijednosti u tabeli 2. Naime, pokazalo se da su razlike među primijenjenim varijantama razmaka mnogo izrazitije, a odnosi među njima da su nešto drugačiji nego s obzirom na visinu. Najveći volumen kod običnog bora registriran je uz razmak 2,0 X 2,0 m (C), kao i kod visine. Preostale varijante dolaze ovim redom: 3,0 X 3,0 m (E), 2,5 X 2,5 m (D), 1,0 X 1,0 m (A) i 1,5 X 1,5 m (B). Razlika između maksimalne i minimalne vrijednosti iznosi ovdje čak 47 poena, računato na bazi standarda. U odnosu na standard (A) bolji rezultat registriran je na varijanti »C« za 43%, na varijanti »E« za 26´% i na varijanti »D« za 12%, a slabiji na varijanti »B« za 4%. Iz ovog prikaza izlazi da su uz veće razmake sadnje postignuti bolji rezultati. Prikazana analiza varijance i F test su pokazali da su nađene razlike statistički opravdane na nivou od 0,05. Nakon toga proveden je i Duncan test, i pokazalo se da je razmak 2,0 X 2,0 m povoljniji od razmaka 1,5 X 1,5 m, 1,0 X 1,0 m i 2,5 X 2,5 m, zatim da je razmak 3,0 X 3,0 m povoljniji od razmaka 1,5 X 1,5 m i 1,0 X 1,0 m. Duncan test 0,05 2 3 4 5 Dozvoljene razlike 12,59 13,09 13,40 13,59 Varijanta B A D E C Prosjek, volumen izbojka (cm3) 48,64 50,50 57,16 63,98 72,61 Želimo napomenuti da je i ovdje izostala ona pravilnost o kojoj smo govorili razmatrajući odnose među varijantama s obzirom na visinu. I pored toga, smatramo da je značajno što se već u četvrtoj godini iza sadnje pokazao određeni utjecaj primijenjenih razmaka na razvoj biljaka u pokusu. Razlika nije velika, ali je indikativna. Ako analiziramo prikazane podatke za američki borovac, zapažamo da su razlike među varijantama, također, značajne. U odnosu na standard (A) bolji rezultat registrirali smo na varijanti »D« za 12%, a slabiji na varijanti »B« za 31%, na varijanti »C« za 31% i na varijanti »E« za 43%. O pravilnosti među rezultatima pojedinih varijanata ne može se uopće govoriti. Provedena analiza varijance i F test nisu pokazali signifikantne razlike među varijantama na nivou od 0,05. 427 |