DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 9     <-- 9 -->        PDF

razmaka sadnje, već i drugih faktora koji utječu na rast biljaka u prvim godinama
iza sadnje. Razmatrajući sličnu problematiku, J0rgese n (4) nanvodi
nekoliko autora koji nisu našli signifikantnu linearnu korelaciju između
razmaka sadnje i srednje visine u mladim sastojinama.


4.2 Volumen vršnog izbojka
Odmah na početku želimo istaći da se volumen vršnog izbojka pokazao
kao vrlo prikladan pokazatelj za traženje finih razlika među varijantama. To
se može zapaziti ako se analiziraju dobivene vrijednosti u tabeli 2. Naime,
pokazalo se da su razlike među primijenjenim varijantama razmaka mnogo
izrazitije, a odnosi među njima da su nešto drugačiji nego s obzirom na visinu.


Najveći volumen kod običnog bora registriran je uz razmak 2,0 X 2,0 m
(C), kao i kod visine. Preostale varijante dolaze ovim redom: 3,0 X 3,0 m (E),
2,5 X 2,5 m (D), 1,0 X 1,0 m (A) i 1,5 X 1,5 m (B). Razlika između maksimalne
i minimalne vrijednosti iznosi ovdje čak 47 poena, računato na bazi
standarda. U odnosu na standard (A) bolji rezultat registriran je na varijanti
»C« za 43%, na varijanti »E« za 26´% i na varijanti »D« za 12%, a slabiji na
varijanti »B« za 4%. Iz ovog prikaza izlazi da su uz veće razmake sadnje postignuti
bolji rezultati.


Prikazana analiza varijance i F test su pokazali da su nađene razlike statistički
opravdane na nivou od 0,05. Nakon toga proveden je i Duncan test,
i pokazalo se da je razmak 2,0 X 2,0 m povoljniji od razmaka 1,5 X 1,5 m,
1,0 X 1,0 m i 2,5 X 2,5 m, zatim da je razmak 3,0 X 3,0 m povoljniji od razmaka
1,5 X 1,5 m i 1,0 X 1,0 m.


Duncan test 0,05


2 3 4 5


Dozvoljene razlike 12,59 13,09 13,40 13,59
Varijanta B A D E C
Prosjek, volumen izbojka (cm3) 48,64 50,50 57,16 63,98 72,61


Želimo napomenuti da je i ovdje izostala ona pravilnost o kojoj smo govorili
razmatrajući odnose među varijantama s obzirom na visinu. I pored
toga, smatramo da je značajno što se već u četvrtoj godini iza sadnje pokazao
određeni utjecaj primijenjenih razmaka na razvoj biljaka u pokusu. Razlika
nije velika, ali je indikativna.


Ako analiziramo prikazane podatke za američki borovac, zapažamo da
su razlike među varijantama, također, značajne. U odnosu na standard (A)
bolji rezultat registrirali smo na varijanti »D« za 12%, a slabiji na varijanti
»B« za 31%, na varijanti »C« za 31% i na varijanti »E« za 43%. O pravilnosti
među rezultatima pojedinih varijanata ne može se uopće govoriti.


Provedena analiza varijance i F test nisu pokazali signifikantne razlike
među varijantama na nivou od 0,05.


427