DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 26     <-- 26 -->        PDF

tlo«. Razvijeno je na visokometamorfnim, kvarcitičnim škriljcima, na arkozama
ili na kvarcnim pješčenjacima. Na osnovu građe profila i analiza,
zaključili smo tada da je ono vrlo srodno kiselom smeđem podzolastom
tlu.


Na gusto uslojenim škriljcima i paragnajsima koji usporuju proricanje
oborinske vode, opisali smo i pseudooglejeno smeđe kiselo tlo.


U pedokomplaksu »intrazonalnih substratogenih tala brdskog i planinskog
područja« Slavonije i Baranje, Dj. Janekovi ć (1971) navodi
»podzol na kremenim pješčenjacima«. Našim istraživanjima nismo ustanovili
podzol.


ZAKLJUČAK


Pri pedogenetskim istraživanjima i klasifikaciji tala slavonskog sredogorja
(Psunj, Papuk, Krndija, Požeška gora, Dilj gora), usvojena je podjela
tala u dvije osnovne najviše kategorije, red i klasa (E. Miiokenhausen, 1962,
1966, 1970). Primjenjen je »jedinstven kriterij klasifikacije tala od tipa tla
na niže sistematske kategorije«, kako je to učinjeno kod naših pedogenetskih
i kartografskih radova u područjima Posavine (P. Kovačević, M. Kalinić,
1967, 1972), U ovome radu prikazane su slijedeće klasifikacione jedinice
tala: Tip tla, podtip tla, zatim varijetet i rod tla, pa vrsta i faza tla.


U području sredogorja izdvojili smo dva elementa reljefa: brdoviti reljef,
iznad cea 230 — 250 m pa do 985 m nadm. visine (najviši vrh sredogorja
u Psunju) i ravničarsko-brežuljkasti reljef obodnih dijelova sredogorja
i Požeške kotline, ispod cea 230 m nadm. visine. Klasifikacija terestričkih
tala brdovitog reljefa i terestričkih i semiterestričkih tala ravničarsko-
brežuljkastog reljefa, prikazane su u tabelama I—VI.


LITERATURA


1.
A n t i ć, M., Jović, N. et al. (1963): Humusni varijetet smeđeg kiselog zemljišta
na Goču. Čas. »Zem. i bil.«, Beograd;
2.
B e r t o v i ć, S., Kalinić, M. (1963): Tipološka istraživanja šuma i šum.
staništa masiva Papuk-Psunj; preth. izvj., Zagreb;
3.
D r a g i š i ć, P. (1958): Njega čistih i mješovitih mladika bukve i mladika
hrasta kitnjaka. Zagreb;
4.
G r ačan i n, M. (1951): Pedologija, III. dio, Zagreb;
5.
Janeković , Dj. (1971): Pedološke karakteristike Slavonije i Baranje. Zbornik
znanstv. sabora, Osijek;
6.
Kalinić , M. (1958): Pedološka istraživanja u sastojinama bukve i hrasta
kitnjaka. Manuskript. Zagreb;
7.
Kalinić , M. (1965): Tla Papuka kao ekološki faktor hrastovih i bukovih
sastojina. Doktorska disertacija. Zagreb;
8.
Kalinić , M. (1966): Tla dijelova sekcija Slav. Požega 1, Slav. Požega 2,
Slav. Brod. 1. Studija sa pedološkom kartom 1:50000; Zagreb;
9.
Kalinić , M. (1967): Tla sekcije Slav. Požega 1. Studija sa pedološkom kartom
1:50000. Zagreb;
10.
Kalinić , M. (1970): Karakteristike tala bukovih i hrastovih sastojina Psunja.
Šumarski list, No 11—12, Zagreb;
11.
Kovačević, P., Kalinić, M. et al. (1957): Detaljna klasifikacija tala
i izrada pedološke karte hrvatske Posavine mjerila 1:50000. Zadar — Beograd,
12.
Kovačević, P., Kalinić, M. et al. (1972): Tla Gornje Posavine, knjiga,
Zagreb;