DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Dalmaciji i polako prerasta u turistički gigant. U tim objektima zapošljava
svoje brodske kuhare, konobare, ložače i druge, koji su, ploveći od najranije
mladosti na brodovima »Tankerske plovidbe« zaslužili da pod stare dane
budu premješteni na lakša radna mjesta. Upravo na tom primjeru može se
uočiti koliko se lakše rješavaju kadrovski problemi, ako se neka radna organizacija
bavi dvjema različitim djelatnostima. Primjera takovoga poslovanja
ima danas vrlo mnogo u našoj zemlji i oni nisu strani našoj praksi.


Ne tvrdim da je upravo nastupilo vrijeme kada se šumarstvo Gorskog
kotara mora početi baviti turističkom djelatnošću; uvjeren sam međutim da
je došao trenutak u kojem šumarstvo mora ozbiljno razmotriti mogućnost
bavljenja turizmom, privrednom granom koja osvaja Svijet, koja upravo
privredno nerazvijenim krajevima (u pravilu bogatim prirodnim ljepotama)
otvara bolju budućnost.


Nisam imao namjeru kroz ovaj članak iznesti neoborivu tvrdnju, da se
šumarstvo Gorskog kotara mora i može uspješno baviti turizmom, niti sam
imao namjeru dati gotov recept na koji način da se time bavi. Namjera mi
je samo bila da upozorim, da po mom mišljenju, naše šumarstvo može u turističkoj
djelatnosti, kao jednoj od svojih najvažnijih sporednih djelatnosti,
pronaći svoje velike tzv. unutrašnje rezerve, kao što su ih našla i dobro
iskoristila i šumarstva u nekim drugim razvijenijim zemljama.


CVETKO ŠTANFELJ
dipl. inž. šumarstva