DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 45 <-- 45 --> PDF |
TEHNOLOŠKI RAZVOJ UBRZAVA RAZARANJE PRIRODE SLAVONIJE I BARANJE Đuro Rauš Prestankom glaci jala počinje razdoblje sadašnjosti u kojem čovjek svojim duhom i radom djeluje na mnoge temeljne uvjete života u prirodi, osobito na šumu. Od toga vremena počinje negativan utjecaj na šumu i cjelokupan život prirode Slavonije i Baranje. Danas je prirodni krajolik spomenutih krajeva radom čovjeka i njegovih tehničkih pomagala posve izmjenjen, a prirodna vegetacija ograničena je na relativno male površine. Šume pripadaju obnovljivim prirodnim rezervama, no one su na spomenutom području rapidno smanjene. Prema postojećim statistikama, postotak šumovitosti u Slavoniji i Baranji bio je ovaj: 1750. godine 70,00 °/o, procjena 1850. godine 60,00 %, procjena 1914. godine 35,00 %>, statistika 1875—1915. god. 1938. godine 30,80 °/o, statistika 1938. godine 1953. godine 28,50 %>, statistika 1955. godine 1961. godine 27,50 °/o, statistika 1970. godine Vidimo da su šume u razdoblju od 1750-1914. godine smanjene površinski za 50°/o, a po drvnoj masi i vrijednosti smanjile su se mnogo više. Proizlazi da se unatoč zakonskim zabranama o krčenju šuma i pretvaranju šumskih površina u druge kulture to ipak stalno obavlja, jer se postotak šumovitosti naglo smanjuje. Čovjek, organiziran u grupe, počeo je vrlo rano upotrebljavati jednostavna oruđa protiv prirode da bi ih kasnije svjesno usavršavao i jačao njihovo djelovanje prilikom razaranja prirode. U početku vatra i sjekira, kasnije pila, potom jarmače (gateri) i razni drugi strojevi u drvnoj industriji, a u najnovije doba (1960) jednoručne motorne pile, ogromni traktori i buldožderi — omogućili su čovjeku da gotovo potpuno uništi i izmijeni prirodni krajolik Slavonije i Baranje. Intenzivnu eksploataciju slavonskih šuma obavili su stranci u razdoblju od 1861-1912. godine. U uskoj vezi s počecima intenzivnije eksploatacije šuma jest i razvoj pilanske, a malo kasnije kemijske i ostale industrije koja se bavila preradom drva. Prva parna pilana u Slavoniji počela je rad 1858. godine u Orahovici (Krivaja), a potom su ubrzano nicale i druge. Razvitak pilana u Slavoniji i Baranji tijekom posljednjih 11 — godina tekao je ovako: 43 |