DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Razdoblje: Broj pilana: Opaska: 1858—1871. god. 7 Godišnji kapacitet pojedinih pi1872— 1881. god. 12 lana kretao se od 1000-60.000 m3 1882—1890. god. 12 oblovine. 1891—1900. god. 6 1901—1918. god. 5 1919—1944. god. 18 1945—1970. god. 9 Ukupno: 69 U Osijeku je 1858. godine osnovana prva tvornica šibica u srednjoj Evropi. U razdoblju od 1882-1892. godine osnovane su 4 tvornice tkanina (Županja, Đurđenovac, Belišće i Gunja) koje su trošile ogromne količine drvnog materijala iz slavonskih šuma. Stare slavonske hrastike stvarala su stoljeća, a čovjek ih je samo u nekoliko desetljeća potpuno iskorijenio. Čovjek je nakon tako slavodobitno izvršenog udara na najsavršenjie djelo prirode — šumu — pošao dalje u svom tehničkom usavršavanju i borbom za progres i viši standard počeo isušivanje prostrane plavne oblasti Panonske nizine, a izvršeni radovi u posljednjih 150 godina potpuno su izmijenili lice tog dijela naše zemlje. Suvremene agrotehničke mjere i primjena modernih strojeva u poljoprivredi omogućili su intenzivnu obradu slavonsko-baranjskih polja. Upotreba umjetnih gnojiva, selektivnih herbicida za uništenje korova, kemijska borba protiv štetnih insekata — sve to na prvi pogled donosi ogromne koristi današnjem čovjeku i to je ono što on želi. Međutim, takav rad i napredak donosi i ono što čovjek ne želi: postupno uništavanje prirode, a toga današnji čovjek najčešće nije svjestan. Borovitom i gorskom dijelu srednje Slavonije prijeti bujična erozija zbog naglih i nepromišljenih sječa te prejakih proreda postojećih šuma, a ravničarskim predjelima Slavonije i Baranje prijete suša i eolska erozija jer su šume u pojedinim dijelovima svedene na površinu ispod 10°/o; time je ujedno i naglo pogoršan vodni režim u tlu. Jedan od akutnih problema koje je čovjek nesvjesno stvorio preko tehničkih i tehnoloških sistema jest onečišćenje postojećih voda tekućica u Slavoniji i Baranji. Sava ulazi u SR Hrvatsku onečišćena otpadnim vodama industrije SR Slovenije. Kod Zagreba je bakteriološki truje gradska kanalizacija, da bi potom Sisak sa svojim industrijskim vodama pojačao onečišćenost Save. U Savu se ulijevaju otpadne vode tvornica Nove Gradiške te rafinerije nafte u Slavonskom Brodu. Industrija Vinkovaca uništila je ribe u Bosutu od kojih su neke vrste potpuno izumrle, a druge se znatno smanjile. Osječke tvornice sapuna i deterđenata i druge ulijevaju svoje otpadne vode u Dravu koja to vrlo brzo prenese u Dunav. Kombinat kože i gume u Borovu, kao i industrija u Vukovaru, onečišćuje Dunav ogromnim količinama otpadnih voda iako on već ulazi u našu zemlju onečišćen iz Njemačke, Austrije, Čehoslovačke i Mađarske. |