DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 52 <-- 52 --> PDF |
na za sjemensku proizvodnju. Međutim, te objekte prethodno treba urediti po principima genetike odnosno po uputstvima za izdvajanje sjemenskih baza pa tek onda koristiti u praktične (sjeme) i naučne (testovi) svrhe. 5. Na teritoriju Majdanpečke domene i Istočne Srbije uopće postoji genetski vrlo vrijedni polazni materijal i nekih tzv. plemenitih vrsta drveća (jasen, javor, mliječ, orah i dr.) koga treba u što većoj količini sačuvati i po istim principima selekcionirati i koristiti. 6. Vrlo je značajno da u Srbiji postoje sjemenske plantaže i nekih ekonomski važnih lišćara (bukva, orah). Pravilno je što se krenulo tim putem, jer su sjemenske plantaže dokazana metoda uspješne selekcije i relativno brzog oplemenjivanja šumskog drveća uopće. Započetim putem treba ići i pri oplemenjivanju drugih lišćara odnosno svih vrsta drveća kako u Srbiji tako i u drugim republikama. 7. Preporučuje se da se na već podignutim sjemenskim plantažama usporedo ispituje i mogućnost ubrzanja i povećanja cvjetanja i fruktifikacije bukve (i drugih vrsta) primjenom svih poznatih metoda (dodavanje mineralnog gnojiva u raznim kombinacijama, savijanje grana, obrezivanje grana, prstenovanje i si.). 8. Preporučuje se osnivanje takve sjemensko-rasadničke proizvodnje u Srbiji koja će omogućiti još veću i efikasniju primjenu genetike i selekcije u toj ranoj fazi šumske proizvodnje. Sekcija ostaje na svom ranijem stavu (vidi Šumarstvo, Beograd, br. 9-10, god 1973. i Narodni šumar, Sarajevo, br. 10-12, god 1973., zaključak pod točkom 5.), da toj svrsi najbolje odgovara jedinstvena sjemensko-rasadnička proizvodnja u okviru Republike. Samo preko tako organizirane proizvodnje oplemenjivanju se pruža mogućnost brže, veće i efikasnije aplikacije u oblasti praktičnog gajenja šuma. 9. Članovi Sekcije smatraju da što prije treba pristupiti izradi programa oplemenjivanja pojedinih vrsta drveća koji će poslužiti kao osnova budućeg rada i suradnje stručnjaka iz svih republika. Izradu programa treba povjeriti odgovarajućim institutima. Sekcija je spremna da svaki takav program razmotri, prouči, kritički proanalizira i nadopuni svojim primjedbama. 10. Članovi Sekcije smatraju da treba pojačati suradnju sa šumarskom praksom. Spremni su odgovoriti na svaku takvu inicijativu šumsko-privrednih organizacija, društava, sekcija i pojedinaca (naročito iz oblasti gajenja šuma), ukoliko se Sekciji za genetiku pruži za to odgovarajuća prilika, uvjeti i sredstva. 11. Konstatirano je da sa ovom godinom Sekcija uspješno završava svoj dugoročni program obilaska i pregleda polaznog materijala i početnih radova na selekciji i oplemenjivanju šumskog drveća po republikama. Izvršenje tof programa teklo je slijedećim redosljedom: Makedonija (1962), Bosna i Hercegovina (1963), Slovenija (1964), Hrvatska (1965), Crna Gora (1972) i Srbija (1973). Prikazi spomenutih obilazaka, sastanaka, održanih referata i donijetih zaključaka objavilo je više stručnih časopisa, npr. Narodn i šumar , Sarajevo, god. 1962, br 7-9, str. 413-415; god. 1964, br. 3-4, str. 196-199; god. 1973, br. 10-12, str. 385-387, Šumarstvo , Beograd, god. 1965, br. 3-5, str. 177-180; god. 1965, br. 11-12, str. 447-457; god. 1973, br. 9-10, str 54-56, Šumarsk i List , Zagreb, god. 1965, br. 5-6, str. 259-261; god. 1965, br. 11-12, str. 595-607, Topola , Beograd, god. 1965, br. 50-51, str. 52 itd. Ovim pothvatom Sekcija je pružila članovima dobru priliku da se upoznaju sa situacijom SU |