DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Premda su već ranije neki botaničari upozoravali na botaničke rijetkosti i zanimljivosti Biokova, ipak je malo koja naša primorska planina bila skoro sve do nedavno tako slabo istražena. Tom zanimljivom ali napornom istraživalačkom zadatku pristupio je F. Kušan. Od svoga prvog posjeta Biokovu god. 1939., neumorno je tijekom godina proučavao kamene i nepristupačne terene ove privlačne planine, nastojeći da što bolje upozna mnoge osobitosti njene flore i vegetacije, U tim se istraživanjima, kako sam navodi, nije zadovoljio samo da ustanovi što se u toj planini nalazi, već ga je više od svega privlačilo podrijetlo tamošnjega biljnog svijeta i svi mnogobrojni prirodni čimbenici, koj su uvjetovali sadašnje stanje raslinstva na Biokovu. Neke rezultate svojih višegodišnjih istraživanja u Biokovu F. Kušan je objavio već i ranije, a ova publikacija, tiskana godine 1971., predstavlja zadnju iz niza njegovih radova, s opisom raznolikih osobitosti i značajki ove planine u primorskoj oblasti Hrvatske. Ta zanimljiva, sadržajna i vrlo aktuelna stručno-popularna publikacija obuhvaća ukupno 138 stranica, a razdijeljena je na slijedeća poglavlja: 1. Predgovor (4 stranice), 2. Uvod (14 stranica), 3. Na podnožju Biokova (24 str.), 4. iVa usponima s primorske strane (20 str.), 5. Na usponima s kopnene strane (10 str.), 6. Na primorskim grebenima (12 str.), 7. Na Blokovskoj visoravni (16 str.), 8. JVa glavnim vrhovima (10 str.), 9. Visinska raščlanjenost Biokova i raspored važnijih oblika njegove vegetacije (8 str.), 10. Uputstvo za one koji se odluče zaci u Biokovo (4 str.), 11. Važnije staze i planinarske ture (8 str.), Literatura (7 str.) i Sadržaj (1 stranica). Iza kratkog predgovora u uvodnom dijelu (str. 7—20.) sažeto su opisane općenite zemljopisne, orografske, geološko-petrografske, pedološke, klimatske, hidrološke, botaničke, faunističke i druge značajke Biokova te kratka povijest različitih istraživanja, istraživača i popularnih prikaza ove planine i njezinoga bližeg okoliša. Ovo poglavlje je ilustrirano »zvijezdom vidika« s najvišega biokovskog vrha, s geološko-petrografskim profilom središnjeg dijela i preglednom karticom cijelog masiva Biokova. U masivu Biokova Kušan razlikuje nekoliko međusobno različitih visinskih pojasa, i to: podgorski, prigorski, gorski i planinski. U daljnjih šest poglavlja (3—8, str. 21—112.) detaljno su opisane, od podnožja (s primorske i kopnene strane) pa do najviših blokovskih vrhunaca (sv. Jure 1762m, Sv. Ilija lG40m, Kranik 1550 m i dr.) uvodno spomenute prirodoznanstvene i ostale (naselja, objekti, život i djelatnosti čovjeka) značajke pojedinih pojaseva u Biokovu. Težište i glavni sadržaj predstavlja opis pojedinih biljaka i biljnog pokrova te dinamike njihova razvitka u prošlosti i sadašnjosti, s obzirom na djelovanje mnogobrojnih abiotskih i biotskih čimbenika u Biokovu i njegovoj okolici. U miješanju najstarijih mediteranskih i novijih borealnih i srednjoevropskih oblika i jeste, prema Kušanu, jedna od osnovnih karakteristika sadašnjega biljnog pokrova na Biokovu. »Danas je na Biokovu u sastavu cjelokupnog biljnoga svijeta najodlučniji mediteranski elemenat. Biokovo je oduvijek bilo poprište postanka i sukobljavanja (migracija) određenih biljnih svojta. Malo je gdje kod nas tako očita i izrazita aktivnost i pionirski rad nekih biljaka, a u isto vrijeme tolika rušilačka snaga okolnoga neživog i živog svijeta«. Različiti opisi Biokova u spomenutim poglavljima 3—8. ilustrirani su mnogobrojnim, vrlo kvalitetnim, grafičkim prilozima (v. si. 2 i 3). Među 62 |