DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 67 <-- 67 --> PDF |
njima se ističu 7 tabela s preciznim crtežima 80 biljaka, 5 vegetacijskih i 3 geološka profila. Dobar pregled opisivane građe i spominjanih lokalitela pruža 6 detaljnih karata za pojedine dijelove Biokova. U visinskoj razčlanjenosti vegetacije Biokova (9. poglavlje, str. 113—120.), Kušan opisuje slijedeća 4 pojasa: I Zimzeleni pojas, II Predbrdski, submontani pojas, III Gorski ili montani pojas i IV Pretplaninski i planinski pojas. Zimzeleni pojas zauzima primorsko podnožje Biokova, a karakteriziraju ga devastirane šume i šikare crnike, sastojine termofilnih borova, kamenjarski pašnjaci i mediteranske poljodjelske kulture. Predbrdski pojas u najnižem dijelu primorske i kopnene strane izgrađuju listopadne šumice i šikare medunca i bijeloga graba, na njih se nadovezuju šume crnoga graba i manje sastojine crnog bora te mjestimice, u najgornjem dijelu tog pojasa, čista jelova šuma. U gorskom pojasu najznačajnije su omanje sastojine bukve te neki oblici pašnjačke i stepske vegetacije. Najviše predjele Biokova Kušan ubraja u IV pojas, kojeg nastavljaju planinske vrištine i biljke najizloženijih staništa, a rjeđe planiski travnjaci i rudine. Ovo poglavlje je ilustrirano s 2 vegetacijska profila. Kako se već razabire iz naslova, 10. poglavlje (str. 121—124.) i 11, poglavlje (str. 125—132.) sadrže niz praktičnih iskustava, uputa i savjeta o prilazu, kretanju i boravku za planinare i druge posjetioce Biokova. U iscrpnom popisu literature (str. 133—138.) citirano je 55 autora s 87 radova koji su korišteni u opisanoj publikaciji o Biokovu. Na kraju knjige dat je njen sadržaj i karta Biokova u mjerilu 1:50.000 (s posebnom situacijskom karticom). Na prednjem i stražnjem licu korica otisnute su 4 panoramske snimke Biokova. Bez sumnje se može reći, da je Biokovo bilo Kušanova najdraža planina. Njoj je posvetio velik dio svoga života i istraživačkog rada. Zato se ta proučavanja, njegovo iscrpno strogo znanstveno djelo: »Biljni pokrov Biokova — Flora i vegetacija« (Acta Biologica V, Prirodoslovna istraživanja 37, Zagreb 1969.) te netom opisana stručno-popularna knjižica »Biokovo« mogu s punim pravom smatrati njegovim životnim djelom. »Sa željom da ova naša planina oživi turistima, ljubiteljima naših prirodnih ljepota, da se njezinim brojnim stazama pokrenu što veće skupine posjetilaca, izdajemo ovaj iscrpljivi prikaz Biokova. Nastao iz ljubavi prema ovoj planini, on sadrži u glavnim crtama sve ono što je o Biokovu na osnovu svestranih naučnih istraživanja do sada poznato« (F. Kušan). Pridružujući se želji prof, dr Frana Kušana preporučamo čitocima Šumarskog Lista ovu zaista poučnu, praktičnu i vrlo lijepo opremljenu publikaciju. Dr STJEPAN BERTOVIC |