DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 68     <-- 68 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


Teofil Wojterski: PARKI NARODOWE JUGOSLAWII, Ochrona przyrodo


(R. 36, Krakow, 1971), Zaklad ochrone przyrodu Polskiei Akademii Nauk.
Nacionalni parkovi Jugoslavije, Zaštita prirode (Br. 36, Krakow, 1971.), Zavod
Za zaštitu prirode Poljske Akademije nauka.
Djelo ima 119 stranica i obuhvaća osim uvoda, literature i sažetka (na
engleskom jeziku) slijedeća tri osnovna poglavlja: I — Rasprostranjenost
nacionalnih parkova u Jugoslaviji, II — Opis nacionalnih parkova i razlozi
njihovog osnutka i III — Uloga nacionalnih parkova i njihovi problemi.
Publikacija je bogato ilustrirana s 20 karata, 35 fotografija, 19 klimadijagrama,
2 tabele brojčanih podataka i 4 vegetacijska profila. Format publikacije
je A — 4.


»Zaštita prirode i očuvanje spomenika prirodnih rijetkosti je tema o kojoj se
zadnjih decenija vrlo mnogo raspravlja. Ta tema nameće se dz dana u dan sve više
zbog brojnih razloga koji ozbiljno zabrinjavaju savremenog čovjeka.


Razvoj civilizacije i nagla industrijalizacija pojedinih zemalja imala je za


posljedicu brzo i nepovratno narušavanje prirodnih odnosa i prirodne ravnoteže


sa svim svojim opasnim posljedicama.


Nagla sječa i krčenje šuma u izvorišnim predjelima rijeka izazvali su (stalne)


poplave u ravnicama, a na padinama eroziju i bujice koje su svojim razornim dej


stvom izazvale na mnogim mjestima ogromna pustošenja. Sječa i paljenje šuma


izazvale su ne samo promjene u plodnosti (proizvodnosti) tla, nego su djelovale i


na promjenu klime u nekim krajevima.


Nacionalno iskorištavanje prirodnih dobara, koje se u nekim slučajevima
pretvaralo u pravo pljačkanje prirode, ugrozilo je opstanak mnogih biljnih i životinjiskih
vrsta koje su nestajale iz ugroženih područja ili su čak potpuno iskorjenjene.
Tome u prilog dao bi se navesti niz primjera sa područja naše države«.


Ovo (Nacionalni parkovi Jugoslavije. Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije
1945-1956. godine, Beograd 1958., str. 63-78.), opisuje stanje i problematiku tih
zaštićenih prirodnih objekata u našoj zemlji. Danas, nakon 15 godina, opisano se
stanje izmijenilo utoliko... što se broj ugroženih biljnih i životinjskih vrsta povećao
i što se toj grupi ugroženih sve više pridružuje i sara čovjek.


Imamo li pred očima primarne zadatke u kompetenciji službe zaštite
prirode ili pak šire suvremene pokrete i nastojanja usmjerena racionalnom
korištenju i očuvanju cjelokupne životne okoline čovjeka — djelo T. Wojterskog,
bez sumnje, zaslužuje pobliži osvrt. Zato, s obzirom na specifičnost
opisanih prirodnih objekata i problematike, nastavno donosimo kratak prikaz
o ovoj zanimljivoj, dokumentarnoj i vrlo aktualnoj publikaciji.


Kako se razabire iz Uvoda (Str. 11-13) autor — Prof, dr ing. Teofi l
Wojterski , predstojnik Zavoda za sistematiku i geografiju bilja na
Sveučilištu A. Mickiewicza u Poznanu — opisao je na osnovi svojih obilazaka
(God. 1957, 1964, 1967 i 1968), literature i usmenih konzultacija naših stručnjaka
glavne karakteristike 14 narodnih parkova, koji danas postoje u pojedinim
republikama SFR Jugoslavije. Ti nacionalni parkovi su (Slika 1):


1. Triglavski (u SR Sloveniji), 2. Risnjak, 3. Plitvička jezera, 4. Paklenica,
66