DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 68     <-- 68 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


Teofil Wojterski: PARKI NARODOWE JUGOSLAWII, Ochrona przyrodo


(R. 36, Krakow, 1971), Zaklad ochrone przyrodu Polskiei Akademii Nauk.
Nacionalni parkovi Jugoslavije, Zaštita prirode (Br. 36, Krakow, 1971.), Zavod
Za zaštitu prirode Poljske Akademije nauka.
Djelo ima 119 stranica i obuhvaća osim uvoda, literature i sažetka (na
engleskom jeziku) slijedeća tri osnovna poglavlja: I — Rasprostranjenost
nacionalnih parkova u Jugoslaviji, II — Opis nacionalnih parkova i razlozi
njihovog osnutka i III — Uloga nacionalnih parkova i njihovi problemi.
Publikacija je bogato ilustrirana s 20 karata, 35 fotografija, 19 klimadijagrama,
2 tabele brojčanih podataka i 4 vegetacijska profila. Format publikacije
je A — 4.


»Zaštita prirode i očuvanje spomenika prirodnih rijetkosti je tema o kojoj se
zadnjih decenija vrlo mnogo raspravlja. Ta tema nameće se dz dana u dan sve više
zbog brojnih razloga koji ozbiljno zabrinjavaju savremenog čovjeka.


Razvoj civilizacije i nagla industrijalizacija pojedinih zemalja imala je za


posljedicu brzo i nepovratno narušavanje prirodnih odnosa i prirodne ravnoteže


sa svim svojim opasnim posljedicama.


Nagla sječa i krčenje šuma u izvorišnim predjelima rijeka izazvali su (stalne)


poplave u ravnicama, a na padinama eroziju i bujice koje su svojim razornim dej


stvom izazvale na mnogim mjestima ogromna pustošenja. Sječa i paljenje šuma


izazvale su ne samo promjene u plodnosti (proizvodnosti) tla, nego su djelovale i


na promjenu klime u nekim krajevima.


Nacionalno iskorištavanje prirodnih dobara, koje se u nekim slučajevima
pretvaralo u pravo pljačkanje prirode, ugrozilo je opstanak mnogih biljnih i životinjiskih
vrsta koje su nestajale iz ugroženih područja ili su čak potpuno iskorjenjene.
Tome u prilog dao bi se navesti niz primjera sa područja naše države«.


Ovo (Nacionalni parkovi Jugoslavije. Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije
1945-1956. godine, Beograd 1958., str. 63-78.), opisuje stanje i problematiku tih
zaštićenih prirodnih objekata u našoj zemlji. Danas, nakon 15 godina, opisano se
stanje izmijenilo utoliko... što se broj ugroženih biljnih i životinjskih vrsta povećao
i što se toj grupi ugroženih sve više pridružuje i sara čovjek.


Imamo li pred očima primarne zadatke u kompetenciji službe zaštite
prirode ili pak šire suvremene pokrete i nastojanja usmjerena racionalnom
korištenju i očuvanju cjelokupne životne okoline čovjeka — djelo T. Wojterskog,
bez sumnje, zaslužuje pobliži osvrt. Zato, s obzirom na specifičnost
opisanih prirodnih objekata i problematike, nastavno donosimo kratak prikaz
o ovoj zanimljivoj, dokumentarnoj i vrlo aktualnoj publikaciji.


Kako se razabire iz Uvoda (Str. 11-13) autor — Prof, dr ing. Teofi l
Wojterski , predstojnik Zavoda za sistematiku i geografiju bilja na
Sveučilištu A. Mickiewicza u Poznanu — opisao je na osnovi svojih obilazaka
(God. 1957, 1964, 1967 i 1968), literature i usmenih konzultacija naših stručnjaka
glavne karakteristike 14 narodnih parkova, koji danas postoje u pojedinim
republikama SFR Jugoslavije. Ti nacionalni parkovi su (Slika 1):


1. Triglavski (u SR Sloveniji), 2. Risnjak, 3. Plitvička jezera, 4. Paklenica,
66




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 69     <-- 69 -->        PDF

5. Mljet (u SR Hrvatskoj), 6. Kozara, 7. Sutjeska (u SR Bosni i Hercegovini),
8. Durmitor, 9. Biogradska Gora, 10. Lovčen (u SR Crnoj Gori), 11. Fruška
Gora (u SR Srbiji), 12. Mavrovo, 13. Galičica i 14. Pelister (u SR Makedoniji).
SI. 1. Raspored nacionalnih parkova u Jugoslaviji (T. Wojterski)


I — Rasprostranjenost nacionalnih parkova u Jugoslaviji


U Jugoslaviji postoje 3, po osnovnim prirodnim obilježjima, različita
predjela; sjeverni s nizinama i kontinentalnom klimom, visočja i gorja s
planinskom klimom i priobalni krajevi s mediteranskim podnebljem.


Na sjeveru postoji samo jedan narodni park i to Fruška Gora, zaštićeni
»šumski otok« u graničnom predjelu Panonske ravni. Najviše, tj. 12 nacionalnih
parkova, nalazi se u prirodno najraznolikijem središnjem dijelu gdje dominiraju
gorja, visoravni i planine. U Julijskim Alpama, koje se odlikuju
osobitostima, kojih nema u drugim planinskim predjelima, osnovan je Triglavski
nacionalni park. Ostali parkovi se nalaze u različitim dijelovima
prostranog masiva Dinarskih planina. U njima su zaštićeni karakteristični
pejsaži visokog Krša (Risnjak, Paklenica, Lovčen, Galičica), iskonski oblici
postglacijalnog reljefa (Durmitor, Mavrovo) i isto tako zaštićeni objekti




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 70     <-- 70 -->        PDF

šumskih predjela ili cjelina (Risnjak, Biogradska Gora, Sutjeska, Mavrovo,
Pelister). Prostrani šumski kompleksi, također, su pod zaštitom i u Maloj
Kapeli, u narodnom parku Plitvička Jezera, premda je taj prvenstveno poznat
po svojih 16 jezera, međusobno povezanih slikovitim slapovima. Svi su ti
narodni parkovi smješteni u visokom gorju. Bogat reljef sredogorja je pred


stavljen u nacionalnom parku Kozara.


Stjenoviti krajolici Dalmacije i sredozemnih vazdazelenih šuma i šikara
obuhvaćeni su u nacionalnom parku Mljet na istoimenom otoku (3 fotografije).


II — Opis nacionalnih parkova i razlozi njihovog osnutka


U ovom poglavlju (Str. 18-115) redom su opisani, počevši od Slovenije do
Makedonije., pojedini nacionalni parkovi u našoj zemlji.


1. Triglavski nacionalni park (Str. 18-27). Ovaj nacionalni
park, s površinom od 2.000 ha, nalazi se u glavnom masivu Julijskih Alpa.
Obuhvaća Dolinu sedam triglavskih jezera, koja je s južne strane zatvorena
strmim obroncima Komarča. Odlikuje se i mnogobrojnim endemima flore i
faune, koji su značajni za Julijske Alpe i zaštićeni. U parku je dobro izraženo
vertikalno slojanje vegetacije, osobito šumskih zajednica. U nacionalnom
parku se provode istraživanja iz različitih prirodoznanstvenih oblasti, ali su
mnogi rezultati neobjavljeni, a opisi i karte biljnih zajednica nedostupni.
Posebna pozornost je posvećena proučavanju mnogobrojnih fitocenoza bukve
(Anemone-Fagetum) i kscrotermnoj šikari Cytisantho-Ostryet
u m (1 pregledana karta, 1 klimadijagram, 4 fotografije, 1 tabela s brojčanim
podacima).
2. Nacionalni park Risnjak (Str. 27-35). Na površini od 3.041
ha, u ovom su narodnom parku zaštićeni glavni tipovi šumske vegetacije,
kojih je vertikalno slojanje karakteristično u gorskim i pretplaninskim dijelovima
Hrvatske te susjednih krajeva Bosne i Hercegovine. Na pojas submediteranskih
šuma (Carpinetum orientalis croaticum, Seslerio-
Ostryetum) nadovezuju se različite zajednice šuma bukve (Fagetum
croaticum seslerietosum, Fagetum croat. abietetosum,
Fagetum croat. subalpinum) pa klekovina bora (P i n e t u rn
mughi croaticu m).
Područje narodnog parka se odlikuje mnogobrojnim geomorfološkim
karakteristikama i fenomenima Krša te velikom količinom oborina (oko 3.600
mm godišnje). Ti čimbenici utječu na pridolazak, građu i zonaciju tamošnjega
vegetacijskog pokrova. Šume risnjačkoga nacionalnog parka trebale bi da
posluže kao model pri šumskogospodarskim zahvatima u slično građenim
sastojinama Gorskog Kotara.


Teritorij parka je iscrpno istražen s fitocenološkog i pedološkog gledišta.
Postoji karta biljnih zajednica nacionalnog parka i njegove okoline, tiskana
u boji (1 vegetacijska karta, 1 vegetacijski profil, 2 klimadijagrama, 2 fotografije).


3. Nacionalni park Plitvička Jezera (Str. 35-40). Ovaj narodni
park, s površinom od 19.172 ha, ubraja se među najposjećenije u Jugoslaviji.
Poznat je po nizu jezera smaragdno zelene boje, sadrenim barijerama i
slikovitim vodopadima (Slika 3).
68




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 71     <-- 71 -->        PDF

* »is *» * " -3E.U,
Jk.´**** »


´v/*L 1


´.t-0


>,?"´*,


w


SI. 2. Pretplaninska šuma bukve značajna je zajednica u nekoliko naših nacionalnih
parkova. Ovo je izgled te osebujne šume naših subalpinskih predjela u nac. parku
Risnjak (Snimak T. Wojterski).




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Obronke i doline teritorija nacionalnog parka pokrivaju stare sastojine
bukve, bukve i jele te smreke. Uprkos prihoda iz raznih turističkih i drugih
djelatnosti, postoje financijski problemi oko održavanja (1 pregledna karta,
1 vegetacijska karta, 1 klimadijagram, 1 fotografija).


SI. 3. Sedrene barijere i slapovi Plitvičkih Jeeera naša su i svjetska prirodna
rijetkost. Vodopad Plitvice (na slici) visok 73 m, jedan je između najljepših i najpoznatijih
(snimak T. Wojterski).




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 73     <-- 73 -->        PDF

4. Nacionalni park Paklenica (Str. 40-49). Zaprema ukupnu površinu
od 3.617 ha i zaštićuje dva uska i duboka prodora u vapnenačkom
masivu Velebita. Zanimljiva geološka građa i mnogobrojni krški fenomeri
(spilje, erozijski oblici, ponornice i dr.) su sekundarne turističke atrakcije
(Slika 4). Razmjerno dobro očuvane šume bukve (Fagetum croaticum seslerietosum)
i kserotermne šume crnog bora (Pinetum nigrae submediterraneum).
Na pojas pretplaninske šume bukve nadovezuje se klekovina bora. Veliki
požari uzrokovali su znatne štete u tamošnjim (osobito borovim) sastojinama,
a predstoji još rješavanje problema ispaše i servituta (1 pregledna karta,
1 geološka karta, 1 klimadijagram, 4 fotografije).
5. Nacionalni park Mljet (Str. 49-55). Obuhvaća zapadni dio
istoimenog otoka, s površinom od 3.100 ha, gdje su zaštićeni tipični oblici
reljefa i vegetacijskog pokrova jadranske obale. Osobitost narodnog parka
predstavlja slikoviti morski zaljev u obliku dvaju jezera. Izrazito blaga klim?
uvjetuje razvitak različitih tipova vazdazelene vegetacije (Orno-Quercetumilicis i dr.). Makiju na otoku Mljetu karakterizira alepski bor, koji tamo izgrađuje
sastojine različitoga sklopa i starosti. Te šume, uključujući degradirane
makije s mirtom, nepobitno dokazuju mogućnosti uzgajanja takvih sastojina
u onim dijelovima Dalmacije, gdje različite gospodarski slabo proizvodne
šikare obrašćuju velika prostranstva. Unutar teritorija nacionalnog parka
posebno je izdvojeno strogo zaštićeno područje, a postoji i nekoliko vrijednih
spomenika arhitekture (2 pregledne karte, 1 klimadijagram, 2 fotografije).
6. Nacionalni park Kozara (Str. 55-60). Glavni razlog osnutka
ovoga narodnog parka bila je želja da se očuvaju lokaliteti, gdje su se odvijale
povijesne borbe za vrijeme 2. svjetskog rata između Nijemaca i partizana.
Zaštićeno područje obuhvaća središnji dio istoimene gore s vrlo zanimljivim
reljefom (mnoge duboko usječene riječne doline, strmi vapnenački obronci
i dr.). Na tim padinama razvijene su kserotermne šikare s crnim grabom
(Ostrya carpinifolia) i šume hrasta na dubokim tlima. Neke obronke pokrivaju
šume bukve s jelom (Galio-Abietetum) koje su gospodarski krajnje iskorisćene
(1 pregledna karta, 1 klimadijagram, 2 fotografije).
7. Nacionalni park Sut ješka (Str. 60-68). Smješten u istoimenoj
dolini obuhvaća površinu od 17.250 ha i općenito je poznat po herojskim borbama
za vrijeme 2. svjetskog rata. Služi odgoju, rekreaciji i za neke posebne
znanstvene svrhe. To je jedan od najzanimljivijih evropskih prirodnih šumskih
objekata, slavna »Djevičanska šuma Peručica« koja predstavlja strogi rezervat
unutar područja narodnog parka. Peručica je detaljno istražena s raznolikih
gledišta i odlikuje se velikim brojem i zonalnošću šumskih zajednica.
Vrlo je dobar primjer za ispravno gospodarenje šumama, temeljeno na prirodnim
osnovama.
Velike štete u parku su prouzrokovali požari, a, također, i pašarenje po
rudinama iznad gornje granice šume (1 pregledna karta, 1 vegetacijska karta,
2 fotografije, 1 tabela brojčanih podataka).


8. Nacionalni park Durmitor (Str. 69-76). Povod za osnutak
toga narodnog parka bila je rijetka ljepota tamošnjega planinskog krajolika.
Osobitu atrakciju predstavlja oblicima bogat glacijalni reljef s kotlovima,
cirkovima, vrtačama, dolinama, jezerima i ostalim mnogobrojnim krškim po


ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 74     <-- 74 -->        PDF

SI. 4. Južni krajevi naše zemlje poznati su u svijetu po velikim prostranstvima
i mnogobrojnim fenomenima Krša. Oni su. jedna između mnogih, odliika većine
naših nacionalnih parkova, a u Paklenici (na slici) su osobito tipični i impozantni
(Snimak T. Wojterski)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 75     <-- 75 -->        PDF

javama (uvale, škrape, spilje). Također su vrlo impresivni golemi kanjoni
rijeka na obodu masiva, među kojima kanjon Tare dosiže dubinu od 1.000 m.


Najbolje zaštićeni fragmenti šume bukve (Fagetum montenegrinum) se
nalaze uz Mlinski potok, zauzimaju veliku površinu i primarnoga su značaja.
Jela dostiže u tim sastojinama visinu od 56 m. Flora i fauna Durmitora je
izrazito obilna i odlikuje su mnogim endemičnim oblicima. Velike štete nastaju
radi intenzivne paše. To se primjećuje i u šumama, premda je pasarenje
teoretski ograničeno na privatne livade. Propisi o upravljanju nacionalnim
parkovima u Crnoj Gori n´su bili, prilikom osnutka parka, dosta jasno definirani.
Stoga onomad projektirane granice narodnog parka još nisu službeno
potvrđene (1 pregledna karta, 1 klimadijagram, 4 fotografije).


9. Nacionalni park Biogradska Gora (Str. 76-86). Dolina Biogradske
Reke, u masivu planine Bjelasice, predstavlja prostrani predjel s
veličanstvenim iskonskim šumama, koje ne zaostaju za onim u Peručici. Osnutak
ovog narodnog parka — s površinom od 3.600 ha, od koje 2.400 ha
otpada na šume — bio je vrijedan u svakom pogledu.
Pažnju privlači karakterističan vertikalni raspored šumskih zajednica i
veliko učešće starih stabala u gusto sklopljenim sastojinama bukve i jele.
Jedna zanimljiva fitocenoza s Acer Visiani pojavljuje se nedaleko visinske
granice šuma. Područje nacionalnog parka je fitocenološki i kartografski ob


73




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 76     <-- 76 -->        PDF

rađeno, ali rezultati istraživanja nažalost još nisu objavljeni. Gospodarsko
i turističko upravljanje parkom je dobro (1 vegetacijska karta, 1 klimadijagram,
1 fotografija, 3 vegetacijska profila).


10. Nacionalni park Lovčen (Str. 86-89). Nalazi se nedaleko
masiva Orjena, poznatog po evropskom maksimumu količine oborina (5.317
mm). S Lovčena se pruža prekrasni vidik na Jadran i zaljev Boke Kotorske,
poznat po nazivu »Fjord Juga«. U mauzoleju na vrhu Lovčena nalaze se
posmrtni ostaci Petra II Petrovića Njegoša (1831 — 1851 godine), najslavnijeg
vladike Crne Gore, metropolite i glasovitog pjesnika. I u ovom narodnom parku
paša prouzrokuje velike štete, a prilaznu cestu parku valjalo bi modenizirati
(1 pregledna karta, 2 klimadijagrarna, 1 fotografija).
1. Nacionalni park Fruška Gora (Str. 89-95). Obuhvaća šumovite
fruškogorske brežuljke i značajan je s turističko-rekreacijskog gledišta
osobito za Novi Sad i Beograd. Vegetacijski pokrov, osobito šumski, fitocenološki
je opisan i kartiran, ali karte nisu objavljene. Osim ovog, jedino proglašenog,
u Srbiji se predviđa osnutak i daljnjih nacionalnih parkova (Tara,
Kopaonik, Prokletije), u kojim bi se sačuvale prirodne ljepote tamošnjih
predjela (1 pregledna karta, 2 klimadij agrarna, 2fotografije).
12. Nacionalni park Mavrovo (Str. 95-102). Najveći je u Jugoslaviji
i obuhvaća u svom području (76.000 ha) Mavrovsko retencijsko jezero
i raznolikosti reljefa Koraba (2764 m), Šare (2700 m) i Bistre (2163 m). Lijepi
fragmenti šuma planirani su da postanu rezervati (Adžina Reka, Volkovska
Šuma, Duboka Reka i dr.). Flora i fauna su bujne. Ambiciozne planove za
korišćenje parka (botanički vrt, arboretum i si.) trebalo bi raspraviti r
širem krugu specijalista. S obzirom na prostranost i jaku naseljenost nacionalnog
parka (11 sela) za naglasiti je intenzivno pašarenje (100.000 ovaca).
Najvažniji zadatak je da se sačuvaju predviđeni prirodni rezervati, neki kulturno-
historijski spomenici i priliv vode u akumulacijsko jezero (1 pregledna
karta šuma, 1 klimadijagram, 2 fotografije).
13. Nacionalni park Galičica (Str. 102-110). Nalazi se u istoimenoj
planini, između Ohridskog i Prespanskog jezera i predstavlja najjužniji
narodni park u Jugoslaviji. Odlikuje se bogatom endemičnom florom i faunom
a u sastavu vegetacijskog pokrova se osjeća submediteranski utjecaj. Od šumskih
zajednica zaslužuju osobitu pozornost as. Quercetum macedonicae i as.
Quercetum farnetto-cerris macedonicum. Velike štete nastaju u parku od paše
ovaca i druge stoke. Turističko iskorištavanje vrlo je slabo. Trebalo bi što
prije uključiti pod strogu zaštitu klanac Zli Dol (1 pregledna karta, 1 klimadij
agram, 3 fotografije).
14. Nacionalni park Pelister (Str. 110-115). Odlikuje se prostranim
šumama moli´ke (Pinus peuce), koje predstavljaju tercijerni relikt s
arealom ograničenim na planine središnjeg dijela Balkanskog poluotoka
Osim zajednica molike (Peteridio-Pinetum peucis, Myrtillo-Pinetum peucis)
i fragmenata klekovine bora, u narodnom parku su značajne planinske rudine
i vrištine. Uprava parka nailazi na poteškoće u pogledu posjedovnih odnosa,
izgradnje cesta i objekata za rekreaciju (1 pregledna karta, 2 klimadij agrarna,
2 fotografije). "" **
74




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 78     <-- 78 -->        PDF

odlično poznavanje zaštitne problematike te opsežnu fiziografsku, botaničku,
fitosociološku, turističku, konzervatorsku i ostalu literaturu.


Ovo djelo poznatoga znanstvenika iz bratske Poljske, koja je poznata po
uglednoj tradiciji i rezultatima u oblasti vegetacijskih istraživanja i zaštite
prirode, dragocjen je i dobrodošli doprinos literaturi koja tretira spomenutu
toliko aktualnu problematiku.


Jer (nažalost ili na sreću) postalo je (konačno) općenito poznato i priznato,
da problemi zaštite prirode i životne okoline čovjeka prestaju biti (donedavno
često omalovažavana ili čak osuđivana) »imaginarna preokupacija malobrojnih
zanesenjaka prirodoslovaca, esteta i ljubitelja prirode« — već realan
i neodloživ zahtjev čovjeku današnjice i neophodan uvjet za njegov normalni
život i opstanak.


Dr Stjepan Bertović




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 77     <-- 77 -->        PDF

III — Uloga nacionalnih parkova i njihovi problemi


Najvrijedniji prirodni objekti Jugoslavije su zaštićeni na rsnovi posebnih
zakona u 14 nacionalnih parkova. To je očigledan dokaz da su narodi te
zemlje svijesni potrebe da sačuvaju najljepše dijelove predjela i prirodne
vegetacije u iskonskom stanju. Danas važnost nacionalnih parkova raste
različito s obzirom na brze promjene nastale industrijalizacijom te u povezanosti
s naglim razvitkom masovnog turizma.


Među prvim razlozima koji su doveli do osnutka nacionalnih parkova
bili su znanstveni, opće kulturni, povijesni i obrazovni ali je, također, bila
prisutna i društvena važnost tih prirodnih objekata.


Narodni parkovi su morali obuhvatiti zaštitu svih tipova pejsaža, koji
su zastupljeni u Jugoslaviji. Uprkos teškoća nastalih radi decentralizacija
vlasti, u oblasti očuvanja prirode ti su uvjeti bili skoro potpuno ispunjeni.


U nacionalnim parkovima postoje odlične mogućnosti za provedbu istraživanja
iz različitih prirodoznanstvenih oblasti. Rezultati takovih istraživanja
predstavljaju osim teoretskih i veliku praktičnu gospodarsku vrijednost. Narodni
parkovi su najbolji objekti za proučavanje razlika u horizontalnoj i
vertikalnoj rasprostranjenosti vegetacije. Nažalost ima mnogo poteškoća s
objavljivanjem znanstvenih radova koji se odnose na prirodu nacionalnih parkova.
Te poteškoće se povećavaju prilikom kartografske obrade, a osobito
u slučaju tiska vegetacijskih karata u boji.


Financiranje nacionalnih parkova u Jugoslaviji znatno se razlikuje od
onog u Poljskoj, gdje parkovima centralistički upravlja i uzdržava ih država.
Narodni parkovi u Jugoslaviji prinuđeni su na samofinanciranje, koje osiguravaju
različite ekonomske jedinice s dohocima ostvarenim kroz različite
djelatnosti u parku. Uz takav način upravljanja lako se mogu uništiti one
vrednote, koje su bile početnim razlogom za osnutak parka. Na taj način
Uprave nekih nacionalnih parkova u kojima otpada prihod od sječe šuma
radi nemoguće otpreme drva (npr. nacionalni parkovi Triglav i Paklenica)
imaju stalne financijske neprilike. Svaki od narodnih parkova Jugoslavije ima
svoje osobitosti i poteškoće. Međutim, za sve je zajednički problem ispaše ovaca
i stoke; ona uzrokuje štete koje se često više ne mogu ispraviti.


Stupanj porasta turizma vrlo je različit u pojedinim nacionalnim parkovima.
Najveći promet turista je zapažen u Julijskim Alpama (n. p. Triglav)
i na Plitvičkim Jezerima, a najmanji u nacionalnim parkovima Galičica i
Kozara.


Ne dostaje dobrih vodiča koji bi prikazali ljepotu pojedinih nacionalnih
parkova i obrazložili vrijednosti i potrebu zaštite.


Četrnaest nacionalnih parkova s ukupnom površinom od 235.915 ha najbolji
je dokaz, da je zamisao o suvremenoj zaštiti prirode u Jugoslaviji bila
shvaćena. Aktivnost svakog onog tko je povezan s ovim problemima treba
usmjeriti na očuvanje vrijednosti, koje su u nacionalnim parkovima zakonom
zaštićene.


* * *


U opisanoj publikaciji autor Teofi l Wojterski , šumarski stručnjak
koji se bavi specijalno fitocenologijom i problematikom zaštite prirode, opisao
je sažeto i vrlo dokumentirano glavne prirodne značajke i raznolikosti naših
nacionalnih parkova. U tom je radu koristio vlastita znanstvena iskustva,