DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 73     <-- 73 -->        PDF

4. Nacionalni park Paklenica (Str. 40-49). Zaprema ukupnu površinu
od 3.617 ha i zaštićuje dva uska i duboka prodora u vapnenačkom
masivu Velebita. Zanimljiva geološka građa i mnogobrojni krški fenomeri
(spilje, erozijski oblici, ponornice i dr.) su sekundarne turističke atrakcije
(Slika 4). Razmjerno dobro očuvane šume bukve (Fagetum croaticum seslerietosum)
i kserotermne šume crnog bora (Pinetum nigrae submediterraneum).
Na pojas pretplaninske šume bukve nadovezuje se klekovina bora. Veliki
požari uzrokovali su znatne štete u tamošnjim (osobito borovim) sastojinama,
a predstoji još rješavanje problema ispaše i servituta (1 pregledna karta,
1 geološka karta, 1 klimadijagram, 4 fotografije).
5. Nacionalni park Mljet (Str. 49-55). Obuhvaća zapadni dio
istoimenog otoka, s površinom od 3.100 ha, gdje su zaštićeni tipični oblici
reljefa i vegetacijskog pokrova jadranske obale. Osobitost narodnog parka
predstavlja slikoviti morski zaljev u obliku dvaju jezera. Izrazito blaga klim?
uvjetuje razvitak različitih tipova vazdazelene vegetacije (Orno-Quercetumilicis i dr.). Makiju na otoku Mljetu karakterizira alepski bor, koji tamo izgrađuje
sastojine različitoga sklopa i starosti. Te šume, uključujući degradirane
makije s mirtom, nepobitno dokazuju mogućnosti uzgajanja takvih sastojina
u onim dijelovima Dalmacije, gdje različite gospodarski slabo proizvodne
šikare obrašćuju velika prostranstva. Unutar teritorija nacionalnog parka
posebno je izdvojeno strogo zaštićeno područje, a postoji i nekoliko vrijednih
spomenika arhitekture (2 pregledne karte, 1 klimadijagram, 2 fotografije).
6. Nacionalni park Kozara (Str. 55-60). Glavni razlog osnutka
ovoga narodnog parka bila je želja da se očuvaju lokaliteti, gdje su se odvijale
povijesne borbe za vrijeme 2. svjetskog rata između Nijemaca i partizana.
Zaštićeno područje obuhvaća središnji dio istoimene gore s vrlo zanimljivim
reljefom (mnoge duboko usječene riječne doline, strmi vapnenački obronci
i dr.). Na tim padinama razvijene su kserotermne šikare s crnim grabom
(Ostrya carpinifolia) i šume hrasta na dubokim tlima. Neke obronke pokrivaju
šume bukve s jelom (Galio-Abietetum) koje su gospodarski krajnje iskorisćene
(1 pregledna karta, 1 klimadijagram, 2 fotografije).
7. Nacionalni park Sut ješka (Str. 60-68). Smješten u istoimenoj
dolini obuhvaća površinu od 17.250 ha i općenito je poznat po herojskim borbama
za vrijeme 2. svjetskog rata. Služi odgoju, rekreaciji i za neke posebne
znanstvene svrhe. To je jedan od najzanimljivijih evropskih prirodnih šumskih
objekata, slavna »Djevičanska šuma Peručica« koja predstavlja strogi rezervat
unutar područja narodnog parka. Peručica je detaljno istražena s raznolikih
gledišta i odlikuje se velikim brojem i zonalnošću šumskih zajednica.
Vrlo je dobar primjer za ispravno gospodarenje šumama, temeljeno na prirodnim
osnovama.
Velike štete u parku su prouzrokovali požari, a, također, i pašarenje po
rudinama iznad gornje granice šume (1 pregledna karta, 1 vegetacijska karta,
2 fotografije, 1 tabela brojčanih podataka).


8. Nacionalni park Durmitor (Str. 69-76). Povod za osnutak
toga narodnog parka bila je rijetka ljepota tamošnjega planinskog krajolika.
Osobitu atrakciju predstavlja oblicima bogat glacijalni reljef s kotlovima,
cirkovima, vrtačama, dolinama, jezerima i ostalim mnogobrojnim krškim po