DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 76     <-- 76 -->        PDF

rađeno, ali rezultati istraživanja nažalost još nisu objavljeni. Gospodarsko
i turističko upravljanje parkom je dobro (1 vegetacijska karta, 1 klimadijagram,
1 fotografija, 3 vegetacijska profila).


10. Nacionalni park Lovčen (Str. 86-89). Nalazi se nedaleko
masiva Orjena, poznatog po evropskom maksimumu količine oborina (5.317
mm). S Lovčena se pruža prekrasni vidik na Jadran i zaljev Boke Kotorske,
poznat po nazivu »Fjord Juga«. U mauzoleju na vrhu Lovčena nalaze se
posmrtni ostaci Petra II Petrovića Njegoša (1831 — 1851 godine), najslavnijeg
vladike Crne Gore, metropolite i glasovitog pjesnika. I u ovom narodnom parku
paša prouzrokuje velike štete, a prilaznu cestu parku valjalo bi modenizirati
(1 pregledna karta, 2 klimadijagrarna, 1 fotografija).
1. Nacionalni park Fruška Gora (Str. 89-95). Obuhvaća šumovite
fruškogorske brežuljke i značajan je s turističko-rekreacijskog gledišta
osobito za Novi Sad i Beograd. Vegetacijski pokrov, osobito šumski, fitocenološki
je opisan i kartiran, ali karte nisu objavljene. Osim ovog, jedino proglašenog,
u Srbiji se predviđa osnutak i daljnjih nacionalnih parkova (Tara,
Kopaonik, Prokletije), u kojim bi se sačuvale prirodne ljepote tamošnjih
predjela (1 pregledna karta, 2 klimadij agrarna, 2fotografije).
12. Nacionalni park Mavrovo (Str. 95-102). Najveći je u Jugoslaviji
i obuhvaća u svom području (76.000 ha) Mavrovsko retencijsko jezero
i raznolikosti reljefa Koraba (2764 m), Šare (2700 m) i Bistre (2163 m). Lijepi
fragmenti šuma planirani su da postanu rezervati (Adžina Reka, Volkovska
Šuma, Duboka Reka i dr.). Flora i fauna su bujne. Ambiciozne planove za
korišćenje parka (botanički vrt, arboretum i si.) trebalo bi raspraviti r
širem krugu specijalista. S obzirom na prostranost i jaku naseljenost nacionalnog
parka (11 sela) za naglasiti je intenzivno pašarenje (100.000 ovaca).
Najvažniji zadatak je da se sačuvaju predviđeni prirodni rezervati, neki kulturno-
historijski spomenici i priliv vode u akumulacijsko jezero (1 pregledna
karta šuma, 1 klimadijagram, 2 fotografije).
13. Nacionalni park Galičica (Str. 102-110). Nalazi se u istoimenoj
planini, između Ohridskog i Prespanskog jezera i predstavlja najjužniji
narodni park u Jugoslaviji. Odlikuje se bogatom endemičnom florom i faunom
a u sastavu vegetacijskog pokrova se osjeća submediteranski utjecaj. Od šumskih
zajednica zaslužuju osobitu pozornost as. Quercetum macedonicae i as.
Quercetum farnetto-cerris macedonicum. Velike štete nastaju u parku od paše
ovaca i druge stoke. Turističko iskorištavanje vrlo je slabo. Trebalo bi što
prije uključiti pod strogu zaštitu klanac Zli Dol (1 pregledna karta, 1 klimadij
agram, 3 fotografije).
14. Nacionalni park Pelister (Str. 110-115). Odlikuje se prostranim
šumama moli´ke (Pinus peuce), koje predstavljaju tercijerni relikt s
arealom ograničenim na planine središnjeg dijela Balkanskog poluotoka
Osim zajednica molike (Peteridio-Pinetum peucis, Myrtillo-Pinetum peucis)
i fragmenata klekovine bora, u narodnom parku su značajne planinske rudine
i vrištine. Uprava parka nailazi na poteškoće u pogledu posjedovnih odnosa,
izgradnje cesta i objekata za rekreaciju (1 pregledna karta, 2 klimadij agrarna,
2 fotografije). "" **
74