DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Interesantan i razumljiv podatak predstavlja naglašen utjecaj prihranjivanja dušikom u travnju na visinski rast, a prihranjivanje u lipnju na debljinski rast i produkciju suhe tvari. Razlika između spomenutih tretmana nije bila statistički opravdana, ali u tom pogledu postoji dosta jasna tendencija. Dobro slaganje sa rezultatima istraživanja na varijantama u kojima je izostavljeno po jedno prihranjivanje pokazuju rezultati na varijantama gnojidbe gdje je provedeno jedno prihranjivanje cjelokupnom količinom dušika. Ovako primjenjena gnojidba pokazala je općenito najjači utjecaj na rast biljaka kada je bila provedena sredinom svibnja. I u ovom slučaju gnojidba u mjesecu lipnju pokazuje tendenciju jačeg djelovanja na debljinski rast i produkciju suhe tvari od prihranjivanja dušikom, provedenim u mjesecu travnju. Najveću pažnju zaslužuje činjenica, da nije utvrđena statistički opravdana razlika u pogledu rasta biljaka između varijante s tri prihranjivanja po 20 kg N/ha te varijante u kojoj je provedeno jedno prihranjivanje sa 60 kg N/ha — trostrukom količinom dušika sredinom mjeseca svibnja. Ovaj je podatak vrlo zanimljiv ne samo s teoretskog, već i s praktičnog gledišta, jer ide u prilog pojednostavljivanja prihranjivanja biljaka smreke u rasadnicima. On je utoliko značajniji što su i biljke prihranjivane s 60 kg N/ha u mjesecu lipnju dobro odrvenjele, pa niti u jednoj godini istraživanog perioda nisu na ovoj, kao i na drugim varijantama gnojidbe primjećene štete od niskih temperatura. Dobivene rezultate nikako ne smijemo smatrati konačnim. Oni vrijede samo za uvjete u kojima su vršena ova istraživanja. U drugim staništima, u prvom redu klimatskim uvjetima oni bi mogli biti drukčiji. Određeni utjecaj može imati i proveniencija smreke. Izbor termina prihranjivanja u našem pokusu dosta je općenit. Nisu bez značaja niti proučavane doze dušika, koje smo odabrali na osnovu rezultata proučavanja u Njemačkoj (Hoffman n 1969), jer domaćih podataka praktički nema. Koncentracije hraniva u iglicama (tabela 9) pokazuju dosta dobro slaganje sa primijenjenom gnojidbom i rastom sadnica. To posebno vrijedi za dušik, koji je od primjenjenih hraniva najjače utjecao na brži rast biljaka smreke. Gnojidba dušikom imala je za posljedicu porast koncentracije ovog hraniva u biljci na svima varijantama gnojidbe. Što je dušik kasnije primijenjen, to je u pravilu utvrđena njegova viša koncentracija u iglicama. Relativni sadržaj dušika u biljci bio je najviši u prvoj godini nakon presadnje. Iste su godine na nekoliko varijanti gnojidbe utvrđeni približno dvostruko manji visinski prirasti u odnosu na priraste u slijedeće dvije godine istraživanog perioda. Sporiji rast biljaka, kao posljedica drugih faktora rasta, rezerve dušika u biljci, kao i aktiviranje mikrobioloških procesa rah- Ijenjem tla vjerojatno su glavni uzroci takvom stanju ishrane ovim hranivom. Koncentracije dušika leže u prvoj godini iznad područja u kom smo u kulturama smreke mogli utvrditi najbrži rast (Komlenovi ć 1973). Već slijedeće godine ta koncentracija pada na donju granicu spomenutog područja, da bi se u 1970. godini još više snizila. Uporedo s tim povećava se i djelovanje dušičnih gnojiva na rast biljaka. Gnojidba kalijem ,također, pokazuje dosta jasan utjecaj na porast koncentracije kalija u biljci. Biljke na varijanti na kojoj je provedena gnojidba dušikom i fosforom bez istovremene gnojidbe kalijem (NP — varijanta) ima najnižu koncentraciju kalija u sve tri godine istraživanog perioda. Za raz |