DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA


I


DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 98 OŽUJAK — TRAVANJ GODINA 1974.


UDX 634.0.232.322.411:634.0.1747 Picea abies Karst.


ISTRAŽIVANJE UTJECAJA DUŠIKA NA USPIJEVANJE BILJAKA
OBIČNE SMREKE (PICEA ABIES KARST.)*


Nikola Komlenović,
Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko


UVOD


Fiziologija ishrane bilja uči nas, da su sva biljna hraniva neophodno
potrebna za rast i razvitak biljaka. Zbog svoje specifične funkcije ona su
međusobno nezamjenljiva pa prema tome i jednako važna. Neka hraniva,
međutim, biljke više troše ili se inače češće radi o njihovom nedostatku
pa o njima treba voditi veću brigu u biljnoj proizvodnji. Među takova
hraniva spada u prvom redu dušik. Pozitivno djelovanje dušika na rast
šumskog drveća dokazano je u brojnim pokusima (Baul e i Fricke r
1967, i dr.).


Dosadašnja proučavanja pokazala su, da dušik uz prisustvo ostalih
hraniva općenito najjače utječe na rast šumskog drveća (Baul e i
Fricker 1967, Hoffmann 1969, i dr.).


On se u tlu nalazi u organskom i anorganskom obliku. Na anorganski
dušik, koji direktno mogu koristiti biljke, otpada najčešće 1 — 2% ukupnog
dušika. Njegov dio, koji se nalazi u nitratnom obliku, ne veže se na adsorpcijski
kompleks, vrlo je pokretan i podložan ispiranju. Taj je problem prisutan
ne samo kod nitratnih, nego i drugih dušičnih gnojiva, pošto i njihov
dušik relativno brzo prelazi u nitratni oblik. Zbog takovih svojstava ova se
gnojiva kod šumskih kultura pretežno primjenjuje tek nakon sadnje biljaka,
u manjim količinama i kroz više godina. U rasadničkoj proizvodnji, koja nas
u konkretnom slučaju posebno zanima, dušik se kod osnovne obrade dodaje
samo u ograničenim količinama, a najvećim dijelom kroz prihranjivanje,
kada je on biljkama najpotrebniji (G u s s o n e 1964, K r a u s s 1962, Baule
i Fricker 1967, H o f f m an n 1969, Komlenović 1972 i dr.).


* Ova je istraživanja financirao Republički fond za naučni rad SR Hrvatske
i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizaaija u Zagrebu.
85