DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 98 OŽUJAK — TRAVANJ GODINA 1974. UDX 634.0.232.322.411:634.0.1747 Picea abies Karst. ISTRAŽIVANJE UTJECAJA DUŠIKA NA USPIJEVANJE BILJAKA OBIČNE SMREKE (PICEA ABIES KARST.)* Nikola Komlenović, Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko UVOD Fiziologija ishrane bilja uči nas, da su sva biljna hraniva neophodno potrebna za rast i razvitak biljaka. Zbog svoje specifične funkcije ona su međusobno nezamjenljiva pa prema tome i jednako važna. Neka hraniva, međutim, biljke više troše ili se inače češće radi o njihovom nedostatku pa o njima treba voditi veću brigu u biljnoj proizvodnji. Među takova hraniva spada u prvom redu dušik. Pozitivno djelovanje dušika na rast šumskog drveća dokazano je u brojnim pokusima (Baul e i Fricke r 1967, i dr.). Dosadašnja proučavanja pokazala su, da dušik uz prisustvo ostalih hraniva općenito najjače utječe na rast šumskog drveća (Baul e i Fricker 1967, Hoffmann 1969, i dr.). On se u tlu nalazi u organskom i anorganskom obliku. Na anorganski dušik, koji direktno mogu koristiti biljke, otpada najčešće 1 — 2% ukupnog dušika. Njegov dio, koji se nalazi u nitratnom obliku, ne veže se na adsorpcijski kompleks, vrlo je pokretan i podložan ispiranju. Taj je problem prisutan ne samo kod nitratnih, nego i drugih dušičnih gnojiva, pošto i njihov dušik relativno brzo prelazi u nitratni oblik. Zbog takovih svojstava ova se gnojiva kod šumskih kultura pretežno primjenjuje tek nakon sadnje biljaka, u manjim količinama i kroz više godina. U rasadničkoj proizvodnji, koja nas u konkretnom slučaju posebno zanima, dušik se kod osnovne obrade dodaje samo u ograničenim količinama, a najvećim dijelom kroz prihranjivanje, kada je on biljkama najpotrebniji (G u s s o n e 1964, K r a u s s 1962, Baule i Fricker 1967, H o f f m an n 1969, Komlenović 1972 i dr.). * Ova je istraživanja financirao Republički fond za naučni rad SR Hrvatske i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizaaija u Zagrebu. 85 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Pri tome se stalno nameće praktički važno pitanje u pogledu broja prihranjivanja te vremena primjene dušičnih gnojiva. To svakako ovisi o više faktora, kao što su uzgajana vrsta, stanišni uvjeti, tehnološki proces proizvodnje sadnica, oblik gnojiva idr. Baule i Fricker (1967), kao i mnogi drugi autori, smatraju da veći broj manjih doza dušika djeluje povoljnije na uspijevanje biljaka od jedne visoke doze. Iz tog se razloga, posebno na lakšim tlima, preporučuje višekratno prihranjivanje biljaka manjim koliičnama dušika. Doze dušika najčešće se kreću između 0.15 i 0.25 kg N/a, pri čemu ukupno količina ne prelazi 0.60 — 0.80 kg N/a. U Istočnoj Njemačkoj u pravilu se provode dva prihranjivanja jednakim dozama dušika (K r a u s s 1962, Hoffmann 1969 i dr.). Kod nas je ova problematika dosta proučavana u poljoprivredi (A 1 e k- s i ć et al. 1973). Nasuprot tome, nismo pronašli niti jedan rad koji se odnosi na vrijeme i način primjene dušičnih gnojiva kod šumskog drveća. U našim je istraživanjima upravo postavljen kao osnovni zadatak utvrđivanje utjecaja vremena i načina primjene dušičnog gnojiva na uspijevanje presađenica obične smreke. Uvrštavanje drugih vrsta mineralnih gnojiva u varijante pokusa imalo je za cilj dobivanje općeg uvida o djelovanju dušika, u prvom redu u odnosu na fosfor i kalij. METODE RADA Postavljanje pokusa U ograđene lijehe, napunjene supstratom do 20 cm, posađene su 2. travnja 1968. godine biljke smreke 2 + 0 godina stare. Ove su biljke uzgojene u istraživanom rasadniku iz sjemena sabranog u kulturi smreke Stražnji vrh na području Šumarije Delnice. U pojedini pretinac zasađeno je po 25 strogo klasiranih biljaka. Shema pokusa bila je slijedeća: O — negnojeno NP — dušik i fosfor NK — dušik i kalij KP — kalij i fosfor NPK — dušik, fosfor i kalij KMgPNNN — tri prihranjivanja dušikom KMgPONN — bez prihranjivanja u travnju KMgPNON — bez prihranjivanja u svibnju KMgPNNO — bez prihranjivanja u lipnju KMgP3NOO — cjelokupna količina dušika primijenjena u travnju KMgP03NO — cjelokupna količina dušika primijenjena u svibnju KMgP003N — cjelokupna količina dušika primijenjena u lipnju Pokus je postavljen po randomiziranom blok sistemu s četiri ponavljanja. Pojedinačna doza dušika iznosila je 20 kg N/ha, što daje cjelokupnu količinu od 60 kg N/ha. Prihranjivanje je vršeno kroz tri godine 15. travnja, 15. svibnja i 15. lipnja. Na varijantama gnojidbe NP, NK i NPK, također, su provedena tri prihranjivanja sa 20 kg N/ha. 86 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Dušik je primijenjen u obliku amanijevog nitrata. Kao fosforno gnojivo upotrebljen je superfosfat u količini 120 kg Pa05/ha, dok je kalij primijenjen kao kalijev sulfat. Na varijantama u kojima se nalazi magnezij vršena je gnojidba patent kalijem. Ovim je gnojivom, kao i kalijevim sulfatom dodano 120 kg K>0/ha. Dok je dušik primijenjen površinski, fosforno, kalijevo i kalijsko-magnezijevo gnojivo izmješano je sa supstratom. Rast i prirast U mjesecu studenom svake su godine mjerene dužine i srednji promjeri vršnih izbojaka biljaka. Posljednje godine istraživanog perioda (1970) utvrđena je količina suhe tvari, odvojeno za korijen i stablo na po pet biljaka sa visinama najbližim prosječnoj visini pojedine parcele. Suha tvar određena je sušenjem biljaka na temperaturi 105° C do konstantne težine. Uzimanje i analiziranje uzoraka iglica Uzorci iglica sabirani su za analize u drugom dijelu jeseni. Prosječni uzorak biljnog materijala za pojedinu parcelu načinjen je na taj način, da je sa svake biljke uzet po jedan izbojak sa južne strane prvog pršljenja. Uzorci iglica su neposredno nakon sabiranja sušeni na temperaturi 60° C, a kasnije na 105° C do konstantne težine. Sadržaj dušika utvrđen je metodom Kjeldahla . Za određivanje sadržaja ostalih analiziranih biljnih hraniva spaljivana je biljna tvar sumpornom i perklornom kiselinom. Fosfor i magnezij su određeni kolorimetrijski, a kalij i kalcij plamenfotometrijski. Statist ičke metode U cilju utvrđivanja značajnosti utjecaja pojedinih tretiranja na rast biljaka smreke provedena je analiza varijance za visinske priraste, promjere vršnih izbojaka i suhu tvar prema Mudriju (1965) i Jeffersu (1960). U laboratorijskim analizama i radu na pokusu sudjelovali su N. Pezdirc, P. Rastovski, E. Maradin i Z. Lukić. SUPSTRAT I KLIMATSKI UVJETI Istraživanja su provedena u rasadniku Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom. Supstrat na kom su uzgajane biljke smreke predstavlja površinski sloj kiselog smeđeg tla iz Točka kraj Slunja. Mehanički sastav i osnovna kemijska svojstva ovog tla vidljivi su iz podataka iznesenih u tabelama 1 i 2. Mehanički sastav tla Tab. 1 Sadržaj čestica u °/o 2.0 — 0.2 0.2 — 0.02 0.02 — 0.002 < 0.002 mm 0.6 24.9 50.3 24.2 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Kemijska svojstva tla Tab. 2 pH AI — Humus Ukupni (%>) H20 n-KCl P205 K20 »/o N P2OS K20 CaO MgO Na20 5.5 4.1 0.2 7.6 3.5 0.16 0.082 5.2 0.28 1.02 3.02 Da bi se bar djelomično približili supstratu kakav se po mehaničkom sastavu smatra povoljnim za uzgoj četinjača, (K r a u s s 1966) na dva volumna dijela tla dodavali smo jedan dio kvarcnog pijeska Ovako priređeni supstrat pokazivao je kemijska svojstva iznesena u tabeli 3. Kemijska svojstva supstrata Tab. 3 pH AI — Humus Ukupni N H20 n-KCl P205 K20 % °/o mg/100 g tla 5.8 4.6 1.1 4.7 2.4 0.11 Dobar uvid u klimatske uvjete pružaju podaci motrenja sa meteorološke stanice postavljene u proučavanom rasadniku. U smislu Köppenov e klimatske klasifikacije nalazi se ova stanica u oblasti tople — umjerene kišne klime sa oznakom Cfwbx" (Kirigi n et al. 1971). Glavne značajke klime tijekom perioda istraživanja vidljive su iz priloženih klimatograma. U cilju dobivanja uvida u opće klimatske odnose šireg okoliša proučavanog rasadnika daju se i klimadijagrami najbližih stanica u Zagrebu i Karlovcu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Podaci o najvažnijim parametrima rasta i prirasta presađenica obične smreke izneseni su u tabelama 4, 5, 6, 7 i 8 te predočeni na slici 3. Iz ovih podataka jasno proizlazi, da je na rast obične smreke u prvom redu djelovala gnojidba dušikom, a u manjoj mjeri gnojidba kalijem i fosforom. Naime, djelovanje dušika statistički je opravdano kako u pogledu visinskog i debljinskog prirasta, tako i u pogledu produkcije suhe tvari biljaka. Utjecaj fosfora i kalija bio je statistički opravdan sam za visinski i debljinski prirast, dok je na produkciju suhe tvari taj utjecaj bio, također, pozitivan, ali statistički neopravdan. Posljednjem podatku ne treba pridavati poseban značaj, jer je suha stvar određivana samo na uzorku od po pet biljaka za pojedinu parcelu. Interesantan podatak predstavlja činjenica, da je utjecaj kalija nešto veći od utjecaja fosfora. Na terenu, u kulturama obične smreke na kiselim smeđim tlima redovno smo dobivali upravo obrnutu sliku. Razlog tome treba tražiti u prvom redu u tome, što smo prilikom punjenja lijeha davali tlu kvarcni pijesak i time stvorili povoljnije uvjete za ispiranje kalija. Ta pojava mogla je u konkretnom slučaju doći do posebnog izražaja zbog intenzivnog zalijevanja lijeha. 88 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ZAGREB (157m) 11"7 GRIĆ S7A (13) 40*3 270 S|. I. Klimadijagrami stanica iz okoliša istraživanog objekta za razdoblje 1968—1970. godine (prema S. Bertoviću, u smislu H. Waltera ) 3-1 9 ~25-7.´! h ao´8 J 3-9-f 51. Z. K llmitogtnml stanica Jastrebarsko i t raidoblj« 1968-1970. godina ( prema S. Bertoviću, u smislu H. Waltara ) TUMAČ ZA KUMADIJAGRAME I KUMATOGRAME a) Slanica b) NadmoriKe visina c) Broj godina (period) motrenja d) Sredn|a godišnja temperatura zraka < C ) e) Srednja godišnja Količina oborina (m m ) 1 Srednji minimum temperature zraKa najhladnijeg mjoseca 9) Apsolutni minimum temperature zraKa h) Srednji miKilmum temperature zraka najtoplijeg mjeseca ´ ´ Apsolutni maksimum temperature zraka H Srednje Kolebanje (amplituda) temperature zraka K) Srednje mjesec ne temperature «raka I) Srednje mjesečne količine oborina m) Sušno (arldno) razdoblje n) Razdoblje suhoće o> Vlažno (humldno) razdoblje p) Mjeseci *a sred nil m minimumom temperature zra Ka ispod C ri Mjeseci sa apsolutnim minimumom temperature zraKa ispod X aoo mm |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 8 <-- 8 --> PDF |
´ ö O^h rH O vt) ON O ON ON OA IA-4" ON H OJ OA CN--4- CO OJ VO OA-* UA rH O rH L"N--đ-GO H ONOO OO ON co ONO ON ON ONO O ONO o ONCO CO OA ON O O rt rt rH rt O O rt o U B rH rt rt rt rH rt rt rt rt rt rt rt rt rt H 4) S INHHM A KAVO rH KA CO HSUB´rH´TT! fco KA. ovo !>-rA-H- LIM S "Ö" lA-d- vövo ^ a 60 OJ H rH OJ H IA KA-4" KA KA J - -4" KA KA J-KA OJ rt KA OJ 4-A LAVO A IA KA A A -4" , rH HHHH rH l-H rt rt rt rt rt rt rt rt rH HriH H rt rH H H rt rH rt rt rt rt rH ON rH OA-4" KN, ON ON O- KN, r>--d-DO VO O O-LTN DO VO rH OJ 4-rACVK-H O Jt O-. O VO 4J » vn oo ON ONOO OO ON ONO O O O O O O O Ci O CO 00 O ON, H H OJ OJ OJ rH O H OJ rH rl KS rH H H rH H rt rt rt rt H H rH rt rt rH riririri rt rt rt 0> Ä O TJ e o 30 ^CTi 04-KN rH ON tA Apo KArH rt O rH ITiOJ-N 4-4" O ONCO O -4" 0A O KA (VI O .L> vo a ti N a\ LA-4- iA LA IA VO LALA A iA VO VO VO VO VC: IA A IA A A VO V0 LA A VO VO AVO VO VO O* -H rt 0) d OJ KMAOO A C-O 0-4-O -3- rH CO VO OJ KA-4- VO O KACO O ON KA O OJ KA OJ -4´ H O CQ O E rt LA-4" VO 4" (N KA A KA A A--4- -4- co VO J" CO KA OJ CT^OACO oj o rH OOO rH v. o Hffltl -d- -i-j - j -IA IA LA IA LA LAIA A A LTN LAJ- -4-A LA LAVO VO VO VO LA AVO LT ~+ "* > rt (8 Ö rl CO A rH CO KA -3-O CN-H to LA-4" AVO O OVO OJ O rH LA rt -d" VO rv O A O -4-CM T3 S 0) u ONO o o O -4- KA KA KA KA J- KA KA-d-J-KA rH O KA OJ LA LAVO A A VO J" A LOJ "^ rl rH rt rt rH HHriH rH rt rt rt rt f-l rt rt rt rt rt rH rt rt rt rt rt HriHH w O CO VO O OJ 4" -4- -4- ON o rt KAOJcO LA KA ON OJ H rt KA rH rH rH OA O rt OJ rt KA 10 [>( ti ON ON IA KN. KN, f\J H VO CN- O-X! DO VO VO CO CN O OJ rH IA J* O CO ONCO 00 00 ON ON r-{ ON rH H H rH rt MrlHH rH rH rH rH rH rt rt rt rt rt rt OJ rt rt rt rt rt rt rt OJ rH H U ON CO ON OJ KN KN ONVO IA fA o VO OJ O A KA V0 O CO IA OA OJ OJ CO VO IN OO -4" VO O 00 VO rl L ON OJ rH rH rA OJ KA LAVO -4" l/N LAVO IA-4-A IA-4-O A KA IA O-CO OA I>-OO -4-LA4-U"\ id rH rt rt rt rH H rt rt rt rt H rlHHrt rH rt rt rt rt rt rt rt rt rt rt rt rt rt rt rH (0 Cl ^ H co CO rH tA rH KN O rt O-O 4" VO O CO ON KA J- O CO VO 4" OHJ-ri 4-KA O KA IA A W VO H ON VD\ß>J)VO ko 00 CN-VOCO r~-ONCO co O ON CO CO CO CO X) rH O rt OA O rt O O O oJ> rt rH rH rH rH H H rH rH rH H a a CO CN. O OJ -4" -4" OAVO rt !A CMN OJ tN rt O A00 O rH X) -3-O rt IA OA O-CO ON DO -P ö c >ü (0 O rt KA-4" -4" fA HHriri rt a. > 0) r-3 i a H rt t-H rt H H a as H M > H M > HH> M l-H > H M > M M > O TS M H H H rH M H M M H M H rt rt rt rt H H M H H M H H O H Pj > cö -P Cđ T3 d d Cl d WWd d « fcc! a a a K f-3-H H CLi PL, CU CU rH W « M « H rH rl H ra, 04 o, a, z; z: 2: 2 T3 H -O o o o o T3 -d 0) a a Z S 12) a ss 2; z > M S3. i3. C0 ja ia ft ft Pl ft °J |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 9 <-- 9 --> PDF |
(8 a H ft-O vL> O O COVO N4-rH PO tA>>0 H IN H tA tAOx AJ LA AJ IA IA Jt AJ INVO 0 vo -ö S a> P. O O 0 0 O CO Oxco Ox Ox ffx Ox Ox O Ox O O O Ox O OOOO O O O O H O U H rH H H H H H rH H r-i r-i r-\ r-\ H r-i t-1 r-i r-i O IAVO LA 0 0> AJ VO IA, H Ox M AJ IN H CO H-4- tAIA H O LAVO O CO OX H Ox O LN ax I4- tA tA-4-tA AJ tA OJ tA AI 4" IA IA-4-tA pt J- J" -K> -4" IA-4" -4" LA -4-KMA4 IA4 H H H H H H rlHH ri rH H H rH rH H HHHH H HHHH H t-\ i-\ r-i r-i H ° v N ON INVO O 00 tA AJ VD CO IN H> Ox tA IA tA 00 IA-4- 00 AJ UN Ox LA IN (N IN IN H LA IA O > VO au 1 >C0 O ONOO O Ox Oxco Ox Ox Ox Ox Ox O Ox OOOO O OOOO O O H O H H cr- H rH H H H H HHHH H HHHH H r-i r-i r~i r-\ H r-D »r; B O nn lANI^H vo O VO CO J" Aj 4" -4- M3 Ox VD CO O IN OX Ox VO LN H IN 00 OX O LA LA AJ O .0 VO « Ö O O CO tA IN IA O AJ CO O O O O tA tA N OVD4- IM X) Ox IN LN O tA O Ox LA H VO rt IN S 4-O Ox LA AI r-t LA IA>vD -d-4- H\ ß IN -4" X> tNVO O vD AJ IAVO -4 ca ON o OHC04 co -+ H H IA LA-4" IA IA LA tA J" IA LA LA IA tA LA LA LA LA LA LA LA LA LAVO LA LA LA LA LA LA m > C3 E) rl CO VO H O rH tACO OX rH U H rH iH H H HHHH i-i i-* <-{ H <-\ rH r-i r-i r-{ r-i H HHHH H r-{ r-\ ,-i H H p O tACO IA LA O -* Ox IA tA 0 yL> AJ tA AJ H LA LA AJ Ox CO Ox AJ AI OX H H -4- INVO LA W r (U OM 0>VO J- LN LAVO LAVL> VL) *L> tAco co IN XO IA Ox IA, IN LNCO CO 30 co 00 IN Ox XI H H rH H rH rH HHrlH H HriHrl H H H H H H r-\ r-i r-t r-i H HHHH H ts ko H <-< P. ON Oxco O- tA IN HCO (\1 (\) tA -4- 00 AJ tA Ox INVO H ISLA vO AJ H LA H IN H O IN 4VO H $ ON <\J tA-4-!>-~+J- cg AJ -4-IA INJ-N4-LA LA -4" VO LA LA X) IN LA IN IN LA-4- tA-4-4M H rH rH H rH H H H H rH H r-i rl r-\ r-\ rH r-i <-i r-i t-\ H H H H H H H H H H H to ß ´ H 30 IA AI .4- (M 30 O^lrlOX -ct-<0 J" OXVO XO 00 H4VO LA 4" H O -4-LA Oxco O IN 4in kfl rl ON IN LN IN IN OO CO CO OO co OO Ox IN OO CO XI CO XO 0 30 Oxo CO O X) IN CO co XI a> Ox H H H H fe aj Ö rö IA O ON LN 0 tA Ox AJ VO r^ -4" vL> Ox Al 0 O -4" IN O O 0 AJ J- AJ Cx-fAVO OD H IA >ü to 0 <\l tA AJ IA, tA AJ AJ (A4-K\ AJ tA AJ IA tA IA IA-4- LA 4-tA tA LA tA tA tA AJ J- tA tA O -H H H H H H H H H rH H H rH H H H HHHH H r-\ r-i i-f r-{ H HHHH H cu > 1 Ö H H M H H H rt as M M > M M > M M > H H > H H > H H > HHHH M M rH M H M H H HHHH HHHH HHHH a T» 0 H a. > to" P CD OOOO OOOO a a a a Ccđ tA IAcd0000 E) 0 tA tA tA IA OOOO a a T3 ^ a SB SZ5 55 id 2; a a a c« OOOO * OOOO O a a a a IA tA « a ss S3 a a a a a a a a a a a a n 1-3-H H rl tA tA tA tA H rl T-3 ti to K) to "a a a a a a a a a M bO ho be » » » K T3 MM»« T! a a SH O Ol hO bO bO hO 4> 1> 1) ho ho ho ht f-l t> bO di CL, &, A, CO PH PL. Ill ft, W Pi Pi .Pi,Pi 1«? Ptfcft Pi CO PH ft tu H egP< P. PH fti CJ3 g g g § g § g § § g g glL g g g § g g g g g g g g |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Nasuprot tome dobro je poznato, da usitnjavanje tla povoljno utječe na mobilizaciju fosfora (P o p o v i ć et al. 1969), čiji ukupni sadržaj u istraživanom tlu nije mali. Slično kao i u kulturama smreke na terenu (Ko ml eno vic 1973), magnezij nije pokazao niti tendenciju pozitivnog utjecaja na rast biljaka smreke (odnos varijanti NPK i KMgPNNN). Tri prihranjivanja dušikom u svakom su pogledu pokazala jači pozitivni utjecaj na rast biljaka smreke od dva prihranjivanja. Statistički opravdana razlika nije utvrđena samo u pogledu produkcije suhe tvari između varijante s tri prihranjivanja te varijanti u kojima je izostavljeno prihranjivanje u travnju i lipnju. Izostavljanje prihranjivanja dušikom u svibnju imalo je za posljedicu najjaču redukciju rasta biljaka. To je i razumljivo, kada znamo, da upravo iza 15. svibnja smreka pokazuje posebno intenzivan (Komlenović 1973). Tabela varijance za visinske priraste, promjere vršnog izbojka i suhu tvar presađenica smreke Tabela 5 Vrsta varijance stupnjevi slobode SQ MQ F eksperimentalni VISINSKI PRIRAST Blokovi Tretmani Pogreška Ukupno 3 11 33 47 7.86 92.12 13.34 113.32 2.62 8.37 0.40 2.41 20.93** PROMJERI VRŠNIH IZBOJAKA Blokovi Tretmani Pogreška Ukupno 3 11 33 47 1.24 23.01 4.71 28.96 0.41 2.09 0.14 0.61 14.93** SUHA TVAR Blokovi Tretmani Pogreška Ukupno 3 11 33 47 1050.50 10729.20 10154.34 21934.04 350.17 9753.82 307.71 466.68 31.70** signifikantno na nivou 1% |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 11 <-- 11 --> PDF |
X X X X vo X) cd NL00đ3W)i « -* KN l-l o KN o X VO rH X o CNJ X ITN rH vo O X H rH NO H OX W rH EH X X X X X X OMZOd^WH X vo .tf X KN i-l X OA o X CO CM C O o KN o X OO t-i X KN CNJ O HX KN H I I X X X X H X X X OONid^WS KN KS O o o ITN H CNJ vo rH I A O o r-\ KN O l i t X X X X X X X X X X ONNdSWi VO KN KN o H o CO rH CO rH KN H OO o KN rH l i l i X X X X X X X cd NONdSW) KN c\J o J rH ITN o r-\ m KN VD CNJ ITN o 1 ´ l i l i a X X X 0) p- NNOđSjD X OO OJ X ITN o X X ON o o X X vo CNJ X rH CM 1 l l i l i u U p< c« NNNdSW) X ON J t X vo X (NJ rH X rH KN ir> o l l 1 l i l i M M Ö H .M H rH XđM X X I A X X H c\J X X H X X vo KN - i l 1 1 l i l i N cd m « X X 00 * H X X IfN H X X ON 1 i l 1 1 l i l i 10 (U -P X X I +> MN K N O 1 1 i 1 1 1 l i l i ITN H H o o O > t» cd X H -H X a a o th K N KN 1 i i 1 1 l i l i cdö cd a cda cđ Ö _ +> -p H O C -H C-> ü J CT\ 3^ cd X o> io*-> ß10 -rl «o H cd i fcCO a o KN O vo KN O -* H (NJ t > tr\ c\l U\ rH KN VO CNJ ONKN VO KN O N -3t> KN H TH O^ 10 -H VO H c-i O t-i H rH rH rH H H H <-t H H H « n &. > Ptr H bO fao *— H -H CO 10 cd cd cd X A! -p <-3-H H ´<-> U o cd ö > bO o 3 ß «0 i 55 85 55 ft bO § as 25 o04 bO S 55 O 85 ft bO § o5555ftfaO § O o 55 KN ft b O § O a KN Oft b O § 85 KN O O PH b O § ri -H rH rH N N cd cd u u x X X |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 12 <-- 12 --> PDF |
X X X X XXX O O- J- J-U\ OJ VO U"\ ON -4" OJ O O H O O O o o o X X X X X X X x ONfOd^WX oo KN OJ 1 o o o o o o X X X X X X X X. X KN O O ON VO OJ rH OONŽđSp« o o rH O O O o X X X X X m m 4-ri KN VO OMNđSra o o H O O X X XXX X X XXX NONđsWX (A CO r-H O O- ON » O OJ rH O o o <0 E X X X X X X X X (1) OJ 00 r-CO NNOd31« U rH O ft XX X r\ Ps rS ?S OJ ON VO VO KN NNNđ^ra OJ O O H O A! X X X X X X X X rl tA OJ ON ON }!đN H X XXX VO O-O X X đM VO KN o X X KN đN HÖ h bO CÖ O O X Ovo ON OJ OJ rH co O rH C - 1) nW E >t0 O H o ti jo | h > INI 00 E a OO ON o ON H o o « ON ON o o Oti p, v-l VO ON ft H P 3 T3 T H H -I-3 3 đ > bO Oa. 55 « 3 a. W « L525s %> 55 L5 85O55Q j% § O 55 SS O J % § Q a KN Q i % § SS KN O O J 60 üü KN O O (Xt % § |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 13 <-- 13 --> PDF |
X X VO KN CO OJ -4-ON rrt d o- Nžoođ^roi OD OJ rrt CO VD A * J- Jt KN o o o KN H KN OJ H -O X X X EH X X X rt «5 C\ VO OJ O KN KN H o o- 1 1 ON^OđSlCH KN VO 00 CO KN CO -=h rH r-l -d--3-KN rH r-H X X ON KN CO IA rrt OJ CO ooNžđSra I 1 1 t>- VO A A J KN o o o <\J OJ rrt rrt rrt OJ X X (N -1-A VD t>-trt KN 1 O I I ONNđ3H3I VO A KN OJ l-l O LA o o KN a X X X X X E LTN VD rrt KN NONd^WX I I I 1 1 ^l X X & X r^ CO X ON J- CO KN NN0đ2HH o I I I 1 1 A ´ oo VD KN KN rrt o rt X X X X x OO A VD O-VD rt I I I I I 1 1 NNNđSHH LTN vo OJ r-i KN rrt KN CO N X X rt X X u r-l OJ KN J- as M « I I I I I I 1 1 JlđN CO *-> H O 0> J-oj K\ i> OJ 9 H X rt w I I I I I I 1 1 ON KS OJ H I H rt X p OJ ON a K> I I I I I 1 1 l -P KN rrt rrt I -P KN I rt O đN I i I I I I I l 1 1 rt H OJ O o a. 0) n 4> co rrt OA OJ VD CO A A CO Jo o- Ö .* (đ p "Ö ´"-J O OJ -d- OJ OJ ON CO « CO KN CO VO KN ,LS ai V rrt 60 H CO OJ rrt rrt CO H OJ H co o o 3 > ^ -H r-H rH H rrt H rrt H rrt H oj -p aj Ä a! -P «U O O 25 25 25 25 O L5 KN o rt -a 25 25 O 25 25 KN O -}-rt 25 O 25 25 KN O O rt T» 0< Pn P-i 0H A. cu &. fc O M bO M fao hO bO Oj « Si > M o as a % f§ § § Lj 0j § § z |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 14 <-- 14 --> PDF |
VISINSKI PRIRAST ´ Prosječne vrijednosti 1968.— 1970.) PROMJER VRSNOG( Pro.jecne vrijednosti IZBOJKA 1968.- 1970. * o O Varijanta gnojidba p d korl|en ~J stablo Y/2 cijela biljka SUHA(Prosječna TVAR biljka 1970.) 1 11 1 SI. 3 UTJECAJ GNOJIDBE NA RAST I PRIRAST BILJAKA SMREKE |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Interesantan i razumljiv podatak predstavlja naglašen utjecaj prihranjivanja dušikom u travnju na visinski rast, a prihranjivanje u lipnju na debljinski rast i produkciju suhe tvari. Razlika između spomenutih tretmana nije bila statistički opravdana, ali u tom pogledu postoji dosta jasna tendencija. Dobro slaganje sa rezultatima istraživanja na varijantama u kojima je izostavljeno po jedno prihranjivanje pokazuju rezultati na varijantama gnojidbe gdje je provedeno jedno prihranjivanje cjelokupnom količinom dušika. Ovako primjenjena gnojidba pokazala je općenito najjači utjecaj na rast biljaka kada je bila provedena sredinom svibnja. I u ovom slučaju gnojidba u mjesecu lipnju pokazuje tendenciju jačeg djelovanja na debljinski rast i produkciju suhe tvari od prihranjivanja dušikom, provedenim u mjesecu travnju. Najveću pažnju zaslužuje činjenica, da nije utvrđena statistički opravdana razlika u pogledu rasta biljaka između varijante s tri prihranjivanja po 20 kg N/ha te varijante u kojoj je provedeno jedno prihranjivanje sa 60 kg N/ha — trostrukom količinom dušika sredinom mjeseca svibnja. Ovaj je podatak vrlo zanimljiv ne samo s teoretskog, već i s praktičnog gledišta, jer ide u prilog pojednostavljivanja prihranjivanja biljaka smreke u rasadnicima. On je utoliko značajniji što su i biljke prihranjivane s 60 kg N/ha u mjesecu lipnju dobro odrvenjele, pa niti u jednoj godini istraživanog perioda nisu na ovoj, kao i na drugim varijantama gnojidbe primjećene štete od niskih temperatura. Dobivene rezultate nikako ne smijemo smatrati konačnim. Oni vrijede samo za uvjete u kojima su vršena ova istraživanja. U drugim staništima, u prvom redu klimatskim uvjetima oni bi mogli biti drukčiji. Određeni utjecaj može imati i proveniencija smreke. Izbor termina prihranjivanja u našem pokusu dosta je općenit. Nisu bez značaja niti proučavane doze dušika, koje smo odabrali na osnovu rezultata proučavanja u Njemačkoj (Hoffman n 1969), jer domaćih podataka praktički nema. Koncentracije hraniva u iglicama (tabela 9) pokazuju dosta dobro slaganje sa primijenjenom gnojidbom i rastom sadnica. To posebno vrijedi za dušik, koji je od primjenjenih hraniva najjače utjecao na brži rast biljaka smreke. Gnojidba dušikom imala je za posljedicu porast koncentracije ovog hraniva u biljci na svima varijantama gnojidbe. Što je dušik kasnije primijenjen, to je u pravilu utvrđena njegova viša koncentracija u iglicama. Relativni sadržaj dušika u biljci bio je najviši u prvoj godini nakon presadnje. Iste su godine na nekoliko varijanti gnojidbe utvrđeni približno dvostruko manji visinski prirasti u odnosu na priraste u slijedeće dvije godine istraživanog perioda. Sporiji rast biljaka, kao posljedica drugih faktora rasta, rezerve dušika u biljci, kao i aktiviranje mikrobioloških procesa rah- Ijenjem tla vjerojatno su glavni uzroci takvom stanju ishrane ovim hranivom. Koncentracije dušika leže u prvoj godini iznad područja u kom smo u kulturama smreke mogli utvrditi najbrži rast (Komlenovi ć 1973). Već slijedeće godine ta koncentracija pada na donju granicu spomenutog područja, da bi se u 1970. godini još više snizila. Uporedo s tim povećava se i djelovanje dušičnih gnojiva na rast biljaka. Gnojidba kalijem ,također, pokazuje dosta jasan utjecaj na porast koncentracije kalija u biljci. Biljke na varijanti na kojoj je provedena gnojidba dušikom i fosforom bez istovremene gnojidbe kalijem (NP — varijanta) ima najnižu koncentraciju kalija u sve tri godine istraživanog perioda. Za raz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Os ,Q oIN CVJ CNH LA VO H OJ IA H o- H r-i o H rH OJ VO H O LTN H -4OJ H o KN H OJ -f H CO LA H H IA H rt EH ON H o o O o O o o O O O O O VO L> oo OJ rH IA rH C^ OJ l>OJ CbO <^ VD KN C\J tN OJ (N H oo H LTN rH VO rH CO rH ON rH ON rH vo rH CO rH CO rH E ON H o O O O o o O o o o O o VO VO KN otN OJ OJ VO VO co -d-KN oo VO t A PH ON rH OJ rH KN rH KN H ON rH CO r-i VO rH LA H IA rH oH VO rH ON H o o o o O o o o O O O o JVO 1 LTN H CO OJ VO rH ON ts OO -d- O OON H LA co O h^ ON o rH CO o VO CO O LTN. CO o OJ ON o KN CO o O CO o [ N co o -dco O LA ON o oON o co r-i OJ OJ rH LA H VO VO vo IA rH rt o OS VO ON H o o H H O H i>as o OJ o H VO ON L o rH O * rH O O »rH CO ON o CO ON o CO ON o VD ON o VO o H IN 1N oco rH ON C^ IA -do- OO CN- CO VO -doj O J o d- VO OJ P- d KN -d- O -i OJ drH -d O -d- H -d- O -d- ON rH O O o o o o O o O o O o 0\ rH OJ ON o OJ H KN CO OJ VD ON 4ni B Ü H ^ rt> O OON H OJ ON o -* CO « o -d0N o OJ o H oON o 4" ON o OJ O H co ON o O O H d- ON o -* ON o OJ ON o H H bO H 3 -p (U .ti 0 to « ON VO ON H KN VO CO o oj -d- Cv. « o KN H co O H OJ ON o -di A OO o o VO OO O O o ON o r> d- CO o O O ON o -d- IA CO o KN VO CO o o KN CO o (A >H S h *R rt 00 VO ON H o OJ LA o UN VD -d" o rH KN VO * o o VO VO o H LA VO C o KN rH l>o O ON IA VO o IA LA VO O c~ ON LA «o o VO LA o OJ OJ VO O o KN VD o f,L! m n H >io U -đ rt W o o-Os H LA oKN O oON C\J o rH ON OJ o oj KN KN o ON LA OJ o ON CO OJ o KN O KN o OJ CO OJ O oH KN O CO VO OJ o co CO OJ O ON t>OJ o ort u -p ö o (k ON VO ON H K\ OJ (NJ o K N H OJ O rH O OJ O CN- KN OJ * o VO H OJ O VO -d- OJ O IA 3 - OJ O r>OJ OJ o ON d- OJ O 4OJ OJ O KN OJ OJ o o KN OJ O > a o « oo VO ON H ON VO OJ o LN vo (NJ o CO CO OJ o LA CO OJ O CN- CN- OJ O * ON O KN O OJ 1N KN o VO VO OJ o VO CO OJ o LA LA OJ O KN ON OJ o H CO OJ o * O ON o -* LTN VO VO LO, -d-LA tN VO -d- OON K N u-\ -d-KN A LA l A -d- d-KN LTN VD rH rH H rH H r-{ rH rH H rH rH H rH ON KN CN. o-VO H LA CO ON rN VO O N LA - a VO ON LA LA -d" -* VO A VO A LA -d- d-IN rH rH rH H rH rH rH rH rH rH rH H H n CO ON IN ON CO VO rH 00 -d-VO OJ OJ CO ´ VO ON rH o OJ KN OJ O OJ o OJ OJ OJ H OJ OJ OJ KN OJ OJ OJ OJ OJ KN OJ H OJ rt -P rt TI H TS f-l O > bO O a, S3 S3 ä «PH z. s S3 60 S Ö SS « % s z. o2 bO S & o aSS bO s a oS5 KN bo L El SS KN w> s ä KN O Ta XÖ r HM |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 17 <-- 17 --> PDF |
liku od dušika, u prvoj smo godini utvrdili najniže koncentracije kalija u iglicama. Taj smo fenomen zapazili i u nekim drugim pokusima (K o m 1e nović i Popović , 1972). Utjecaj gnojidbe na porast koncentracije fosfora u iglicama slabije je izražen. Dosta dobro slaganje sa spomenutim promjenama koncentracije kalija i fosfora u iglicama pokazuju i promjene u rastu biljaka. U kulturama smreke kod približno istih koncentracija nismo mogli utvrditi pozitivan utjecaj fosfornih i kalijevih gnojiva na rast biljaka. Ti efekti nisu niti u ovom pokusu veliki, ali su ipak značajni. S ovim smo se problemom susreli već ranije (Komlenovi ć 1973), a uočili su ga i drugi autori (Ley ton 1958, Nebe 1962, Höhne 1964, Kennel i Wehrmann 1967 i dr.). Radi se o odnosu starosti drveća i njegovog stanja ishrane. Naši rezultati potvrđuju mišljenje Wehrmann a (1963), prema kom šumsko drveće u mlađoj dobi treba imati veće koncentracije hraniva u lišću (iglicama) za postizavanje određenog rasta. ZAKLJUČCI Na osnovi rezultata trogodišnjih proučavanja mogu se donijeti slijedeći zaključci: (1) Na istraživanom supstratu primjena dušika u prvom je redu pozitivno utjecala na rast biljaka smreke. Djelovanje kalija i fosfora bilo je osjetno slabije. v (2) Utjecaj magnezija na rast biljaka nije utvrđen. (3) Tri prihranjivanja dušikom u količini od 20 kg N/ha jače su utjecala na rast biljaka nego dva takova prihranjivanja. (4) Izostavljanje prihranjivanja dušikom u mjesecu svibnju imalo je za posljedicu najveću redukciju visinskog i dobijinskog rasta biljaka, a time i redukciju proizvedene biljne tvari. (5) Prihranjivanje u travnju pokazalo je tendencu jačeg utjecaja na visinski a prihranjivanje u lipnju na debljinski rast biljaka i produkciju ukupne suhe tvari. (6) U pogledu registriranih elemenata rasta i prirasta biljaka smreke nije utvrđena statistički značajna razlika između varijante u kojoj su primijenjena tri prihranjivanja s po 20 kg N/ha i jednog prihranjivanja s 60 kg N/ha, kada je to prihranjivanje provedeno sredinom mjeseca svibnja. (7) Na nijednoj varijanti gnojidbe nisu u periodu istraživanja utvrđena značajnija oštećenja od niskih temperatura. (8) Dobiveni rezultati vrijede samo za smreku i uvjete pod kojima su oni postignuti pa ova istraživanja zahtijevaju daljnji nastavak. LITERATURA 1. Aleksić, Ž., Anić, J., I v o v i ć, P., Leskošek, M., Rajković, Ž., Šestić, S., Vajnberger, A. (1973): Razvoj, stanje i aktuelni problemi u ispitivanju plodnosti zemljišta i đubrenja. Razvoj i aktuelni problemi u proučavanju zemljišta Jugoslavije, Beograd. 2. Anić, J. (1973): Biljna hraniva, Zagreb, (skripta). 3. Baule, H., Fricker , C. (1967): Die Düngung von Waldbäumen, BLV, München, Basel, Wien. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 18 <-- 18 --> PDF |
4. Gussone , H. A. (1964): Faustzahlen für Düngung im Walde. BLV München, Basel, Wien. 5. Hoffmann , F. (1964): Bodenuntresuchung und Düngung in den Forstpflanzenanzuchtstätten der DDR, Ve, Congres mondial des Fertilisants, Zürich. 6. Hof f mann , F. (1969): Die Düngung in Forstbaumschulen. VEB Chemie- handel-Düngmittel, Berlin. 7. Höhne , H. (1964): Über den Einfluss des Baumalters auf das Gewicht und den Elementgehalt 1-bis 4 jähriger Nadeln der Fichte. Arch. Forstw., 13. 8. Jeff er s, J. (1960): Experimental design and analysis in forest research. Stockholm. 9. Kennel , R., Weh r mann , J. (1967): Ergebnis eines Düngungsversuches mil extrem hohen Stickstoffgaben in einem Kiefernbestand geringer Bonität. XIV. IUFRO-Kongress, München. 10. Kirigin, B., Š i n i k, N., Bertović, S. (1971): Klimatski podaci SR Hrvatske za razdoblje 1948—1960 godine. Građa za klimu Hrvatske, II, S, Zagreb. 11. Ko m 1 en o vi ć, N. (1972): Iskustva u gnojidbi i ishrani četinjača u rasadnicima. Informacije Jugoslavenskog poljoprivredno-šumarskog centra, Beograd. 12. Komlenović , N. (1973): Koncentracija hraniva u iglicama kao indikator stanja ishrane kultura obične smreke (Picea abies Karst.). Doktorska disertacija, Zagreb. 13. Komlenović, K, Popović, B. (1972): Rezultati primjene mineralnih gnojiva pri podizanju kultura četinjača na području Like. Agrohemija, 7—8, Beograd. 14. Krauss , H. H. (1961): Ergebnisse der Bodenuntersuchungen in den Forstpflanzengärten des Bezirks Frankfurt/Oder im Jahre 1960 und Folgerungen für die Düngung. Archiv für Forstwesen, B.10, H. 4—6, Berlin. 15. Krauss , H. H. (1962): Bericht über die Bodenuntresuchungen und Düngungsberatung 1960 und 1961 in Forstpflanzgärten des nordlichen Teils der DDR. Die Sozialistische Forstwirtschaft, Heft 2. 16. Krauss , H. H. (1966): Die wichtigsten fruchtbarkeitsbestimmenden Bodenfaktoren in Forstbaumschulen und Möglichkeiten ihrer Verbesserung. Rationalisigurng der Forstpflanzenproduktion. Fortschrittsbereichte für die Landwirtschfat, 19, Berlin. 17. Ley ton, L. (1958): The mineral requirements of forest plants. Handbuch der Pflanzenphysiologie, Berlin. 18. Mudra , A. (1958): Statistische Methoden für landwirtschaftliche Versuche, Berlin — Hamburg. 19. Nebe , W. (1962): Zum Ernährungszustand älterer Fichtenbestände des Osterzgebirges. Ernährung der Waldbäume und Forstdüngung, Berlin. 20. Popović, 2., G 1 i n t i ć, M., Jeki ć, M. (1969): Priručnik o đubrivima i đubrenju, Beograd. 21. Rupf, H., Schönhar, S., Zeyher, M. (1961): Der Forstpflanzgarten. BLV München, Bonn, Wien. 22. Weh r mann , J. (1963): Möglichkeiten und Grenzen der Blattananalyse in der Forstwirtschaft. Landw. Forschung, XVI. SUMMARY Investigation of the influence of nitrogen on the thriving of Norway Spruce (Picea abies Karst.) plants On the basis of results of a three-year study the following conclusions may be drawn: 1. On the investigated substratum the application of nitrogen influence positively in the first place the growth of Spruce plants. The effect of potassium and phosphorus was considerably poorer. 2. The influence of magnesium on plants not been established. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 19 <-- 19 --> PDF |
3. Three top-dressings with nitrogen in the amount of 20 kg/ha influenced the growth of plants more strongly than two such top-dressigns. 4. The omission of N top-dressing in the month of May resulted in the highest reduction of height and diameter growth of plants, and also in the reduction of the dry matter produced. 5. Top-dressing in April exhibited a tendeny of influencing more strongly the height growth, while top-dressing in June influenced more strongly the diameter growth of plants and the production of total dry matter. 6. In respect of the recorded elements of growth and increment of Spruce plants no statistically significant difference was found between the variant with 3 top-dressings per 20 kg/ha and the variant with one top-dressing per 60 kg/ha when the latter was caried out in mid-May. 7. In no fertilizing variant was established during the investigated period a more significant damage due to low temperatures. 8. The results obtained are valid only for Spruce and the conditions under which they were achieved, so that such investigations should be proceeded. |