DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 31 <-- 31 --> PDF |
U razdoblju 1966/70. U razdoblju 1971/75. Index na: Količina Vrijednost Količina Vrijednost Količi- Vrijedna 000 din. ha 000 din. na nost Pošurnljavanje Njega šuma Zaštita šuma 19.986 129.892 121.866 39,976 36.222 12.142 29.387 134.618 112.757 44.763 50.907 16.056 147 104 93 112 141 132 Uređiv. šuma 455.229 16.689 456.197 19.762 100 118 Ostali radovi — 19.564 — 9.342 — 48 Sveg a 726.973 124.593 732.959 140 830 — 113 Ako izlučimo uređivanje šuma iz proste reprodukcije, tzv. redovno pošurnljavanje se predviđa ukupno za 47% više što ne ukazuje da se time poboljšava i povećava šumski fond. Njezi šuma i zaštiti se daje i u budućem razdoblju potrebna pažnja, a u granicama raspoloživih sredstava. Upoređivanjem količinskih i vrijedosnih veličina jednog i drugog razdoblja ne može se zaključiti da li su troškovi u porastu ili nisu. Naime, radovi po strukturi nisu jednaki radovima iz prethodnog razdoblja pa zbog toga je npr. u pošumljavanju veća površina a niža vrijednost, dok je u njezi šuma obrnuto. 2. Održavanje šuma (proširena reprodukcija — direktni troškovi) U razdoblju 66/70. U razdoblju 71/75. Indeks na: Količina Vrijednost Količina Vrijednost Količi- Vrijedha 000 din. ha 000 din. na nost Plantaže 4.659 12.456 985 5.565 21 46 Pošumljav. čist. 1.180 3.630 3.469 11.215 294 390 Intenz. kultura 5.035 13.972 5.962 15.971 118 114 Konverzije 3.802 5.775 6.536 14.062 172 243 Ostalo — 4.677 — 4.821 — 103 Sveg a 16.494 40.510 16.952 51.624 — 127 U proširenoj reprodukciji, iako se po ukupnim troškovima ide na povećanje za 27°/o, strukturalno se slika bitno mijenja od prethodnog perioda. Premda su i pošurnljavanje čistina i konverzije dugoročna biološka ulaganja, ipak se za te radove predviđaju izdvajanja u vrlo visokom porastu (prosječni index 269), dok se biološke investicije za plantaže i intenzivne kulture smanjuju na površini za 28%, a samo plantažiranje za gotovo 80%. Zbog nesigurnog plasmana topolovog celuloznog i tehničkog drveta, zbog izostajanja bankarskih kredita, šumska gospodarstva se uglavnom ograđuju od daljnjeg većeg ulaganja u tu proizvodnju i na taj način i u ovom razdoblju neće se iskoristiti komparativne prednosti za tu proizvodnju osobito na Podravsko šumskom području. |